Čaj od komorača

Koromač ili komorač, slatki aniš, morač, janež slatki kopar ili divlja mirodija samo su neki od narodnih naziva za biljku koja se i u vrijeme starih Rimljana smatrala vrlo zdravom i kvalitetnom sirovinom kako u kulinarstvu tako i u medicini.

Komorač je biljka koju često nalazimo na policama trgovina i u kuhinji se koristi prilikom pripreme raznih jela. Često se koristi kao sirova namirnica i podsjeća nas na povrće kao što su celer i peršin, ali listovi i sjemenke nisu zapostavljeni u primjeni.

Često se uzgaja i u vrtovima jer prilikom uzgoja ne zahtijeva poseban tretman. Sadnjom tek nekoliko sjemenki možete si osigurati dovoljnu količinu koju možete koristi u pripremi raznih jela, ali i napraviti ukusan čaj koji će imati pozitivan utjecaj na vaše zdravlje.

Karakteristike komorača

Komorač je dvogodišnja ili višegodišnja zeljasta biljka iz porodice štitarki. Ima uspravnu, glatku i okruglu stabljiku glatka koja je u sredini šuplja i prilikom rasta se grana. Visina stabljike može doseći i do 2 m. Korijen je vretenast te razgranat dok su listovi naizmjenični, višestruko perasto razdijeljeni i imaju male sitne igličaste tanke listiće koji izgledaju poput konca. Iz korijena izbijaju višestruko razgranate stabljike koje se sve više granaju kako rastu prema vrhu biljke.

Komorač ima šravilne i sitne cvjetove skupljene u štite koji se nalaze na krajevima stabljika, a rastu u pazušcima listova. Nnalikuju na puno malih buketića skupljenih u jedan i imaju pet okruglih žutih latica, a cvatu u srpnju i kolovozu. Plod je duguljasti kalavac odnosno štitavac koji ima dva plodića duga oko 4 - 10 mm i 5 žućkastih rebara. Štitac je čahura unutar koje se nalaze sjemenke komorača. Dozrijeva krajem ljeta, a plod ima izrazito jaku aromu. U kulinarstvu se koriste i korijen i listovi u svježem stanju dok se plod koji nastaje iz cvjetova suši, a zatim konzumira.

Sušenje komorača

Komorač se u kulinarstvu koristi kao povrće odnosno kao svježa biljka, ali ga je moguće i sušiti. Svoju aromu zadržava i nakon sušenja samo u blažoj varijanti. Listovi komorača koji se mogu brati tijekom cijele godine mogu se sušiti pa nakon toga konzumirati kao i sjemenke koje se sakupljaju u jesenskim mjesecima. Iako korijen sadrži više vode od ostatka plodova ove biljke koji se koriste ipak se može podvrgnuti procesu sušenja.

Sušenje na zraku

Listove komorača i sjemenke mogu se vrlo lako osušiti na svježem zraku tako da se stavljaju na pleh ili pamučnu krpu koja se mora držati na sjenovitom mjestu gdje je dobar protok zraka. Prilikom sušenja dijelovi biljke koji se suše ne smije doći u dotok s vlagom jer onda proces sušenja neće biti uspješan. Preporučuje se sušenje i u zatvoreni prostorijama kao i na tavanu gdje je dobra cirkulacija zraka. Iako se neki ne slažu s ovom metodom sušenja i smatraju da je listove i sjemenke komorača najbolje sušiti u pećnici i dehidratoru. Naime, lišće komorača zbog svoje anatomije, ako uvjeti za sušenje na zraku nisu idealni, može početi u jednom trenutku trunuti i postati smeđe. Za razliku od plosnatog lišća drugih biljaka, komorač ima lišće koje je formirano u buketiće te upravo zbog toga što se svaki list ne može zasebno položiti dolazi do preklapanja biljke zbog čega se ne preporučuje koristiti ovu metodu sušenja.

Ako sušite korijen komorača na zraku potrebno ga je sušiti direktno na suncu i to tako da se složi na pleh ili pamučnu krpu, a prije slaganja potrebno ga je narezati na što manje komade i prekriti gazom tijekom sušenja. Tijekom noći potrebno ga je unijeti u zatvorenu prostoriju. Proces sušenja će potrajati jedno duže vrijeme, a da je korijen suh znat ćete kada ga uzmete i pritisnete, ako iz njega ne izlazi vode znači da imate osušen proizvod.

Sušenje u dehidratoru

Sušenje u dehidratoru izvrstan je način sušenja listova komorača jer ovim načinom sušenja listovi neće izgubiti svoju svijetlozelenu boju. Listove posložite na rešetke dehidratora i sušite ih oko 3 - 5 sati na temperaturi od 40°C. Nikada nemojte listove sušiti na temperaturi višoj od navedene jer može doći do presušivanja i samim tim i gubitka korisnih i ljekovitih sastojaka. Za sušenje sjemenki u dehidratoru bit će vam potrebno nešto više vremena nego za sušenje listova dok će za sušenje korijena biti potrebno još duže vrijeme. Prilikom sušenja konstantno morate provjeravati stanje jer vrijeme sušenja korijena komorača uvelike ovisi o veličini narezanih komada. Predviđeno vrijeme sušenja sjemenki je 7 - 8 sati dok sušenje korijena može potrajati do 12 sati.

Sušenje u pećnici

Savršen način sušenja listova komorača je stavljanje u pećnicu na najnižu temperaturu koja je u prosijeku oko 40°C na 4 - 5 sati uz konstantno provjeravanje suhoće listova. Listove ćete prije stavljanja u pećnicu položiti na pleh na koji možete staviti i papir za pečenje. Nakon proteka vremena ako utvrdite da lišće nije dovoljno suho, vrijeme sušenja produžite za još pola sata. Prilikom sušenja lišće u pećnici, vrata pećnice lagano ostavite otvorena kako bi para i višak vlage mogao nesmetano izlaziti iz pećnice.

Za sušenje sjemenki u pećnici trebat ćete malo više vremena i to otprilike sat ili dva nego kod sušenja listova pri tom morate paziti da ne dođe do gorenja sjemenki te ih povremeno promiješajte kako bi se ravnomjerno osušile. Također će vam za sušenje korijena peršina trebati duže nego za sušenje sjemenki i može potrajati i do 10 sati.

Čaj od suhog lišća komorača

Čaj od komorača može se pripremati od sjemenki, lišća ili korijena komorača, a na vama je da odaberete koji ćete dio biljke koristiti. Za početak donosimo recept za čaj od sušenih listova komorača koje možete zamijeniti i sa svježim listovima koje ćete prije prelijevanja prokuhanom vodom usitniti možem kako bi komorač ispustio svoje arome. Naravno, svježe listove je prije pripreme potrebno oprati pod mlazom hladne vode kako bi se uklonile nečistoće i kukci koji su se nakupile na lišću. Navedena količina dovoljna je za 240 ml čaja od komorača.

Sastojci

• 250 ml vode
• 1 mala žličica suhih listova komorača

Priprema

1. Na štednjak stavite vodu i ostavite da prokuha.
2. U šalicu stavite suhe listove komorača i prelijte s prokuhanom vodom.
3. Šalicu poklopite s tanjurićem i ostavite da odstoji 20 minuta.
4. Nakon što je čaj odstajao uzmite cijedilo i procijedite ga u drugu šalicu.
5. Čaj od komorača je spreman i možete ga konzumirati.

Čaj od sjemenki komorača

Prije pripreme čaja, sjemenke se preporučuje zgnjiječiti kako bi ispustile svoju aromu u čaj. Navedena količina sastojaka dovoljna je za 240 ml čaja od komorača.

Sastojci

• 250 ml vode
• 1 mala žlica sušenih sjemenki komorača

Priprema

1. U posudu stavite vodu te ju stavite na štednjak da prokuha.
2. U šalicu stavite sjemenke komorača i žlicom ih lagano zgnječite.
3. Sjemenke u šalici prelijte s prokuhanom vodom, šalicu poklopite s tanjurićem i ostavite da stoji 15 minuta.
4. Nakon što je čaj odstajao procijedite ga kroz cijedilo i možete ga piti.

Čaj od korijena komorača

Ako ste osušili korijen komorača ili imate svježi komorač moći ćete isto pripremiti čaj kao da ga pravite od suhog lišća ili sjemenki komorača. Svježi korijen komorača je prije pripreme čaja potrebno oprati i narezati na manje komade. Navedena količina dovoljna je za šalicu čaja od 240 ml.

Sastojci

• 250 ml vode
• 1 velika žlica suhog korijena komorača

Priprema

1. Na štednjak stavite vodu i ostavite da prokuha.
2. U šalicu stavite suhi korijen komorača i prelijte s prokuhanom vodom.
3. Šalicu poklopite s tanjurićem i ostavite da odstoji 15 minuta.
4. Nakon što je čaj odstajao uzmite cijedilo i procijedite ga u drugu šalicu.
5. Čaj od komorača je spreman i možete ga konzumirati.

Svi recepti za zimnicu od komorača >>

Čuvanje i skladištenje

Sušeni listovi i sjemenke komorača čuvaju se u platnenim vrećicama ili staklenim posudama. Važno je da sušeni proizvodi ne dođu u doticaj s vlagom iz zraka jer smanjuje kvalitetu i dovodi do kvarenja sirovine.
Pripremljeni čaj od komorača možete konzumirati tijekom cijelog dana i to najviše tri puta dnevno po jednu šalicu.

Berba i kupovina

Berba korijena, odnosno vađenje iz zemlje, obavlja se najčešće u jesen druge godine nakon sjetve sjemena. Berba se mora obaviti prije pojave prvih mrazova, a ako berete listove, berite ih pažljivo i ne previše kako bi se biljka mogla obnavljati i dalje razvijati. Berba listova obavlja se tijekom cijele godine dok ćete plodove odnosno sjemenke ubrati tek nakon što prođe proces cvjetanja.
Biljku možete iz zemlje ubirati cijelu, pogotovo ako ćete koristiti korijen.

Svježi korijen komorača možete kupiti u trgovinama na odjelima sa svježim povrćem dok suhe listove i sjemenke komorača možete pronaći u specijaliziranim trgovinama zdrave hrane. Prilikom kupnje svježeg korijena obratite pažnju da je bijele boje te da je dio stabljike svijetlozelene boje. Ako kupujete suho lišće ili sjemenke one moraju biti suhe i ne sadržavati ni malo vlage u pakiranju.

Uzgoj komorača

Komorač se uzgaja u zemljama južne Europa i to na zapuštenim površinama. Zbog svoje prilagodljivosti uvjetima u okolini može se uzgajati i kao začinska biljka i povrće. Raste pretežno po poljima i travnjacima te livadama, ali ga se može pronaći i uz prometnice na Sredozemlju.

Ako želite uzgajati komorač možete ga tijekom ljeta posijati na zaštićeno mjesto gdje su vremenski uvjeti adekvatni za klijanje. Nakon mjesec dana biljku je potrebno presaditi na otvoreno mjesto u vrtu.

Ako imate komorač posijan već od prije možete uzeti i presadnice koje ćete ponovo posaditi u zemlju. Uzmite dio korijena komorača i posadite ga na dubinu od 1 cm. Nakon sadnje, biljku je potrebno redovito zalijevati i paziti da ima dovoljno vlage kako bi se korijen ponovo razvijao. Sadnja iz presadnica je proces koji zahtjeva brigu o biljci u narednih 30 - 40 dana kako bi se ukorijenila.

Za uzgoj je važna optimalna temperatura od 20°C (iako je moguće da proklija i na 5°C). Višegodišnje biljke komorača mogu rasti i na -4°C, a optimalna temperatura je od 16 - 18°C.

Ljekovita svojstva

Komorač je biljka bogata vitaminom A, vitaminom D i vitaminima B skupine. Ujedno je i izvrstan izvor vitamina C te pridonosi zdravlju kože tako da ju štiti od štetnog sunčevog utjecaja i ostalih vanjskih utjecaja.

Komorač je biljka koja je bogata kalijem, a koji poboljšava kognitivne sposobnosti i funkcije mozga.Ima i antiseptičko i diuretičko djelovanje, a pomaže i kod regulacije menstrualnog ciklusa.

Sjemenke, lišće i korijen koji se koriste za pripremu čaja izvrsni su za jačanje imuniteta i zaštitu ženskih reproduktivnih organa. Prvenstveno se pripravak čaja od komorača koristi za liječenje menstrualnih grčeva i simptoma PMS-a, a dokazano je da pomaže i kod ublažavanja simptoma menopauze. Osim kao napitak čaj od komorača može se koristiti i kao oblog za oči kod pojave raznih upala i iritacija.

Foto: congerdesign / Pixabay