Kopriva je ljekovita biljka koja se već dugi niz godina koristi kako u narodnoj medicini tako i u kulinarstvu, za pripremu juha, sokova, tinktura, ali najviše za pripremu čaja. Iako na izgled nimalo opasna biljka, u sebi krije neke kemijske spojeve koji mogu biti opasni za ljudsku i životinjsku kožu. Razlozi zašto dolazi do žarenja na koži krije se u serotinu, histaminu, acetilkolinu, leukotrieni i mravljoj kiselini koji pošto se radi o kiselinama nadražuju kožu.
Iako kopriva ima svoj "mehanizam zaštite" tako da nas žari ona ipak zauzima jedno važno mjesto u medicini i ljudi nisu odustali od njenog korištenja i konzumacije. Branje koprive i njezino korištenje u raznim receptima vrijedno je truda. Ne samo da je izuzetno hranjiva (bogata vitaminima A, C, D, K, željezom, kalcijem i proteinima), već je i ukusana, svestrana, lako prepoznatljiva i besplatna. Uz samo nekoliko jednostavnih savjeta, branje i korištenje koprive apsolutno je sigurno, a imat ćete dovoljno suhih listića i korijenja za pripremu čaja.
Karakteristike koprive
Kopriva je samonikla i jestiva ljekovita biljka koja raste u prirodi na području Europe, Azije, Afrike i Sjevernoj Americi. Višegodišnja je biljka koja ima uspravnu stabljiku koja može dosegnuti visinu do 150 cm. Na stabljici se nalaze male sitne dlačice koje prekrivaju listove koprive koje mogu biti dugi 3 - 15 cm te su srcolikog oblika i pričvršćeni su direktno na stabljiku. Listovi su prekriveni sa žarnicama, sitnim dlačicama koje na sebi imaju kemijske spojeve koji na koži mogu izazvati alergijske reakcije i osipe.
Korijen koprive je jak i otporan te dosta velik i ukorijenjen. Zimi korijen koprive ostaje pod zemljom i može prezimiti. Cvjetovi koprive su sitni i skupljeni u rese. Cvjetanje se odvija od proljeća do jeseni. Zanimljivo je da cvjetove koprive oprašuje vjetar, a ne kukci jer ih ova biljka ne privlači. Jestivi i korisni dijelovi ove biljke su listovi, cvjetovi i korijen.
Sušenje koprive
Sušenje koprive vrlo je jednostavno jer je riječ o biljci čiji listovi sadrže vrlo malo vlage u sebi. Zbog manjka vode u listovima, moguće ih je vrlo brzo i presušiti i uništiti zbog toga prilikom sušenja često provjeravajte u kakvom su stanju listovi. Za 1 kg suhog lišća koprive bit će vam potrebno 5 kg svježih listova koprive. Listove koprive preporučuje se samo sušti na zraku bez upotrebe uređaja koji će ju dodatno isušivati dok se kod sušenja korijena koprive preporučuje korištenje pećnice jer ga nije moguće osušiti samo na zraku.
Sušenje lišća koprive na zraku
Listovi koprive pogodni su za sušenje na zraku i suše se tako da nabrane listove operemo pod mlazom hladne vode te stavimo na pamučnu krpu da se osuše. Lagano ih pritisnite s drugom pamučnom krpom kako bi se upio višak vode. Nakon što se odstranio višak vode, slažite listove ili na pamučnu krpu ili na pleh i ostavite da se suše minimalno 5 dana u suhoj i prozračnoj prostoriji u kojoj nema vlage.
Listove se ne preporučuje izlagati sunčevoj svjetlosti jer se mogu vrlo brzo presušiti. Svaki dan provjeravajte stanje listova i ako nakon 5 dana sušenja pri dodiru nisu suhi i ne mrve se, ostavite ih još nekoliko dana da se prosuše.
Vrijeme sušenja ovisi o uvjetima u prostoriji u kojoj biljku sušite,a vrijeme sušenja prilagodite ovisno o temperaturi prostorije i vlage u zraku.
Sušenje korijena koprive u pećnici
Korijen koprive ne može se osušiti u prostoriji na zraku jer bi taj proces predugo trajao, a i korijen bi zbog predugog procesa sušenja mogao početi trunuti ili popljesniviti. Zbog toga se prilikom sušenja koristi pećnica koju je potrebno zagrijati na temperaturu između 35°C i 40°C.
U zagrijanu pećnicu stavite korijen koprive koji je prethodno opran i obrisan s pamučnom krpom te narezan na trakice. Trakice korijena stavite na pleh od pećnice obložen papirom za pečenje i stavite u pećnicu s otvorenim vratima 2 - 3 cm kako bi para prilikom sušenja mogla izlaziti iz pećnice. Korijen koprive se u pećnici suši se oko 5 sati, a u slučaju da nakon 5 sati vidite da korijen nije dovoljno suh možete produžiti vrijeme sušenja za pola sata do sat vremena.
Što su manje trakice korijena, to će se manje vremena korijen morati sušiti u pećnici, ali je vrlo važan i raspored trakica na plehu. Nemojte stavljati preveliku količinu korijena na pleh već ostavite dovoljno mjesta između njih da se može ravnomjerno sušiti. Također, povremeno prilikom sušenja drvenom žlicom promiješajte korijenje kako bi se osušilo sa svih strana jednako. Kada je korijen suh znat ćete kada ga uzmete u ruku i osjetite da se pomalo lomi i da više nema vode u njemu.
Čaj od suhih listova koprive
Čaj od koprive najčešće se priprema od suhih listova, ali može se također raditi i od svježih listova koprive. Preporučuje se piti ga dok je mlak i u manjim gutljajima. Na dnevnoj bazi možete konzumirati do dvije šalice ovoga čaja. Navedena količina sastojaka dovoljna je za jednu šalicu od 240 ml. Dio vode će ispariti tijekom kuhanja.
Sastojci
- 2 male žličice suhog lišća koprive
- 300 ml vode
Priprema
- Vodu stavite u posudu i stavite na štednjak te pustite da prokuha.
- U šalicu stavite suhe listove koprive i prelijte s vrućom vodom.
- Ostavite da odstoji 5 minuta i sadržaj šalice procijedite u drugu šalicu.
- Možete piti čaj nakon što se malo ohladi, a ako želite možete ga zasladiti s medom ili šećerom, no najbolje ga je konzumirati samog bez dodataka sladila.
Čaj od svježih listova koprive
Svježi listovi koprive koliko mogu biti opasni za ljudsku kožu toliko mogu biti i ljekoviti za ljudsko zdravlje. Ako trebate brzi ljekoviti napitak, a imate sastojke za ovaj čaj svakako ga napravite jer je brzo gotov, a pozitivno će utjecati na vaše zdravlje. Navedena količina sastojaka dovoljna je za šalicu zapremnine 240 ml.
Sastojci
- 300 ml vode
- 5 listova svježe koprive
Priprema
- Vodu stavitie u posudu i pustitie da prokuha na štednjaku.
- U šalicu stavitie listove koprive te prelijte s prokuhanom vodom.
- Prekrijte šalicu s tanjurićem i pustite da odstoji 5 minuta.
- Nakon toga procijedite sadržaj šalice u drugu šalicu.
- Čaj od koprive je gotov i možete ga konzumirati te po potrebi dodajte meda ili šećera.
Čaj od korijena koprive
Korijen koprive, kao i listovi, ima mnoga ljekovita svojstva i ako ga pravilno osušite od njega možete napraviti vrlo kvalitetan čaj. Postupak se na razlikuje u odnosu na pripremu čaja od suhih listova samo je potrebno dozirati ispravnu količinu sastojaka. Navedena količina dostatna je za šalicu čaja od koprive od 240 ml.
Sastojci
- 10 g suhog korijena koprive
- 300 ml vode
Priprema
- Vodu stavite u posudu i na štednjak da prokuha.
- U šalicu stavite suhi korijen koprive i prelijte s prokuhanom vodom.
- Nakon što sadržaj šalice odstoji 5 minuta procijedite čaj iz jedne šalice u drugu.
- Ostavite ga da se ohladi te ga možete početi konzumirati. Po potrebi ga možete zasladiti, ali se ne preporučuje korištenje sladila.
Ljekovitost čaja od koprive
Kopriva je vrlo ljekovita biljka koja se koristi za liječenje mnogih bolesti - anemije, artritisa i ekcema, ali zaustavlja i krvarenja. Konzumacija koprive je dobar način za čišćenje i poboljšanje krvi, a pozitivno djeluje u na snižavanje šećera u krvi. Svoja ljekovita svojstva može zahvaliti bogatstvom bjelančevina i masti, ali i minerala, fosfora, željeza, magnezija, vitamina C, vitamina B i vitamina K.
Iako čaj od koprive ima mnoga ljekovita svojstva prilikom konzumacije treba biti oprezan je kod nekih osoba može izazvati probavne smetnje, pa čak i alergijske reakcije. Ne preporučuje se konzumacija trudnicama niti maloj djeci.
Čuvanje i skladištenje
Osušeno lišće i korijen koprive nakon sušenja najbolje je konzumirati u roku od 3 mjeseca. Nakon proteka više od tri mjeseca čaj više neće imati potrebnu aromu, ali ni ljekovita svojstva te neće biti prikladan za konzumaciju. Ako i napravite čaj od koprive nakon toga perioda bit će bez okusa i mirisa.
Nakon sušenja sastojke čuvajte u hermetički zatvorenim posudama na suhom, tamnom i nikako vlažnom mjestu ili izvoru pare.
Berba i kupovina
Kopriva je samonikla biljka koju je moguće naći u prirodi i kao takvu ju koristiti. Ipak potrebno je znati nekoliko činjenica tako da ju znate brati u pravo vrijeme za sušenje. Listove koprive je najbolje brati kada su još mladi i dok je kopriva još mala. Takvi listovi se najlakše suše, nisu stari i imaju još puno u sebi ljekovitih svojstava. Listovi se beru prije cvatnje u periodu od ožujka do svibnja.
Kao i bazgu, berite samo one koprive koje rastu na mjestima koja su udaljena od zagađivača kao što su prometnice i ceste ili tvornice. Nikada nemojte brati one biljke za koje postoji mogućnost da je po njima napadalo štetnih tvari iz okruženja. Ne preporučuje se ni branje listova koprive rano ujutro dok ima još rose, a ni navečer kada je koncentracija ljekovitih tvari u listovima najmanja.
Prilikom berbe koprive možete brati samo listove ili cijelu stabljiku ovisno o tome na koji je način planirate koristiti. Ako berete koprivu za potrebe pripreme čaja bit će dovoljno da uberete samo listove koprive bez da oštećujete stabljiku koja ionako se ne koristi u ljekovite svrhe. Za pripremu čaja koriste se listovi koprive, ali i korijen koprive kojeg je najbolje je vaditi u rano proljeće i jesen.
Prilikom berbe morate biti vrlo oprezni i berbu obavljati u rukavicama kako se ne bi pojavilo žarenje na rukama od kemijskih spojeva koje kopriva ispušta.
Uzgoj koprive
Koprivu nije potrebno posebno saditi niti uzgajati. Ova biljka raste u prirodi kao samonikla te ju je potrebno samo pronaći i brati. Najčešće ćete ju pronaći na plodnom tlu u blizini ograda i kuća te na područjima gdje nema velike cirkulacije ljudi i životinja.
Ako pak želite imate svoju vlastitu biljku koprive nju možete posaditi iz presadnice koju ste našli u prirodi ili kupili u specijaliziranoj prodavaonici koja prodaje presadnice. Sjeme koprive također je lako za posijati i ako uspijete naći sjeme sijte ga u jesenskim mjesecima prije mraza ili u proljeće kada ćete ga deset dana prije sijanja morati držati u hladnjaku.
Prilikom sjetve sjemena morate staviti dovoljno razmaka između svake biljke jer je ovdje riječ o biljci koja brzo raste i ima vrlo jak korijen koji je teško iskorijeniti. Najbolje ju je saditi ili sijati direktno u zemlju u vrtu, ali pripazite jer je riječ o biljci koja je otporna na vremenske uvjete i nametnike.
Prilikom sadnje presadnica i kasnije berbe koristite rukavice jer kemijski spojevi koji se nalaze u stabljici i listovima mogu dovesti do kožnih problema, alergija i osipa.
Foto: Marina Pershina / Pixabay
Zimnica od koprive
Odgovori