Peršin je jedna od biljaka koja je široko rasprostranjena u kulinarstvu te se često koristi kao začin ili za ukrašavanje jela. Njegovi zeleni listovi puni su eteričnog ulja i imaju karakterističan miris koji svi već prepoznajemo prilikom konzumacije.
Prepoznat je u cijelome svijetu kao iznimno ukusna i ljekovita biljka, a konzumacija se pretežno preporučuje ako imate problema s upalnim procesima u organizmu. Poznat je i po svojoj djelotvornosti u slučaju da želite smršavjeti. Njegova tajna leži u bogatstvu vitaminima i mineralima koji pomažu kod jačanja imuniteta i stvaranja veće razine energije.
Čaj od peršina uklanja višak vode iz organizma i samim tim pokazuje visoke rezultate kod mršavljenja, ali ipak ne otklanja masne naslage. Zato pažljivo konzumirajte čaj od peršina, ali ga svakako uvrstite u svoju prehranu.
Karakteristike peršina
Peršin je dvogodišnja tamnozelena biljka iz porodice štitarki koja ima bijeli vretenasti korijen. Stabljiku peršina predstavlja puno malih stabljika koje rastu iz korijena, a na kojima se nalaze mnogobrojni zeleni listovi. Stabljike su tanke i šupljikave i mogu biti od svijetlozelene boje dok su mlade pa sve to tamnozelene boje kod starijih biljaka.
Visina stabljike može doseći i do 70 cm u drugoj godini rasta. Listovi su skupljeni u rozetu i razgranati su najčešće u tri ili pet dijelova te su zelene boje. Peršin ima i sitan cvijet koji se nalazi na vrhu stabljike i skupljen je u štitaste cvatove koji su žute boje. Peršin ima iznimno jak i karakterističan miris koji se zadržava i nakon termičke obrade.
Prirodno stanište ove biljke je mediteransko područje, ali uspijeva i u kontinentalnim dijelovima zemlje. Plod ove biljke je korijen koji je bijele boje i može se konzumirati nakon termičke obrade. Korijen je tvrd i vretenast te nakon kuhanja pomalo neutralnog okusa. Osim korijena, konzumira se i list peršina dok stabljika nema neku posebnu svrhu u kulinarstvu.
Sušenje peršina
Sušenje peršina možete obaviti na prirodnom zraku, a ako proces sušenja želite ubrzati, to možete napraviti uz pomoć pećnice ili mikrovalne pećnice, ali i dehidratora za voće i povrće. Iako svi koji posjeduju dehidrator preporučuju korištenje ovoga uređaja, ako želite sačuvati što više ljekovitih sastojaka list peršina sušite na zraku. Kao posljednju opciju izaberite sušenje u mikrovalnoj pećnici i običnoj pećnici.
Bez obzira na koji način sušili peršin, vrlo ćete ga lako i brzo osušiti zbog strukture listova koji ne sadrže mnogo vlage u sebi i sami tim su pogodni za sušenje. Prilikom sušenja trebat će vam samo listovi peršina, bez stabljike i korijena. Listove odvojite jedan po jedan od stabljike i operite pod mlazom hladne vode kako bi uklonili prljavštinu i kukce. Listove, nakon pranja, ocijedite i poslažite na pamučnu krpu te prekrijte s drugom pamučnom krpom kako bi se upio višak tekućine.
Sušenje na zraku
Ako peršin sušite na zraku onda ga nakon pranja i stavljanja na krpu, prebacite na lim ili na pamučnu krpu. Peršin rasporedite list po list i između svakog lista ostavite malo mjesta kako bi se peršin brže osušio. Tako raspoređen peršin ostavite u prozračnoj, ali ne vlažnoj prostoriji 10 dana da se suši. Nakon što prođe 5 dana okrenite lišće na drugu stranu kako bi se ravnomjerno osušilo i svakodnevno ga provjeravajte da nije došlo do truljenja ili pojave pljesni na listovima. Listove tijekom sušenja ne izlažite izravnoj sunčevoj svjetlosti jer će tada lišće izblijediti i izgubiti ljekovita svojstva.
Ako lišće nakon 10 dana nije suho, ostavite ga još 1 ili 2 dana da se osuši. Kada je lišće suho znat ćete kada vam se počne mrviti i šuštati kada ga stisnete u šaci.
Sušenje u pećnici
Drugi najpoznatiji način sušenja lista peršina je i korištenjem pećnice. Nakon što listove peršina operete i osušite krpom stavite ih na lim za pečenje tako da između listova ostavite prostora. Listove nikako ne stavljajte na jednu hrpu jer će se u tom slučaju neki listovi presušiti, a drugi ostati vlažni. Pećnicu zagrijte na 40°C i u pećnicu stavite lim s raspoređenim lišćem peršina. Vrata pećnice ostavite otvorena 2 - 3 cm kako bi vlaga mogla izlaziti. Nakon pola sata sušenja, lišće promiješajte s drvenom žlicom kako bi se ravnomjernije sušilo te nastavite sušiti još pola sata. Nakon sat vremena izvadite listove peršina iz pećnice i provjerite jesu li suhi odnosno lome li se na dodir.
Sušenje u mikrovalnoj
Sličan način sušenju u pećnici je sušenje u mikrovalnoj pećnici, samo što je ovo puno brži način. Morate biti jako oprezni prilikom ovog načina sušenja jer listove možete lako presušiti. Prethodno oprano i ocijeđeno lišće peršina složite na tanjur i stavite u mikrovalnu pećnicu na 2 minute na jačinu 450 W. Prilikom stavljanja na tanjur, lišće ne smije biti stavljeno sve na jednu hrpu već ga je potrebno rasporediti da su posloženi jedan do drugoga. Nakon što se mikrovalna ugasi provjerite je li lišće peršina suho, ako nije suho vratite u mikrovalnu da se suši 1 minutu. Kada je lišće suho najbolje ćete znati ćete ako se lomi.
Sušenje u dehidratoru
Dehidrator je još jedan od načina kako možete ubrzati proces sušenja lišća peršina. Dehidrator, kao stroj za sušenje voća i povrća koje radi na principu vrućeg zraka, odličan se suputnik za sve one koji vole sušiti manje količine biljaka kako bi u njima uživali tijekom cijele godine. Dehidrator je potrebno pažljivo koristiti prilikom sušenja lišća peršina. List peršina je iznimno osjetljiv te je potrebno ispravno prilagoditi temperaturu na kojoj se peršin treba sušiti. Kao i u prethodnim procesima koji su navedeni, prije samog sušenja potrebno je listove peršina oprati i staviti na pamučnu krpu kako bi se ocijedio višak vode. Nakon cijeđenja, peršin posložite na rešetke dehidratora.
Dehidrator postavite na temperaturu od 40°C i ostavite da se peršin suši oko 2 sata. Prilikom sušenja bilo kojeg voća ili povrća, a posebno začinskog bilja, potrebno je svakih sat vremena provjeravati u kakvom je stanju namirnica koja se suši. Ako nakon dva sata peršin nije dovoljno suh nastavite ga sušiti sve dok se prilikom trljanja između prstiju ne počne mrviti.
Čaj od suhih listova peršina
Kao i svaku vrstu čaja od osušenog bilja tako je i čaj od peršina, koji su i naše bake pripremale, vrlo jednostavno skuhati. Potrebna vam je posuda, malo vruće vode i lišće suhog peršina. Još ako ste sami sadili, brali i sušili peršin bit će vam još i draže praviti ovaj napitak. Navedena količina sastojaka dovoljna je za 400 ml napitka. Imajte na umu da dio vode tijekom kuhanja i stajanja ishlapi.
Sastojci
- 2 velike žlice sušenog lišća peršina
- 500 ml vode
Priprema
- U posudu stavite vodu i stavite na štednjak te pričekajte da voda prokuha.
- U posudu s prokuhanom vodom ubacite listove suhog peršina i ostavite sve da kuha 5 minuta.
- Nakon što je sve dobro prokuhalo maknite sa štednjaka i čaj od peršina procijedite u šalice ili u drugu malo veću posudu.
- Ostavite da se čaj malo ohladi i možete ga konzumirati. Možete ga zasladiti s medom po želji, ali ga je bolje piti bez zaslađivala.
Čaj od svježih listova peršina
Ako želite brzo napraviti čaj od peršina bez da sušite listove peršina možete čaj napraviti i od svježih listova i to u nekoliko koraka. Navedena količina sastojaka je dovoljna za 900 ml napitka. Dio vode isprava tijekom kuhanja i stajanja.
Sastojci
- 5 dag svježeg peršinovog lista
- 1 l vode
Priprema
- U posudu stavite vodu i stavite na štednjak te pustite da prokuha.
- U drugu posudu stavite svježe listove peršina i prelijte s prokuhanom vodom.
- Ostavite sadržaj posude da odstoji 10 minuta.
- Procijedite čaj u šalice i pijte ga nezaslađenog.
Ljekovitost čaja od peršina
Čaj od peršina slovi za jedan od ljekovitijih čajeva, a najpoznatiji je po sprječavanju upalnih procesa, izbacivanju viška vode iz tijela te čišćenju bubrega. Bogat je vitaminima kao što su vitamin A, vitamin E i vitamin C koji su dobri za očuvanje vida, kose, ali i poboljšanje pamćenja te jačanju imuniteta.
Osim vitamina, bogat je i mineralima, a posebno bakrom te ga to čini korisnim i za zube i kosti. Osim bakra sadrži i željezo, kalcij, kalij, magnezij i mangan. Preporučuje se i konzumacija ako je osoba anemična ili ima menstrualne bolove i grčeve. Jedna šalica suhog lišća peršina sadrži 984 mg vitamina K koji je potreban ljudskom organizmu. A ako patite od infekcija urinarnog trakta kao prirodni lijek preporučuje se konzumacija peršina.
Čaj od peršina, iako ima puno pozitivnih učinaka na zdravlje, prilikom njegove konzumacije treba biti i oprezan i ne pretjerivati. Ako ga neprekidno konzumirate tjedan dana, nakon toga potrebno je napraviti pauzu od tjedan dana. Također se ne preporučuje trudnicama i maloj djeci jer može može negativno utjecati na njihovo zdravlje.
Čuvanje i skladištenje
Kao i svo drugo osušeno lišće, sušeni peršin je potrebno čuvati u hermetički zatvorenim posudama. Mjesto na kojem ga držite treba biti hladno, mračno i suho. Ako dođe u dodir s vlagom može se pojaviti plijesan na listovima koja će uništiti sav vaš trud i više neće biti upotrebljiv za korištenje.
Suhi peršin možete spremiti u staklenke, limenke ili papirnate vrećice ili čak i pamučne vrećice. Ako ga skladištite u vrećice imajte na umu da onda u blizini ne smije biti nikakvog bilja koje ima intenzivnu aromu jer to može dovesti do toga da peršin preuzme mirise iz okoline u kojoj se skladišti.
Berba i kupovina
Ako ćete od peršina praviti čaj te ga prije toga sušiti, svakako prilikom branja berite samo mlade listove. Koji su mladi listovi najbolje ćete vidjeti po boji i veličini listova. Uvijek su svijetlozeleni i puno manji u odnosu na one starije. Stari listovi peršina su tamnozelene boje i na rubovima mogu biti započeti procesi sušenja i propadanja lista. Berite ga i prije nego što počne cvjetati jer to znači da je tada još mlad.
Listove nemojte brati poslije kiše ili po vlažnom vremenu jer ćete tada listove teže osušiti. Berite ga po suhom vremenu i to samo listove. Ako uberete i stabljiku kasnije odvojite list sa stabljike jer će vam za čaj trebati samo listovi peršina. Listove možete brati u količini kojoj želite jer je peršin biljka koja se vrlo uspješno i brzo obnavlja.
Ako vam je lakše, stabljike možete rezati i škarama pa poslije odvajati listove, ali puno će biti jednostavnije ako listove samo uberete sa stabljike i ostavite da se stabljika obnovi tako da poslije imate nove sirovine za berbu.
Uzgoj peršina
Peršin se vrlo lako i brzo može uzgojiti bilo da imate vrt ili ga želite posijati u posudu. Samo prilikom sjetve morate znati koji peršin sadite jer postoje dvije vrste peršina, a to su lisnati i korjenasti peršin. Korjenasti peršin se sadi onda kada želite dobiti korijen peršina koji možete dalje koristiti u kulinarstvu, dok se lisnati peršin sije onda kada vam treba lišće za čaj od peršina. Peršin se sije iz sjemena koje možete nabaviti u specijaliziranim poljoprivrednim trgovinama. Ako peršin sijete u vrtu najbolje je to obaviti krajem ožujka ili početkom travnja u kontinentalnom dijelu zemlje, a u mediteranskom području sijanje se odvija u listopadu i studenom.
Peršin možete saditi u bilo koje vrijeme godine ako ga sadite u posudu i držite u kući na toplom. Nakon što posijete peršin u posudu držite ju na osunčanom i toplom mjestu. Optimalna temperatura za klijanje i rast peršina je 20°C, dok će pri višim temperatura sporije rasti, a pri nižim neće ni proklijati. Biljku peršina koja vam izraste rast će samo dvije godine nakon čega ćete morati ponoviti proces sađenja.
Zimnica od peršina
Odgovori