Batat se danas konzumira diljem svijeta, a najviše u Americi, Aziji i Africi dok se najviše proizvodi u Kini, Ugandi i Indoneziji. Na našem području do prije nekoliko godina nije bio poznat te su ljudi u čudu gledali kada se prvi put pojavio u našim trgovinama.
Ovo slatkasto ukusno povrće koje ima unutrašnjost narančaste boje često se služi kao zamjena za obični krumpir. Iako mu je u trgovinama cijena još uvijek viša od cijene običnog krumpira ipak možete kupiti nekoliko kg i od njih napraviti čips.
Ukusne grickalice ne moraju biti ne zdrave,ako ih sami napravite od ukusnog povrća. Uzmite si malo vremena i napravite ukusan čips od batata.
Karakteristike batata
Batat je višegodišnja biljka penjačica koja potječe iz porodice slakova. Podrijetlom je iz tropskih i suptropskih područja Srednje i Južne Amerike. Vrsta je korjenastog povrća koja se koristi u kulinarstvu više od 5.000 godina. Iako ga se često smatra biljkom sličnom krumpiru ona to zapravo nije.
Stabljika batata je uspravna, zelena i okrugla, a iz nje se granaju duge okrugle peteljke na čijim vrhovima se nalaze listovi. Listovi batata su veliki i srcolikog oblika dok su cvjetovi bijeli i nalik na trube. Unutrašnjost cvijeta je ljubičaste boje. Osim ploda, također se mogu konzumirati i mladi listovi batata.
Plod batata je gomolj, odnosno korijen, koji je duguljast i nalik je krumpiru te ga se zbog toga često naziva slatkim krumpirom. Korijen je iznutra čvrst i tvrd i obavijen korom koja može biti žute, narančaste, crvene, ljubičaste, bež ili smeđe boje. Unutrašnjost korijena može biti bijela, žuta i bež ili narančasta pa čak i crvena, ružičasta te ljubičasta. Prema boji gomolja batata ovisi i okus tako da narančasti, ružičasti i crveni plodovi su sočniji i slađi od onih koji su bijele i žute boje.
Batat za preradu
Iako je na našem području ova biljka donedavno bila nepoznata, u svijetu do danas postoji oko 5.000 sorti. Naravno, neke su poznatije od drugih i češće se uzgajaju. Prilikom pripreme čipsa od batata najbolje je koristiti sorte koje imaju narančasti korijen jer je takav batat slađi i ukusniji, recimo sorte Beauregards, Jewel i Garnet.
Beauregard
Ovo je najčešća vrsta batata koja se uzgaja i prodaje na tržištu. Kod nas se može uzgajati i u mediteranskom, ali i kontinentalnom dijelu zemlje. Karakterizira ga narančasta boja korijena i ljubičasto crvena kora. Zbog svoje narančaste boje sočnog je okusa i slađeg od drugih sorti. Pogodan je za pečenje te je savršen za pripremu čipsa od batata.
Jewel
Jewel sorta je slična prethodnoj sorti i također ima narančasti korijen, ali svijetlo narančastu koru. Slađeg je okusa od Beauregards batata, ali možete ga koristiti za pripremu čipsa jer je pogodan za pečenje. Korijen ovog batata je isto sočan tako da ako želite ublažiti slatkoću prilikom pripreme čipsa malo ga više posolite.
Garnet
Zadnja, ali ne i manje važna sorta koju možete koristiti za pripremu čipsa je Garnet batat. Ima tamno narančastu koru i svijetlo narančastu unutrašnjost. Sočnija je i slađa od prethodne dvije sorte i ako ste u mogućnosti ipak koristite prethodne dvije. Ali ako imate ovu sortu od nje ćete također moći napraviti čips jer je pogodna za pečenje. Nakon pripreme, čips će vam biti narančaste boje jer i nakon termičke obrade zadržava svoju karakterističnu boju.
Berba i kupovina
Gomolj batata bere se 3 - 4 mjeseca nakon sadnje, kad listovi i stabljika dobiju žutu boju i kada korijen batata dosegne više od 150 g (otprilike nakon 100 - 130 dana nakon sadnje). Razdoblje vađenja korijena je od kolovoza do listopada i trebate ga obaviti prije mraza. Znak da je gomolj zreo znat ćete kada počne curiti bijeli sok iz korijena kada se posijeku vriježe. Jedna biljka batata može dati do 3 kg korijena što je više nego dovoljno za pripremu čipsa od batata.
Ako ste uzgojili batat, morate ga brati ručno i biti prilično oprezni da ne oštetite korijen. Biljka se ne zalijeva tjedan dana prije berbe kako bi korijen koji izvadite iz zemlje bio suh i čišći. Korijen možete vaditi lopatom koju je potrebno zabiti u zemlju na dovoljnoj udaljenosti od korijena te kao polugu povući prema tlu tako da vam na lopati ostane zemlja i batat koji nakon vađenja uzmete za stabljiku i otresete kako bi maknuli višak zemlje. Možete ga vaditi i pomoću motike, ali morate paziti da ne oštetite korijen. Ako je zemlja oko korijena dovoljno rahla možete pokušati korijen i iščupati, ali postoji mogućnost da će vam u tom slučaju puknuti stabljika pa ćete morati uporabiti neki od alata.
Batat se prodaje i u trgovinama te u posljednje vrijeme sve dostupniji. Pronaći ćete ga na odjelu povrća, a ako ga ne nađete u trgovinama potražite ga u specijaliziranim trgovinama zdrave hrane koje prodaju voće i povrće. Batat koji kupujete mora imati glatku koru koja ne smije biti potpuno čista već treba sadržavati tragove zemlje na sebi. Kora ne smije biti zarezana niti batat smije biti presječen ili oštećen.
Recepti za čips od batata
Postoji nekoliko načina na koje možete pripremiti ovu ukusnu grickalicu. Prvi je u pećnici, a drugi u dehidratoru. Vrijeme koje ćete morati izdvojiti za pripremu ove grickalice je oko 40 - 50 minuta, ali nakon toga ćete biti sigurni da jedete namirnicu koja u sebi nema aditive i previše masnoća. Kupovne grickalice prže se i ulju što nikako nije zdravo za naš organizam zato vam donosimo nekoliko recepata za pripremu čipsa koje možete isprobati već sutra.
Obavezno proučiti prije pripreme!
Domaći čips od batata
Čips od batata možete jednostavno pripremiti u pećnici. Potreban vam je pleh za pečenje, batat te malo ulja i začina. Ako volite neke posebne začine možete ih slobodno uvrstiti u pripremu tako da na navedenu količinu dodate i 1 malu žlicu začina kao što su ružmarin, češnjak ili đumbir. Navedena količina sastojaka dovoljna vam je za 300 g čipsa od batata. Tijekom termičke obrade batat će izgubiti dio vode zbog čega ćete dobiti manju količinu čipsa.
Sastojci
- 500 g svježeg korijena batata
- 5 žlica maslinovog ili suncokretovog ulja
- sol i papar prema želji
Priprema
- Svježi korijen batata ogulite te narežite ili naribajte na tanke ploške. Narezane ploške neka budu približno iste debljine.
- Na pleh stavite papir za pečenje i na njega posložiti ploške batata jednu do druge. Kistom premažite ploške s uljem te začinite sa soli i paprom po želji.
- Pećnicu zagrijete na 180°C. Pleh stavite u pećnicu i temperaturu smanjite na 160°C. Ploške pecite 30 - 40 minuta uz provjeravanje kako batat ne bi zagorio.
- Nakon predviđenog vremena čips izvadite iz pećnice i ostavite da se ohladi.
- Nakon što se ohladio spremite ga u posudu ili vrećicu koju možete zatvoriti ili ga odmah možete konzumirati.
Ljuti čips od batata
Kao što postoji i ljuta verzija običnog čipsa od krumpira tako je moguće napraviti i ljutu varijantu čipsa od batata. Chilli možete dodati prema vlastitom ukusu zavisno želite li postići jaču ili slabiju ljutinu čipsa. Chilli koristite u sušenom obliku odnosno u prahu. Navedena količina sastojaka dovoljna je za 300 g čipsa od batata. Tijekom pečenja voda će isparite te se će se ploške batata stisnuti.
Sastojci
- 500 g sirovog korijena batata
- 5 žlica maslinovog ili suncokretovog ulja
- 1 mala žlica sušene ljevene chilli paprike
Priprema
- Svježi korijen batata ogulite i narežite ili naribajte na tanke ploške. Narezane ploške neka budu približno iste debljine.
- Na pleh stavite papir za pečenje i na njega posložite ploške batata jednu do druge. Kistom premažite ploške s uljem i začinite sa soli i paprom po želji.
- Na kraju sve začinite s chilli papričicom prema vlastitom ukusu.
- Pećnicu zagrijte na 180°C i pleh stavite u pećnicu na 10 - 15 minuta.
- Nakon toga pleh izvadite iz pećnice i okrenite ploške na drugu stranu te ga vratite u pećnicu. Nastavite peći još 10 - 15 minuta uz stalno provjeravanje.
- Nakon predviđenog vremena čips izvadite iz pećnice i ostavite da se ohladi.
- Nakon što se ohladio spremite ga u posudu ili vrećicu koju možete zatvoriti ili ga odmah možete jesti.
Čips od batata s paprikom
Prilikom pripreme čipsa možete koristiti više različitih začina te tako još više poboljšati okus ove poslastice. Ako ste veliki gurman i ljubitelj eksperimentiranja s okusima isprobajte mješavinu češnjaka, chillija i crvene paprike uz naravno standardnu primjenu soli i papra. Navedeni sastojci dovoljni su za oko 300 g čipsa od batata. Dio vode će ispariti tako da ako želite veću količinu čipsa udvostručite dozu
Sastojci
- 500 g svježeg korijena batata
- 5 žlica maslinovog ulja
- 1/2 male žličice čilija u prahu
- 1 velika žlica mljevene crvene paprike
- 1 velika žlica češnjaka u prahu
- 1 velika žlica papra
Priprema
- Korijen batata ogulite i narežite ili naribajte na tanke ploške.
- Na pleh stavite papir za pečenje i posložite ploške batata.
- U posudi pomiješajte sol, papar, čili, crvenu papriku i češnjak.
- Ploške premažite pomoću kista s uljem te pospite s pomiješanim začinima. Začine ravnomjerno rasporedite na sve ploške.
- Pećnicu zagrijete na 175°C i stavite batat da se peče 25 - 35 minuta.
- Nakon što prođe predviđeno vrijeme batata izvadite iz pećnice i stavite da se ohladi, a zatim ga skladištite ili jedite.
Čips od batata iz dehidratora
Ako imate dehidrator možete ga koristi za pripremu čipsa od batata. S obzirom na to da se pečenjem u pećnici iz batata izvlači voda, dehidrator je uređaj koji radi po istom principu samo što prilikom korištenja dehidratora možete koristiti manje količine ulja. Navedena količina sastojaka dovoljna je za oko 300 g čipsa od batata.
Sastojci
- 500 g svježeg korijena batata
- 2 velike žlice maslinovog ulja
- 1 velika žlica soli
- 1 velika žlica sušene mljevene paprike
Priprema
- Operite korijen batata i izrežite ili naribajte na ploške debljine 2 - 3 mm.
- U posudi pomiješajte sol i mljevenu papriku te dodajte ulje
- Batat stavite u posudu i dobro promiješajte tako da se svi začini ravnomjerno rasporede po ploškama.
- Ploške posložite na rešetke dehidratora jednu do druge.
- Temperaturu dehidratora postavite na 57°C i ostavite da se batat suši 8 - 10 sati.
- Povremeno provjeravajte u kojoj je fazi kako vam se čips ne bi presušio.
- Nakon što su se ploške dehidrirale izvadite ga i ostavite da se ohladi, a zatim skladištite ili jedite.
Čuvanje i skladištenje
Svježi batat čuva se u drvenim ili kartonskim kutijama i ne smije se čuvati na temperaturama nižim od 10°C. Tako se može skladištiti od 6 - 7 mjeseci, a ponekad i do godinu dana. Bitno je da prilikom skladištenja ne dođe u doticaj s nametnicima ili kukcima koji bi ga mogli oštetiti i dovesti do propadanja. Nikada ga ne stavljajte u hladnjak jer tako mijenja okus i postaje tvrđi i lakše se kvari.
Čips od batata nakon termičke obrade spremite u posude koje možete hermetički zatvoriti. Posude držite na tamnom i hladnom mjestu sve do konzumacije. Čips možete spremiti i u ziploc vrećice. Važno je samo da vam čips ne dođe u doticaj s vlagom jer će se tada otpustiti i više neće imati potrebnu hrskavost.
Savjeti
Osim na ploške, batat možete narezati i na tanje štapiće pa ih takve peći.
Ploške batata možete peći i na rešetki od pećnice, ali tada stavite pleh na dno pećnice kako vam ulje i voda iz batata prilikom pečenja ne bi curili na dno pećnice. Ako ga pečete na ovaj način, ploške batata će se brže i ravnomjernije ispeći.
Začiniti batat možete tako da narezane ploške stavite u jednu posudu i prelijete s uljem te dodate začine i sve dobro izmiješate. Ploške nakon toga slažite na pleh i pecite. Na ovaj način začini će biti ravnomjerno raspoređeni po svim ploškama jednako.
Upotreba u kuhinji
Čips od batata se koristi kao grickalica umjesto klasičnog kupovnog čipsa, ali se može poslužiti i umjesto pečenog krumpira kada pripremate pečenu piletinu ili svinjetinu. Zbog svoga karakterističnog okusa može se poslužiti i kao prilog uz mesna jela.
Kao prilog uz čips možete koristiti umak od vrhnja ili umak od rajčice, također ovisno o kombinaciji okusa začina koji ste koristili prilikom pripreme čipsa.
Ljekovita svojstva
Gomolj batata smatra se iznimno zdravim, čak zdravijim od običnog bijelog i crvenog krumpira kakav poznajemo na našem području. Batat ima nizak glikemički indeks zbog čega je vrlo koristan za dijabetičare. Dobar je izvor i vlakana i pomaže za bolje funkcioniranje probave. Sadrži i biotin, kalij, fosfor te vitamina B skupine, C vitamine, betakaroten te metale mangan i bakar.
Nutritivna vrijednost batata potječe iz ugljikohidrata, vitamina i minerala kojima obiluje. Velika količina vitamina A ovaj slatki krumpir svrstava u namirnice koje su svakako treba uvrstiti u prehranu. Batat je visokovrijedna energetska namirnica jer sadrži mnogo škroba, a malo masti. Preporučuje se sportašima upravo zbog svih korisnih sastojaka kojima obiluje.
Blagotvorno utječe na debelo crijevo, slezenu, gušteraču, želudac i bubrege, ali može pomoći i kod problema s kožom. Neutralizira i štetne slobodne radikale tako da jača imunološki sustav.
Foto: Bernadette Wurzinger / Pixabay
Odgovori