Dinstani kupus popularno je jelo koje su od davnina pripremali naši preci. Smatrao se hranom koja daje snagu posebno onima koji su po cijele dane provodili radeći u polju. Ovo jednostavno jelo služi kao prilog uz pečeno meso, a postalo je poznato i na zimskim sajmovima gdje se prodaje kao fast food jelo u kombinaciji s pecivom i kobasicom te poslužuje uz kuhano vino.
Iako je kupus zdravo povrće koje obiluje raznim vitaminima i mineralima, zato što se dinsta na ulju vodi često se ovo jelo smatra iznimno kaloričnim i među mlađim generacijama smatra se nepopularnim. Dinstati se može svježa glavica kupusa, ali i kisela koja se za razliku od svježe češće priprema u zimskim mjesecima.
Svježi dinstani kupus odlikuje slatkasti okus i mekan list, dok dinstani kiseli kupus ima kiselkasti okus i listovi su malo žilaviji.
Karakteristike kupusa
Kupus je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice kupusnjača. U prvoj godini kupus daje plod odnosno listove formirajući glavicu dok u drugoj godini izrasta stabljika s cvijetom.
Stabljika kupusa je uspravna i nerazgranata te u fazi cvatnje odnosno u drugoj godini može narasti do 2 m. U prvoj godini rasta stabljika je niska i zadebljana s glavičastim pupom na vrhu koji se sastoji od savijenih listova. Veličina glavice ovisi o sorti kupusa te može biti promjera 30 - 50 cm, a oblik može biti okrugao, plosnat ili stožast. Listovi od kojih su sastavljene glavice su kod bijelog kupusa pretežno svijetlo zelene do svijetlo žute boje i okruglo ovalnog su oblika s izraženim bijelim lisnim žilama.
U drugoj godini na stabljici se stvaraju naizmjenični listovi i cvjetovi skupljeni u rahle grozdaste cvatove. Donji listovi rastu na kratkim peteljkama dok gornji i srednji listovi su sjedeći. Korijen je vretenast, dug i razgranat te je biljka dobro ukorijenjena. Sastoji se od nekoliko debelih žila iz kojih izbijaju bočne žile, a pojedine dosežu dubinu i do 1 m.
Cvjetovi kupusa su dvospolni i cvatu od travnja do srpnja. Karakterističnog su oblika i imaju četiri žute latice smještene jedna nasuprot druge u obliku križa. Plod koji nastaje iz cvijeta su koštunice duge oko 12 cm, a sadrže 15 - 20 okruglih sjemenki.
Kupus za preradu
Postoji nekoliko vrsta kupusa, a najpoznatija je podjela na sorte s obzirom na boju glavice. Kupus dijelimo na zeleni ili bijeli te ljubičasti i dekorativni koji se ne konzumira već služi kao ukras zbog žarkih boja listova. Postoji podjela na rane i kasne sorte, ali je najbolje za dinstanje koristiti bijeli odnosno zeleni kupus bez obzira na to je li rani ili kasni. Bijeli kupus je sočan i može se dinstati dok se ljubičasti kupus isključivo konzumira svjež i od njega se pripremaju razne salate. Od bijelih odnosno zelenih sorti kupusa najbolje je sijati i dinstati Rinda kupusa, Futoški, Potomak i Varaždinski kupus.
Rinda kupus
Rinda kupus je rana sorta zelenog kupusa koji se može konzumirati svjež, ali dobro podnosi i termičku obradu te se može i kiseliti. Nakon berbe, glavica može ostati svježa još 4 - 5 mjeseci ako se pravilno skladišti. Glavica je zbijena s puno tankih slatkastih listova blijedo zelene boje. Prilikom dinstanja potrebno mu je malo vremena da se listovi omekšaju i nije ga potrebno dugo termički obrađivati. Ova sorta dozrijeva 75 - 85 dana nakon sjetve i vrlo lako se uzgaja i daje glavice teške 3 - 5 kg. Uzgaja se isključivo na otvorenom dok je presadnice moguće uzgojiti u plasteniku.
Futoški kupus
Jedna od najstarijih sorti koja se uzgaja na našem području je Futoški kupus koji potječe iz Futoge. Daje veliki prinos i uzgaja se na našem području preko 500 godina. Ima svijetlo zelene listove sa ne pretjerano izraženim lisnim žilama. Listovi su mekani i slatkasti te dobro podnose termičku obradu. Futoški kupus može se i kiseliti, ali i konzumirati svjež.
Potomak kupus
Potomak kupus je hibridna sorta koja se može konzumirati svježa, ali i kiseliti. Pripada ranim sortama kupusa te ima iznimno kvalitetan list bez jakih lisnih žila. Glavica u prosjeku teži od 2 - 3 kg i otporna je na razne nametnike.
Varaždinski kupus
Najpoznatija i najraširenija sorta kupusa na našem području je Varaždinski kupus koji je nastao križanjem sorti Amager i Brauschweiger. Pogodan je za dinstanje, ali i kiseljenje te pripada u kasne sorte. Dužina vegetacije je 105 - 115 dana od presađivanja, a glavica je plosnatog oblika sa zbijenim zelenim listovima i slabo izraženim lisnim žilama. Glavice Varaždinskog kupusa u prosjeku teže oko 2 kg, a beru se najčešće u listopadu.
Berba i kupovina
Kupusu je potrebno 70 - 120 dana da dozre, a glavice se beru kada su tvrde na dodir. Najbolje ih je brati tako da se nožem odreže glavica na mjestu gdje se spaja sa stabljikom. Glavica se siječe iznad prve etaže donjeg lišća koje je uvijek veliko i polegnuto te tamnozelene boje. Ako se ne uberu na vrijeme, glavice mogu prezreti i onda puknu te se listovi počnu sušiti.
Nakon što uberete glavicu uvijek uklonite vanjske listovi koji su uvijek svjetliji i najčešće i oštećeni. Berba kupusa se uvijek obavlja ručno, čak i na oranicama na kojima je zasijano veliko područje s ovom kulturom.
Ako ste posijali rani kupus njega ćete moći brati nekoliko puta ovisno kako dozru glavice. Kasni kupus ćete brati u jesen, ali prije prvih mrazova i uberite ga prije nego temperature počnu padati ispod 0°C. Kupus nikada ne berite kada su niske temperature već pričekajte da porastu pa tek onda nastavite s berbom. Najveći prinos daju kasne sorte, dok najmanji rane sorte.
Glavice kupusa možete kupiti u trgovinama ili tržnicama. Najbolje ga je kupiti u vrijeme kada dozrijeva na našem području kako bi bili sigurni da je svjež i domaći. Svježinu glavice najbolje ćete prepoznati po tvrdoći glavice i vanjskim listovima koji moraju biti hrskavi i ne smiju imati povijene i smotane vrhove listova prema van što je znak da je kupus star. Isto također možete provjeriti i po stabljici tako da okrenete glavicu i provjerite da li je krug na dnu tvrd ili je omekšao i počeo propadati.
Recepti za dinstani kupus
Dinstani kupus možete pripremati od kiselog ili slatkog odnosno svježeg kupusa. Kiseli kupus se najčešće dinsta u zimskim mjesecima kada se najviše i konzumira dok se slatki dinstani kupus priprema u vrijeme kada je svjež što je najčešće u kasno proljeće ili ljeto.
Obavezno proučiti prije pripreme!
Svježi dinstani kupus
Svježu glavicu kupusa može izdinstati i tako dobiti savršen prilog za mesno jelo. Potrebno je malo vremena za čišćenje i rezanje listova te svega 30 - 40 minuta za dinstanje kako bi dobili savršeno jelo s malo kalorija, a vrlo je zasitno.
Količina dobivenog dinstanog kupusa ovisi o veličini glavice kupusa koji koristite, ali morate znati da će se dinstanjem obujam listova smanjiti i omekšati. Dinstanjem dolazi do isparavanja vode iz listova i ostalog povrća koje se koristi u pripremi.
Sastojci
- 1 glavica kupusa
- 1 glavica luka
- sol po želji
- papar po želji
- voda (količinu vode dozirajte ovisno o veličini glavice)
- suncokretovo ulje (dozirajte ovisno o veličini glavice kupusa)
Priprema
- Kupus očistite od vanjskih oštećenih listova te glavicu prerežite na pola. Očistite unutarnji zadebljani dio stabljike te svaku polovice narežite na malo deblje trake približno debljine oko 4 - 5 cm.
- Očistite luk i narežite na sitne kockice.
- U tavu ili širu posudu ulijte ulje i to količinu tako da vam prekrije dno posude. Ulje dozirajte ovisno o količini kupusa koji dinstate, ali nemojte dodavati previše kako vam kupus ne bi bio premastan. Posudu stavite na štednjak na laganu vatru i pustite da se zagrije.
- U zagrijano ulje dodajte luk i pržite ga sve dok se ne omekša.
- Dodajte narezani kupus te sve zajedno dinstajte i miješajte oko 1 minute, polako dolijevajući vodu tako da prekriva narezani kupus.
- Kupus ostavite da se polako dinsta uz povremeno miješanje sve dok voda ne ispari, najčešće oko 30 minuta.
- Nakon što sva voda ispari kupus i dalje nije dovoljno mekan dodajte još oko 1/3 vode i ostavite da se dinsta na laganoj vatri još oko 15 minuta.
- Dodajte soli i papar po želji i sve dobro promiješajte te kupus dinstajte još 5 minuta.
- Maknite posudu ili tavu sa štednjaka i možete dinstani kupus odmah konzumirati ili ostaviti da se potpuno ohladi i spremiti u posude i zamrznuti.
Kiseli dinstani kupus
Osim svježih glavica kupusa koje se dinstaju na isti način moguće je pripremati i glavice kiselog kupusa. Kiseli kupus možete sami pripremiti u jesenskim mjesecima kada dozrijevaju kasne sorte i uz pomoć vode, sol, lovorovog lista i zrna papra možete početkom zimskih mjeseci uživati u ukusnom kiselom povrću. Proces pripreme svježih i kiselih glavica kupusa ne razlikuje se, ali konačni okus jela bit će drugačiji. Kiseli dinstani kupus, kao što mu i sam naziv govori, imat će jači okus i bit će kiseliji od svježeg stoga će više odgovarati uz malo teža jela i poželjno ga je pripremati u zimskim mjesecima.
Količina dinstanog kiselog kupusa ovisi o količini kiselog kupusa koji koristite, ali s obzirom na to su njegovi listovi zbog kiseljenja već omekšani neće izgubiti puno na obujmu i dobiti ćete približno istu količinu jela koliko ste namirnice i dozirali.
Sastojci
- 1 glavica kiselog kupusa
- 1 glavica luka
- sol po želji
- papar po želji
- 1 suhi lovorov list
- vode (ovisno o količini kiselog kupusa koji se dinsta)
- suncokretovo ulje (dovoljno da prekrije dno posude u kojoj ga dinstate)
Priprema
- Probajte jedan list kiselog kupusa i ako je prekiseo prvo svaki list operite pod mlazom hladne vode. Nemojte ih previše trljati jer se mogu raspasti ako su se duže kiselili. Ako vam listovi nisu prekiseli ne morate ih prati. Listove narežite na trake širine oko 5 cm.
- Luk očistite i narežite na manje kockice te ga stavite u posudu s uljem. Nemojte koristiti previše ulja kako vam ne bi bilo premasno, količina da prekrije dno posude će biti dovoljna.
- Luk tijekom prženja miješajte sve dok ne omekša i poprimi žutu boju.
- U poprženi luk dodajte narezani kiseli kupus i list lovora te sve dobro izmiješajte. Dodajte vodu tako da prekrije kupus, ali ne u potpunosti. Ostavite ga da se dinsta oko 35 minuta uz povremeno miješanje.
- Dodajte sol i papar te sve dobro promiješajte i ostavite da se dinsta još 5 minuta. Ako je potrebno dodajte još malo vode i ostavite da potpuno ispari.
- Nakon što je sva voda isparila posudu maknite s vatre i jelo možete odmah konzumirati ili ohladiti i spremiti u posude za zamrzivač.
Čuvanje i skladištenje
Dinstani kupus nakon pripreme se odmah poslužuje i konzumira te se ne skladišti na poseban način osim zamrzavanjem. Najbolje je svježe glavice kupusa uskladištiti na hladno, suho i tamno mjesto te ih po potrebi dinstati. Kiseli kupus se čuva u plastičnim ili drvenim bačvama te ga je najbolje tako čuvati sve dok ne mislite pripremati dinstani kupus.
Dinstani kupus se može zamrznuti u plastičnoj posudi s hermetičkim poklopcem ili spremiti u vrećicu za zamrzivač.
Savjeti
Ako vam je kiseli kupus prekiseo možete ga prije dinstanja oprati pod mlazom vode. Nemojte ga previše pritiskati nego ga je dovoljno samo staviti u cijedilo i staviti pod mlaz hladne vode.
Uz sol i papar u dinstani kupus možete dodati i druge začine kao što su kim, peršin, crvena paprika, lovorov list i češnjak.
Kupus možete i naribati pa ga dinstati samo ćete u tom slučaju smanjiti vrijeme pripreme jer će se brže izdinstati.
Upotreba u kuhinji
Dinstani kupus najčešće se poslužuje kao prilog uz mesna jela, a posebno uz kobasice. Svježi dinstani kupus može se poslužiti uz laganija jela i meso kao što je piletina, puretina, svinjetina ili teletina dok se kiseli dinstani kupus poslužuje najčešće s kobasicama i kruhom.
Dinstani kupus možete poslužiti i s kuhanim krumpirom ili pire krumpirom, ali i ostalim vrstama kuhanog ili pečenog povrća. Može se poslužiti i s palentom, ali i pripremati u kombinaciji s pelate rajčicama ili sjeckanom rajčicom.
Ljekovita svojstva
Dinstani kiseli kupus odlično je jelo u zimskim mjesecima jer organizmu daje potrebne vitamine i minerale koji mu nedostaju. Odličan je za proljetnu detoksikaciju organizma i pomaže kod živčane napetosti, tjeskobe, slabosti i slabe koncentracije. Kao namirnica nije previše kaloričan, ali se treba dozirati u umjerenim količinama jer se prženjem na ulju stvaraju dodatne kalorije.
Foto: Krzysztof Jaracz / Pixabay
Zimnica od kupusa
Odgovori