Domaća vegeta

Domaća vegeta koristi se kao dodatak jelima i zdrava je inačica kupovne vegete koju možete sami napraviti. Sastojci koji se koriste u pripremi ovoga začini nalaze se u svakom kućanstvu ili se mogu nabaviti u trgovinama. Dodaci jelima poboljšavaju okus jela, ali ponekad zbog svojih umjetnih sastojaka, konzervansa i raznih aditiva koji se nalaze u njima mogu i pokvariti onaj izvorni odnosno prirodni okus hrane.

Želite li znati s kojim sastojcima začinjavate svoje juhe i ostala variva preporučujemo da sami napravite ovaj ukusni začin koji ima nekoliko inačica ovisno da li sastojke sušite ili ih spremate u staklenke samo naribane. Kako bi u svakome trenutku imali svjež i prirodan začin u kuhinji dovoljno je nabaviti nekoliko mrkvi, celera i peršina te još nekoliko sastojaka i spremni ste za pripremu vaše domaće vegete.

Karakteristike mrkve

Mrkva je zemljasta biljka koja pripada porodici štitarki i prvi puta se počela konzumirati u Aziji. Plod ove biljke je ovalnog oblika u obliku piramide koji raste u tlu. Plod je ujedno i korijen ove biljke te lišće koje raste iz samoga ploda u snopu, nalazi se iznad tla. Listovi su zelene boje i jako sitni te se nalaze na nekoliko glavnih stabljika koje rastu iz ploda. Plod mrkve je najčešće narančaste boje, ali može biti i žute te se veličine razlikuju ovisno o vrsti mrkve koja se uzgaja.

Mrkva pripada vrsti korjenastog povrća, a poznata je po velikom utjecaju na zdravlje zbog karotena koji je osnovni sastojak ove biljke. Može se konzumirati sirova ili prerađena te ako se konzumira sirova nije ju potrebno guliti nego samo dobro oprati. Struktura ploda mrkve je hrskava, a okus slatkast dok su listovi gorki te se ne konzumiraju.

Karakteristike peršina

Peršin je korjenasta biljka koja potječe iz porodice biljka štitarki. Plod biljke nalazi se u zemlji dok se listovi biljke nalaze iznad zemlje i jestivi su kao i korijen biljke. Listovi peršina se nalaze iznad tla i rastu iz samog ploda te su tamnozelene boje i rasperjani, ali imaju karakterističan jak miris. Najčešće se plod peršina, koji je duguljastog izduženog oblika i karakteristične bijele boje, koristi u pripremi raznih juha dok se lišće koristi kao začin i danas je široko rasprostranjen u svim kućanstvima.

Ljekovitost ove biljke ogleda se u bogatstvu kalcijem, željezom, magnezijem, fosforom i cinkom. Kada je riječ o vitaminima bogat je vitaminom C, taninom, vitaminom B6 i vitaminom K.

Karakteristike celera

Celer je ljekovita korjenasta biljka i porodice štitarki koja ima mesnati ili vretenasti okrugli korijen koji je ujedno i plod ove biljke. Plod može biti izduženog ili okruglog oblika ovisno o vrsti celera te je bijele boje. Struktura ploda celera je tvrda i hrskava prilikom konzumiranja. Stabljika celera raste iz korijena te je razgranata i u prosijeku visoka 40 - 80 cm. Tamnozeleni listovi su veliki i perasto su razdijeljeni te su na vrhovima nazubljeni. Korijen celera ima aromatičan miris koji se koristi prilikom priprema juha te se može konzumirati i kao sirov i nakon termičke obrade.

Mrkva za preradu

Postoji mnogo vrsti mrkve koje se u današnje vrijeme uzgajaju zato je vrlo važno da prilikom pripreme domaće vegete izaberete onu koja odgovara načinu termičke obrade tako da neće izgubiti hranjiva svojstva, ali i potreban okus. Važno je da mrkva koju ćete koristiti nema pretjerano drvenast korijen i da prilikom ribanja mrkvu možete lagano naribati. Pogodne sorte koje se preporučuju kod pripreme domaće vegete su Amsterdam i Samson.

Amsterdam

Plodovi ove vrste mrkve su prije svega prosječni te ova vrsta mrkve ne djeluje kao da u sebi ima neka umjetna svojstva. Korijen ove mrkve je nježan, ali mesnat te je slatkastog okusa koji je pogodan kod pripreme domaće vegete. Ako izaberete ovu vrstu mrkve znat ćete da će vaša domaća vegeta imati očekivani okus. Pogodna je za termičku obradu pa tako i za sušenje, ali ju je moguće konzumirati i sirovu.

Samson

Vrsta Samson pogodna je za termičku obradu koju zahtjeva proces pripreme domaće vegete. Slatkastog je okusa te je mesnati dio ploda velike gramaže što može biti dobro jer ćete dobiti veliku količinu začina od zasijane količine mrkve, naravno u slučaju da povrće uzgajate sami. Korijen je također hrskav, ali ne pretjerano tvrd tako da ćete ga lako naribati.

Peršin za preradu

Prilikom izbora peršina koji ćete koristiti najbolji je peršin ravnih listova jer ima jaču aromu koja, i nakon prerade, ostaje postojana. Za razliku od peršina kovrčavih listova, peršin ravnih listova ima snažniju aromu te je bolji za pripremu domaće vegete. Od vrste peršina ravnih listova najbolje je koristiti domaći lišćar.

Domaći lišćar

Jednostavni listovi ovoga peršina omogućuju laku pripremu sirovine za sušenje jer su ravni listovi prikladni za rezanje nožem na što sitnije dijelove, a puno listova koji urode na jednoj stabljici daju veliku količinu sirovine za preradu. Listovi ove vrste su aromatični što nakon sušenja daje potreban okus peršina domaćoj vegeti.

Celer za preradu

Celer koji se koristi u pripremi domaće vegete isključivo je bijeli celer i to njegov korijen. Vrsta celera koja se koristi prilikom pripreme domaće vegete je celer korjenaš.

Celer korjenaš

Ova vrsta celera savršena je za pripremu domaće vegete zbog svoga aromatičnog okusa koji ni nakon sušenja ne mijenja boju, a ni okus koji ima prije termičke obrade. Bijela boja koja nakon ribanja i sušenja ostaje ista daje izgled koji domaća vegeta treba imati. Također je rasprostranjen na našem području tako da nećete imati problema doći do ovog sastojka za pripremu naravno ako ga sami ne uzgajate.

Berba i kupovina

Ako ste u mogućnosti, mrkvu, peršin i celer vrlo lako možete uzgojiti u svome vrtu. Prve plodove ovih povrtnica moći ćete ubrati početkom jeseni, a sadnju obavite u proljeće ili najkasnije u rano ljeto. Mrkvu i celer možete brati kada primijetite da je lišće dovoljno razvijeno. Vodite računa da ih morate ubrati prije nego se lišće koje se nalazi iznad površine tla počne sušiti. Peršin je važno brati kada lišće izgleda svježe te je tamnozelene boje. Nemojte koristiti peršin koji se počeo sušiti niti onaj za koji vidite da nema svježe listove te ako su listovi previše tamnozeleni ili prelaze gotovo u smeđu boju.

Ako kupujete povrće obratite pažnju da je korijen mrkve čvrst i gladak i da ima izraženu narančastu boju što znači da sadrži više karotena. Nemojte kupovati mrkvu koja nije cijela odnosno ako je prerezana jer samim tim već je počeo proces propadanja ploda i izgubila je potrebnu slatkoću koju treba imati kako bi dobili savršen okus domaće vegete.

Prilikom kupnje peršina birajte listove koji su tamnozelene boje, a nikako one koji su smeđe ili žute boje jer to znači da nije svjež i da je davno ubran te je već dio arome koju je imao izgubio. Celer koji kupujete na dodir mora biti težak i čvrst te ne smije biti znakova pljesni ili truljenja. Ako celer ima i listove oni moraju biti svježi i isto ne smiju biti žuti na vrhovima već trebaju biti svijetlozelene boje koja će upućivati na svježinu ploda.

Recepti za domaću vegetu

Domaća vegeta se može pripremati na dva načina. Prvi način uključuje rezanje i usitnjavanje povrća te sušenje u pećnici dok s druge strane postoji i mokra varijanta ovog dodatka jelima.

Obavezno proučiti prije pripreme!

• sterilizacija staklenki

Domaća sušena vegeta

Tradicionalan način pripreme vegete kakvu poznajemo u kulinarstvu uključuje pripremu sastojaka tako da se svi sastojci narežu te nakon toga suše u pećnici. U ovome receptu prikazat ćemo način pripreme kada se sastojci suše u pećnici. Navedena količina dostatna je za 150 g domaće vegete.

Sastojci

• 100 g mrkve
• 100 g korijena celera
• 1 glavica luka
• 100 g peršina lista
• 70 g krupne soli

Priprema

1. Mrkvu i celer ogulite i naribajte na ribež na što manje dijelove.
2. Listove peršina operite i narežite što sitnije.
3. Luk ogulite i također narežite na što sitnije dijelove.
4. Sve sastojke koji su prethodno oguljeni, oprani i narezani stavite na pleh od pećnice obložen papirom za pečenje te stavite u pećnicu na 50 - 70°C (ovisno o minimalnoj temperaturi na vašoj pećnici) na 5 sati.
5. Nakon što sastojke izvadite iz pećnice stavite ih u posudu i dodajte sol.
6. Probajte začin te prema potrebi dodajte još soli.
7. Domaću vegetu spremiti u staklenke te ih dobro zatvorite.

Domaća vegeta s kurkumom

Ako želite da vaša domaća vegeta ima malo drugačiji okus i boju prilikom pripreme dodajte joj kurkumu i vidjet ćete da ćete ovim začinom pomalo promijeniti način pripreme vaših svakodnevnih jela. Navedena količina sastojaka prikladna je za 150 g domaće vegete.

Sastojci

• 150 g mrkve
• 150 g korijena celera
• 50 g komorača
• 90 g krupne morske soli
• kurkume po želji
• 20 g lista peršina
• 1 crveni luk

Priprema

1. Mrkvu i korijen celera ogulite i naribajte na što manje dijelove.
2. Komorač i crveni luk narežite na manje kockice.
3. Listove peršina operite i narežite što sitnije.
4. Sve složite na pleh od pećnice obložen papirom za pečenje i stavite u pećnicu na 70°C na 5 sati.
5. Nakon što se sve osušilo premjestite u zdjelu i umiješajte sol i kurkumu po želji.
6. Spremite u staklenku i dobro zatvorite.

Domaća vegeta bez sušenja

Uz poznatu suhu inačicu domaće vegete, moguće je pripremiti i mokru inačicu koja se ne suši, a potrebno je jako malo vremena da se pripremi. Navedena količina sastojaka prikladna je za pripremu 5 staklenki od 750 ml.

Sastojci

• 1 kg mrkve
• 1 kg rajčice
• 1 kg luka
• 250 g celera korijena i lista
• 250 g peršina korijena i lista
• 250 g kelja
• 250 g paprike
• 1 kg soli

Priprema

1. Mrkvu, peršin korijen, celer korijen i luk ogulite i naribajte.
2. Rajčicu, papriku, kelj, celer list i peršin operite i narežite na što sitnije komadiće.
3. Sve zajedno stavite u zdjelu i dobro posolite i promiješajte.
4. Ostavite da odstoji 24 sata i povremeno promiješajte.
5. Rasporedite sadržaj iz zdjele u staklenke i nasolite te dobro zatvorite.

Svi recepti za zimnicu od celera, peršina i mrkve!

Čuvanje i skladištenje

Domaću vegetu potrebno je čuvati u zatvorenoj staklenci te ju možete koristiti i do 6 mjeseci nakon pripreme. Važno je samo da je staklenka dobro hermetički zatvorena tako da se ne izgubi miris i okus koje ima sušeno povrće koje ste pripremili.

Staklenke možete čuvati u kuhinjskom elementu kao i klasičnu kupovnu vegetu i jedino je važno da nije uskladištena na vlažnom mjestu jer to može dovesti do grudanja začina i gubljenja arome svih začina.

Ako ste pripremali mokru domaću vegetu bitno je da ju držite na suhom i mračnom mjestu u smočnici jer sol služi kao konzervans pa se neće pokvariti. Ali već nakon prvog otvaranja potrebno ju je nastaviti držati u hladnjaku kako ne bi došlo do kvarenja.

Savjeti

Kada dodajete kurkumu ona ne mijenja okus domaće vegete, ali zato mijenja boju ovog domaće vegete. Obratite pažnju na količinu soli koju stavljate te prilikom pripreme ovog dodatka jelima svakako probajte na kraju kada izmiješate sve začine kakvog je okusa vaša vegeta. Ako utvrdite da vam je premalo soli, dodajete po želji još, sve dok ne dobijete savršenu kombinaciju okusa.
Možete dodati i još neke druge začine za malo drugačije okuse samo morate paziti s količinom da vam okus jednog začina ne prevlada.

Prilikom sušenja u pećnici obratite pažnju da za peršin treba kraće vrijeme sušenja te je dobro svaki sastojak sušiti posebno kako ne bi neki od sastojaka presušili, a neki vam ostao ne dovoljno osušen što može dovesti do kvarenja domaće vegete.

Upotreba u kuhinji

Domaća vegeta koristi se umjesto kupovne vegete. Dodaje se u juhe ili variva prilikom pripreme kako bi se poboljšao okus i kako bi jelo bilo ukusnije. Može poslužiti i kao začin za različite vrste mesa prije njegove termičke obrade. Na našem području najrasprostranjenija je upotreba prilikom začinjavanja domaćih juha.

Foto: RitaE / Pixabay