Kisele paprike

Kisele paprike često pronađu svoje mjestu u našim hladnjacima. Obožavane su upravo zbog svog fantastičnog okusa, a konzumiraju se kao zamjena za salatu ili kao prilog te odlično odgovaraju raznim jelima i namirnicama. Često se koriste kupljene, gotove kisele paprike, no ove zime odvojite malo vremena i pripremite svoju domaću zimnicu. Mi vam donosimo nekoliko vrlo jednostavnih recepata za pripremu kiselih paprika.

Namjena paprika u kuhinji je široka i odlično se slažu s drugim povrćem i različitim namirnicama. Fantastičnog su okusa i mogu se pronaći u gotovo svim vrstama jela: kao prilog, zasebno jelo, u salati ili kao zimnica. Uvijek se mogu pronaći na policama trgovina, a još bolje bi bilo kada bi ih kupili na tržnici ili kod domaćeg uzgajivača.

Karakteristike paprika

Paprika (lat. Capsicum) je jednogodišnja povrtna biljka koja se danas uzgaja u cijelom svijetu. Uspijeva na gotovo svim područjima, a porijeklom potječe iz Južne Amerike. U Europu je stigla krajem 15.-og stoljeća i od tada je njen uzgoj nastavio. Osim fantastičnog okusa, paprika je izrazito ljekovito povrće te je njena upotreba u kuhinji veoma raznolika.

Paprike mogu narasti 50 - 80 cm u visinu. Listovi su jednostavne građe, dugačkog oblika, no razlikuju se od sorte do sorte kao i sam plod paprike. Cvjetovi su bijele boje i veoma osjetljivi na dodir i na biljne nametnike pa ih je potrebno zaštiti. Plodovi se razlikuju ovisno o vrsti paprika, no postoje dvije glavne podjele. Prva podjela je prema boji ploda stoga razlikujemo tamnozelene, žuto-zelene, svjetlo žute, žute, narančaste, svijetlocrvene i tamnocrvene. Iduća podjela je prema obliku ploda, razlikujemo one stožastog oblika, okruglog, prizmatičnog i okruglo-spljoštenog oblika.

Kako bi sadnja i uzgoj paprika bio uspješan, potrebno je izabrati dobro područje u kojem mogu rasti. Vole tople krajeve i veće količine sunca. Jako vole vodu i potrebno im je svakodnevno zalijevanje. Berba se vrši kada plod dostigne potpun stupanj zrelosti koji se određuje prema njegovoj boji. U nastavku donosimo najpoznatije sorte paprika za kiseljenje.

Paprike za preradu

Ovo povrće je možda i jedno od najpopularnijih. Odlično je za svježu konzumaciju ili za preradu. Od njih se proizvode razne zimnice poput kiselih paprika, sušenih paprika i ajvar. Prerađuju se u začine - mljevena paprika ili kao sastojak tabasco umaka. S obzirom na njihovu primjenu, paprike se prema sortama dijele na krupnoplodne sorte (Capsicum annuum var. macrocarpum), sitnoplodne (Capsicum annuum var. microcarpum) i „Tabasco“ (Capsicum frutescens). U Hrvatskoj najviše se uzgajaju vrste koje pripadaju krupnoplodnim sortama. U nastavku donosimo karakteristike različitih sorti paprika te koje su najbolje kada je u pitanju kiseljenje paprika.

Krupnoplodne sorte:

Babura

Ova vrsta je najzastupljenija i najpopularnija kada je u pitanju uzgoj paprika. Otporna je na biljne bolesti i nametnike te nije zahtjevna pri uzgoju. Plodovi su vrlo krupni, prizmatičnog oblika te dolaze u tri boje: žute, crvene i zelene. Njeni plodovi koriste se za svježu upotrebu i za pripremu zimnica, posebno punjene s kupusom i ukiseljene ili punjene mesom i zamrznute.

Rog

Ime ove sorte dolazi iz oblika koje plod poprima. Dugi, stožasti plodovi nekada i do 20 - 30 cm. Pojavljuju se u svjetlo-zelenoj boji, žutoj i crvenoj. Ova sorta je veoma popularna kada je u pitanju prerada. Koriste se u pripremi zimnica, najviše u pripremi kiselih paprika i za proizvodnju ajvara.

Kapija

Karakteristike ove sorte ne razlikuju se puno od paprika Rog. Najveća razlika je u izgledu ploda. Plod Kapije je spljoštenog oblika sa zašiljenim vrhom te dolazi u zelenoj i crvenoj boji. Može narasti od 10 do 18 cm, a ponajviše se uzgajaju kako bi se poslije koristile u preradi. Odlične su za kiseljenje i ajvar.

Paradajz paprika

Drugi naziv za paradajz papriku je Rotound čiji naziv dolazi iz okruglog oblika ploda. Dolaze u nekoliko boja: žutoj, svjetlo žutoj, tamno zelenoj i crvenoj. Uzgajaju se isključivo na otvorenim područjima i to ponajviše u svrhu prerade. Ova sorta najviše se koristi za pripremu kiselih paprika.

Sitnoplodne sorte:

Feferoni

Najpoznatija vrsta sitnoplodnih sorti su feferoni. Plodovi su stožastog oblika te dolaze u tri boje: žuta, zelena i crvena. Mogu biti ljutog ili blago slatkastog okusa. Izduženog su oblika otprilike 10 do 12 cm. Uzgajaju se za svježu ili sušenu upotrebu ili za preradu - kiseljenje. Najčešće se uzgajaju na otvorenim područjima.

Čili papričica

Čili papričica (lat. Capsicum frutescens) također pripada sitnoplodnoj sorti paprika te također pripada tabasco sortama zbog svoje namjene u preradi. Plod je malen, fizički sliči plodu feferona. Konzumiraju se svježe ili sušene ili se prerađuju i koriste u proizvodnji ljutih umaka, a nedavno su stekle svoju popularnost i u kiselim varijantama. Odlično uspijevaju na balkonima i u vrtovima.

Berba i kupovina

Berba paprika odvija se ručno uz pomoć škara. Treba biti oprezan i nježan prilikom berbe jer su stabljike ove biljke osjetljive i lako lomljive. Berba započinje kada plodovi postanu u potpunosti zreli, a najbolji znak zrelosti je njihova boja i oblik. Preporučuje se berbu odvijati tijekom sunčanog dana. Ako berete plodove nakon kiše, postoji velika mogućnost da će plodovi prije postati truli te će se na njima razviti plijesan.

Prilikom kupovine paprika prvenstveno morate izabrati sortu. Važno je obratiti pažnju na sam izgled plodova. Izbjegavajte paprike koje su oštećene, sadrže čudne mrlje i one koje su premekane na dodir. Najbolje bi bilo kupiti paprika na tržnici ili kod domaćeg uzgajivača.

Recepti za kisele paprike

Kisele paprike poznate su još iz daleke povijesti. Naše bake su ih redovito pripremale svake zime, a njihovi recepti koriste se još i danas. Ova zimnica se odlično slaže uz svako jelo, a sama priprema je veoma jednostavna. Prilikom pripreme zimnice, važno je držati se omjera sastojaka jer u protivnom rezultat neće biti uspješan. Koristite tvrđe paprika, izbjegavajte gnjecave i premekane jer se one još termički obrađuju. Prije same pripreme nemojte zaboraviti očistiti i sterilizirati staklenke.

Obavezno proučiti prije pripreme!

• pasterizacija
• sterilizacija staklenki

Domaće kisele paprike

U nastavku slijedi recept kojeg su koristile naše bake. Paprike možete narezati na željene komade, ako želite možete ih i cijele ostaviti. Iz navedenih sastojaka dobiti će te otprilike 4 staklenke.

Sastojci

• 3 kg paprika
• 3 l vode
• 1 l alkoholnog octa
• 100 g soli
• 5 dag šećera

Priprema

1. Paprike dobro operite i očistite od sjemenki i peteljki. Prerežite ih na pola.
2. U lonac stavite vodu, alkoholni ocat, šećer i sol. Kuhajte uz povremeno miješanje dok tekućina ne proključa.
3. Položite paprike u tekućinu i promiješajte sve. Kuhajte do 5 minuta i onda ih maknite s vatre.
4. Kuhane paprika posložite u prethodno sterilizirane staklenke, pa zalijte paprike, do pola staklenke, tekućinom u kojoj se kuhala.
5. Pustite tako da odstoje 24 sata, a tekućinu spremite za sutradan.
6. Idućeg dana, dolijte tekućinu do vrha staklenke.
7. Pasterizirajte staklenke pa ih pustite da se ohlade na sobnoj temperature.
8. Čuvajte na tamnom i hladnom mjestu.

Kisele paprike bez kuhanja

Ako nemate toliko slobodnog vremena, ovaj recept će vas oduševiti jer vam je potrebno svega 15-ak minuta. Veliki plus ovog recepta je to što paprika neće izgubiti svoju hranjivu vrijednost termičkom obradom. Priprema se naravno razlikuje od prijašnjeg recepta, no ishod je fantastičan. Ovdje koristimo vinobran, sredstvo za konzerviranje. Iz navedenih sastojaka dobiti će te otprilike 8 staklenki.

Sastojci

• 10 kg paprike
• 1 vinobran
• 1 l alkoholnog octa
• 400 g šećera
• 250 g soli

Priprema

1. Paprike dobro operite i očistite od peteljki i sjemenki. Prerežite ih po pola ili na osmine.
2. U jednoj posudi pomiješajte vinobran, šećer i sol.
3. Paprike posložite u neku veću posudu i dodajte im prethodno pripremljenu mješavinu.
4. Zalijte sve octo i temeljito sve promiješajte.
5. Prekrijte krpom i učvrstite rubove kako mušice i komarci ne bi slijetali na vaše paprike.
6. Pustite ih da odstoje 24 sata no promiješajte sve minimalno 4 - 5 puta.
7. Idućeg dana, paprike posložite u staklenke.
8. Zalijte ih tekućinom koju su paprika pustile u posudi.
9. Dobro zatvorite staklenke i čuvajte na hladnom i tamnom mjestu.

Kisele paprike punjene kupusom

U nastavku vam donosimo recept za kisele paprike punjene kupusom. Najčešće se prilikom pripreme ovakve zimnice, koristi crveni kupus, no možete koristiti i bijeli ili pomiješati obje vrste kupusa. Obavezno ga naribajte i pripremite noć prije kako bi on pustio svoj sok. Bilo bi poželjno izabrati veće paprike. Iz navedenih sastojaka dobit će te otprilike 5 staklenki.

Sastojci

• 5 kg paprika
• 2,5 kg kupusa
• 1,5 l alkoholnog octa
• 3 velike žlice soli
• čajna žličica papra u zrnu

Priprema

1. Paprike operite, nožem odstranite peteljku i sjemenke.
2. U veći lonac stavite malo octa i vode (na 3 l vode ide 100 ml alkoholnog octa) te pustite da proključa.
3. Dodajte im paprika i kuhajte do 5 minuta. Izvadite ih i pustite da se ohlade.
4. U drugi lonac prokuhajte mješavinu za kiseljenje - ocat i voda. Nakon što tekućina proključa, pustite ju da se ohladi.
5. Kada se paprika i ocat ohlade, pripremite kupus. Dobro ga istisnite kako bi iz njega izašla sva voda.
6. Kupusom napunite paprika. Prilikom punjenja, pritisnite dobro kupus kako bi paprika bile što tvrđe.
7. Napunjene paprika posložite u staklenke.
8. Hladnim octom ih prelijte sve do vrha te pustite 24 sata kako bi paprika upile tekućine koliko im je potrebno.
9. Idućeg dana, paprikama dolijte ocat do vrha staklenke i dobro ih zatvorite.
10. Spremite ih na hladno i tamno mjesto.
11. Nakon mjesec i pol dana vaša zimnica će biti spremna za konzumiranje.

Svi recepti za zimnicu od paprika >>

Čuvanje i skladištenje

Prije same pripreme zimnice, obavezno dobro operite i sterilizirajte staklenke. Pripremljenu papriku čuvajte na hladnom i tamnom mjestu. Nakon same pripreme, pričekajte mjesec i pol dana da se paprike u potpunosti ukisele. Nakon toga su spremne za jelo. Dobro čuvane i skladištene mogu stajati i do šest mjeseci.

Upotreba u kuhinji

Paprike su veoma popularne u kuhinji. Koriste se u pripremi raznih jela, često kao prilog ili salata, no one mogu biti i zasebno jelo. Paprike se koriste i kao začin - mljevena paprika ili kao sastojak tobacco umaka.

Kada je u pitanju zimnica, najpopularnije su kada se pripremaju kisele. Odlično se kombiniraju uz razne okuse jela. Iduća najpopularnija prerađevina je ajvar koji je izrazito obožavan u našim krajevima.

Ljekovita svojstva

Paprike pripadaju jednom od najljekovitijih povrća. Ona sadrži čak 300% dnevne potrebe vitamina C. Osim vitamina C, paprika je odličan izvor vitamina A i B6. Što je paprika zrelija, to ona sadrži veću količinu minerala i vitamina.

Poboljšava zdravlje očiju, zdravlje kože i snagu kose. Pomaže u kožnim nepravilnostima kao što su pjege i mrlje. Na prirodan način djeluje kod zaštite od stvaranja bora, starenja i oštećenja kože.

Sastojci paprike pomažu pri smanjenju osjećaja anksioznosti i stresa. Ublažavaju nesanicu, loše raspoloženje i umor. Jačaju imunitet i ubrzavaju metabolizam pa su česta namirnica kada su u pitanju procesi mršavljenja i posebna dijetalna prehrana.

Foto: Arinaja / Pixabay