Dunja je prekrasno stablo i mirisno voće koje se može pretvoriti u zdrav i ukusan desert. Toplinskom obradom razgrađuju se tanini koji je čine nejestivom, a dodatkom šećera ili meda postaje prava poslastica kao što je kompot od dunja.
Čitavo bogatstvo ljekovitih tvari nalazi se u plodovima dunje ali i u samim sjemenkama zbog čega su simbol plodnosti i zdravlja. Štoviše, u prošlosti se od mladenaca zahtijevala konzumacija plodova dunje uoči vjenčanja kako bi im brak bio plodan i dugotrajan.
Karakteristike dunje
Plodovi dunje rastu na istoimenom stablu koje doseže visinu od 2,5 - 6 m (stablo srednje veličine ili grm), a spada u porodicu Ruža.
U proljeće se pojavljuju ružičasto-bijeli cvjetovi koji se kasnije razvijaju u plodove (cvatnja je krajem travnja ili početkom svibnja). Ne podnosi temperaturna kolebanja na početku vegetacije ali bez problema podnosi temperature na -30°C tijekom zimskog mirovanja.
Plodovi su žuti, točkasti, fino dlakavi i imaju oblik kruške ili jabuke (dunje su daljnji rođaci jabuka i krušaka). Na vrhu su udubljeni, vise na kratkoj stapci te su prerađeni jestivi (sirovi su kiseli i drvenasti). Unutrašnjost ploda (jezgra) je kožasta s 5 pretinaca u kojima ima 8 - 16 sjemenki u svakom. Mesnati dio ploda je tvrd i ugodnog mirisa, a u području oko jezgre su brojne skupine sklereida (poput kamena tvrdih stanica).
Masa ploda je 100 - 200 g, a oplemenjenih sorti 250 - 600 g. Sjemenke su obrnuto jajaste, plosnate, bridaste, svijetlosmeđe do crvenkastosmeđe boje bez sjaja te 7 - 8 mm dugačke i 5 - 6 mm široke. Dozrijevanje je u listopadu, a sredinom listopada boja plodova prelazi iz zelenkaste u blijedo žutu. U prirodi ih raznose životinje- zoohorija.
Dunja je porijeklom iz jugozapadne Azije (topliji krajevi povoljniji su za uzgoj) te se tamo može pronaći u prirodi s jestivim plodovima. U Grčkoj se spominje 650. godine prije Krista, dok se u Sjevernoj Americi uzgaja tek od 17. stoljeća. Danas dunju možemo pronaći u zemljama sjeverne i južne Europe, a zanimljivo je da se u Hrvatskom primorju mogu pronaći divlje, samonikle dunje.
Dunje za preradu
U svijetu imamo nekoliko stotina sorti dunja, a samo ih se desetak uzgaja (dunje i mušmule su po broju sorti među najsiromašnijim voćarskim vrstama).
Međusobno se razlikuju po morfološkim i fiziološkim osobinama te postoji velika podjela plodova dunje po obliku na dvije sorte - jabukolika ili kruškolika sorta dunje, a ponegdje se navodi i zvonasti oblik dunja kao posebna skupina.
U našim krajevima najčešće se uzgaja šest sorti dunja: stara domaća sorta dunje, bugarska sorta Asenica, Dunja Prkos, Leskovačka, Rasinjska i Vranjska.
Leskovačka dunja
Najpoznatija i najkvalitetnija dunja krupnih plodova jabučastog ili okruglastog oblika. Meso je čvrsto, sočno, slatko- kiselo i aromatično zbog čega je vrlo cijenjena sorta za preradu. Redovito i obilato rađa (dozrijevanje tijekom listopada), a zreli plodovi su izrazito žute boje poput limuna.
Asenica
Bugarska sorta dunje s krupnim plodovima (350 - 400 g) kruškolikog oblika, limunasto žute boje i umjereno kiselog okusa pogodnim za sve prerađevine i svježu konzumaciju. Dozrijevanje je početkom listopada, a pripada samooplodnim sortama pa rađa redovito i obilno.
Stara domaća sorta dunje
Sorta koja redovito rađa svake godine sitnije plodove (oko 150 g) ali jako aromatične te pogodne za prerađevine (dozrijevanje je sredinom listopada).
Dunja Prkos
Spada u dekorativne (pogotovo u cvatu) i vrlo kvalitetne sorte s plodovima kruškolikog oblika, ugodnog mirisa te su prekriveni sitnim dlačicama. Meso je čvrsto, srednje sočno i bjelkaste boje.
Rasinjska dunja
Vrlo plodna sorta (grane se savijaju čak do poda) s krupnim, mirisnim i vrlo ukusnim plodovima. Popularna je među uzgajivačima jer obilno rađa i nije podložna štetnicima i bolestima.
Vranjska dunja
U narodu poznata pod imenom dunjac. Njeni plodovi su izrazito krupni (600 g), kruškolikog oblika i izraženog mirisa, a meso je svijetlo žute boje i slatko- kiselog okusa. Dozrijevanje je krajem listopada, a sorta je jako izdržljiva (stabla mogu doživjeti starost do preko 90 godina).
Veliki broj slatkih prerađevina moguće je pripremiti od plodova dunje poput džema, marmelada, sira, želea, likera, vina, ruma, soka i vrlo zdravog i finog kompota.
Berba i kupovina
Plodovi dozrijevaju u listopadu ali sezona branja počinje u rujnu. Važno je brati prije prvih mrazeva, a dunju potrebnu za prerađevine najbolje je brati kada plodovi još uvijek nisu potpuno poprimili žutu boju jer se tako zadržava veća količina pektina.
Prilikom berbe trebalo bi pažljivo baratati s plodovima jer na mjestu udara počinju vrlo brzo trunuti unatoč tome što su plodovi izrazito dobre konzistencije.
Dunja svake godine obilato rađa zbog čega je zahvalna voćarska vrsta za uzgoj (prvi plodovi razviju se već druge ili treće godine nakon sadnje). Razlog tome je što dosta kasno cvate pa rijetko strada od proljetnih mrazova.
Spada u sezonsko voće dostupno od rane jeseni pa sve do siječnja.
Za pripremu kompota odabiru se zdrave žute dunje. Meso mora biti potpuno žuto bez ikakvih smeđih mrlja jer su one znak kvarenja te oduzimaju dunjama karakterističan okus i miris. Jednako važno je pronaći dunje tvrde na dodir jer omekšale dunje su najčešće gnjile.
Najlakše je zapamtiti da dunje moraju biti "tvrde i žute".
Recepti za kompot od dunja
Kompoti su proizvodi koji se spravljaju od svih vrsta voća, od cijelih plodova ili komada plodova u šećernom sirupu konzerviranih pasterizacijom. Kompot može biti od jedne ili više vrsta voća ali za pripremu služi zrelo i zdravo voće. Jabuke, kruške ili šljive se jako lijepo slažu s okusom dunja. Kompot se može jesti dok je topao, a ukusan je i hladan.
Obavezno proučiti prije pripreme!
Domaći kompot od dunja
Ukoliko želite iskušati način pripreme kompota od dunje na starinski način, ovo je recept za vas.
Ovim receptom dobit ćete 10 manjih staklenki kompota ili 5 većih staklenki.
Sastojci
- 5 kg plodova dunja
- 3,2 l šećernog sirupa (0,96 kg i 2,24 l vode)
- 0,5% limunska kiselina
Priprema
- Cijele dunje možete prethodno blanširati 2 - 3 minute kako bi ih lakše ogulili.
- Nakon blanširanja, narežite ih na kriške i zakuhajte vodu u koju ste ranije dodali 0,5% limunske kiseline (5 g kiseline na 1 l vode).
- U vodu stavite kriške dunja i kuhajte 2 - 3 minute.
- Kriške dinja ocijedite i poslažite u suhe staklenke.
- Šećer i vodu prokuhajte i ohladite na 60°C.
- Staklenke se napunite ohlađenim sirupom i zatim zatvorite te pasterizirajte na 90°C.
Kompot od dunja bez šećera
Plodovi dunje zahtijevaju toplinsku obradu kako bi bili jestivi ali moguće je izbjeći bijeli šećer tako da se doda, po mnogima jedan od najboljih darova prirode, med.
Ovim receptom dobit ćete jednu manju staklenku kompota ali navedene količine sastojaka mogu se povećati.
Sastojci
- 1 veća dunja
- 1 l vode
- 3 jušne žlice meda
- 1 žličica cimeta
Priprema:
- Dunju operite, ogulite i narežite na manje komade na koje onda posipate cimet.
- Tako pripremljene komade dunje potom stavljate u vodu i kuhajte dok ne proključa, a tek onda dodajte med.
- Kuhajte još 5 minuta na nižoj temperaturi i potom pustite da se ohladi na sobnoj temperaturi.
- Napunite staklenke i pasterizirajte 30 minuta.
Kompot od dunja i vanilije
Jedan od najklasičnijih recepata pripreme kompota od dunje s dodatkom komadića vanilije ali možete dodati i druge pojačivače umjesto vanilije kako bi kompot još bolje mirisao. Receptom dobivate 2 manje ili 1 veću staklenku.
Sastojci
- 1 kg dunja
- 300 g šećera
- 4 l vode
- štapić vanilije
Priprema:
- Dunje operite, iščetkajte, ogulite i narežite na 4 dijela te obavezno maknite koštice i tvrdi dio uz koštice.
- Ljuske i koštice stavite u hladnu vodu i kuhajte pola sata nakon kojih protisnite suhe ostatke kroz sito.
- Sok ponovno prokuhajte sa šećerom.
- Dunje stavite u sok i kuhajte na otvorenom loncu dok ne postanu crvenkaste.
- Dunje izvadite i složite u staklenke dok se sok kuha još 10 minuta.
- U svaku staklenku stavi se komadić vanilije i sve skupa zalijte kipućim sokom.
- Zatvorite staklenke i pasterizirajte 15 minuta na 75°C.
Kompot od dunja i jabuka
Dunje su daljnji rođaci jabuka i po mnogim svojstvima vrlo slične voćarske vrste zbog čega nije čudno da se i okusi slastica dobivenih kombinacijom dunja i jabuka vrlo dobro slažu.
Ovim receptom dobit ćete jednu manju staklenku kompota ali navedene količine sastojaka mogu se povećati.
Sastojci
- 1 l vode
- 2 dunje i 2 jabuke
- 4 žličice šećera
- limunov sok
Priprema
- Dunje i jabuke operite, ogulite i nasjeckajte.
- Potomih stavite u lonac u kojem ste prethodno zagrijali vodu, šećer i limunov sok do vrenja.
- Kompot kuhajte još 15 minuta na nižoj temperaturi i potom pustite da se ohladi na sobnoj temperaturi.
- Napunite staklenke i pasterizirajte 30 minuta.
Čuvanje i skladištenje
Dunja je idealna namirnica za konzumiranje u zimskom periodu zbog visokih koncentracija pektina i tanina. Dokazano je da plodovi mogu zadržati izgled, boju, okus i konzistenciju minimalno dva mjeseca nakon berbe i to na sobnoj temperaturi (u zdjeli kao ukrasno voće), dok kao kompot može izdržati bar do veljače, a pravilnim skladištenjem i pripremom čak do 24 mjeseca.
Kompot je potrebno kuhati dovoljno dugo radi sterilizacije, odnosno da bi se uništili prisutni mikroorganizmi ali ne smije se kuhati predugo kako bi voće uspjelo zadržati svoje hranjive tvari. Tvrdo voće kao dunju je potrebno narezati na manje komade i onda zaliti šećernim naljevom ili sirupom (prokuhava se šećer u vodi). Na voće se uvijek dolijeva vrući sirup. Kada staklenke punite važno je voditi računa da ne smiju biti pune do ruba već bar 2 cm ispod ruba te je staklenke potrebno dobro protresti prilikom punjenja kako bi se voće bolje složilo i da ne bi ostalo nepotrebnog zraka.
Za pasterizaciju ili prekuhavanje možete koristiti veću posudu obloženu novinskim papirom ili krpama u koju onda stavljate hladnu ili mlaku vodu. Staklenke također obložite krpama ili papirom kako se ne bi dodirivale. Voda za pasterizaciju dodana u posudu gdje su već naslagane staklenke mora dosezati samo do polovice staklenki. Zatim se uključi štednjak, a vrijeme pasterizacije počinje od trenutka kada voda u posudi provrije i tada se snizi temperatura. Za pasterizaciju dunje potrebno je 30 minuta.
Prije uskladištenja obavezno se mora prekontrolirati jesu li staklenke dobro zatvorene (utvrđuje se hermetičnost zatvaranja), potom se označavaju naljepnicama i spremaju se na tamno i hladno mjesto, ako je moguće na ujednačenu temperaturu. Nakon tjedan dana, ponovno se prekontroliraju poklopci i celofan na staklenkama zbog moguće bijele i pjenušave prevlake. U slučaju bijele prevlake, sadržaj staklenke se mora baciti.
Savjeti
U receptu koji zahtijeva 1 kg plodova dunje potrebno je nabaviti 1,2 kg plodova jer kod prerade / čišćenja plodova značajna je količina otpada.
Priprema bilo kojeg jela od dunje zahtijeva veće količine bijelog kristalnog šećera zbog postupka konzerviranja plodova što i nije najzdravija opcija, ali umjesto šećera može se staviti med ili stevija.
Uvijek se može dodati klinčić, cimet, štapić od vanilije ili drugo kako bi kompot dodatno zamirisao.
Pri izradi kompota kuhanje ovisi o debljini kriški; deblje kriške - duže kuhanje.
Upotreba u kuhinji
Kompot se koristi kao poslastica za djecu i odrasle, posebno je pogodan za osobe osjetljive na kiselinu u voću te kao prilog ili nadjev za kolače, kreme, voćne umake, sladoled i druge deserte. Od dunjinih sjemenki moguće je pripraviti čaj tako da se cijeli plod može iskoristiti.
Ljekovita svojstva
Plodovi, sjemenke, listovi i cvjetovi dunje do polovice 18. stoljeća upotrebljavali su se kao lijek za mnogobrojne zdravstvene probleme, a potom je pala u zaborav.
U plodovima dunje nalazimo jabučnu kiselinu (koncentracija jabučne kiseline je veća nego u jabukama), pektin, vitamin C i B (tiamin, riboflavin, piridoksin, niacin), karoten (provitamin A), razne minerale (0,7 mg željeza, 197 mg kalija, 11 mg kalcija, 8 mg magnezija, 4 mg natrija) te obiluje vlaknima i izrazito je niskokalorično voće (na 100 grama sadrži samo 56 kalorija).Usprkos ljekovitim svojstvima, dunje se najčešće nalaze na ormarima kao ukrasno i mirisno voće nego u smočnici.
U narodnoj medicini moguće je pronaći razne recepte za dišne organe (smiruje grlobolju i odlično potiče iskašljavanje), srce i krvne žile (protiv slabokrvnosti), probavu (potiče bolji rad želuca i crijeva, sprječava proljev i podrigavanje), jetru i žuč (protiv bolesti jetre i žuči), ženske probleme (ublažava bolove pri menstruaciji), duševne bolesti (smanjuje napetost i nesanicu), za kožu (protiv opeklina, rana, bora, akni i začepljenih pora) i usnu šupljinu (liječi upalu sluznice usne šupljine i moguće ranice u njoj, smanjuje ispucalost usana i neugodni zadah). Dunjin kompot je najbolji za probleme s probavom i za želučane probleme.
Foto: Ali Eminov / CC
Zimnica od dunja
Odgovori