Kopriva je jedna od glavnih biljnih vrsta koje se u medicini koriste od davnina, no zahvaljujući svojoj svježini i zanimljivom okusu, brzo se uvukla i u naše kuhinje. Svježu koprivu je moguće naći samo u proljeće, što znači da ako želite uživati u njenoj prehrambenoj blagodati tijekom cijele godine, morate ju pravilno skladištiti.
Većina savjeta koje vam donosimo u nastavku nadahnuta je iskorištavanjem onoga što nam priroda već pruža i idejama za pripremu hrane na koju ne morate potrošiti puno novaca. S obzirom na to da živimo brzim načinom života gdje najčešće posežemo za brzom prehranom, često nam je potreban balans u prehrani koji nam priroda nudi besplatno. Ako ste odlučni u pripremi zimnice od koprive i više ste nego dobrodošli pročitati savjete za njenu pripremu.
Vrste zimnice od koprive
Koprivu je nevjerojatno jednostavno dodati u svoju svakodnevnicu. Osušeni listovi i cvjetovi mogu se potapati kako bi se dobio ukusni biljni čaj, dok se lišće, stabljika i korijenje mogu kuhati i dodavati juhama, varivima, smoothijima i , pa čak i prženim krumpirićima. Blanširajte i zamrznite, napravite pesto ili osušite za čaj, u nastavku se nalaze ideje i recepti što sve možete napraviti od ove besplatne namirnice.
Priprema kopriva za zimnicu
Kopriva je biljka od koje se mogu koristiti listovi, stabljika i korijen. Cvijeta od lipnja do rujna, a korijenje vadite od proljeća do jeseni, listove režite u proljeće dok su još mladi, a cijelu stabljiku s listovima možete brati tijekom cijele godine.
Najukusniji dijelovi su mladi listovi koji se nalaze na vrhovima, a mogu se blanširati, pržiti, namakati ili soliti. Za pripremu čaja morat ćete ih prvo osušiti i takvi se mogu čuvati tijekom cijele godine.
Samonikle biljke možete brati na livadama ili šumama, a koprivu je najbolje brati što dalje od prometnica, tvornica i industrijskih pogona. Berbu obavite za vrijeme sunčanih i suhih dana, ne rano ujutro kada je rosa i visok stupanj vlage u zraku, niti navečer kada ima najmanje ljekovitih tvari. Tijekom berbe obavezno nosite gumene rukavice kako vas ne bi opekla.
Stabljike možete čupati iz zemlje ili rezati škarama ili srpom samo vrhove listova. Ako berete samo listove biljci dajete priliku da se oporavi te ćete ju moći brati i sljedeći put kada budete pripremali zimnicu. Korijen koprive lako se čupa iz zemlje, a prije nego uberete biljku provjerite da ju nisu oštetili insekti.
Zdrave biljke nakon berbe moraju biti zelene do tamno zelene boje, a što je boja tamnija, to je riječ o starijoj biljci. Ako primijetite da su listovi žute ili svijetlo zelene boje onda ih nemojte pripremati za zimnicu. S biljke koristite prvih 4 - 6 listova, a ostatak koristite samo ako vam bude nedostajalo. Listovi se suše i od njih se priprema čaj, sirup ili sok, dok se od korijena priprema čaj ili tinktura. Svježi listovi koriste se za pripremu juha i variva te se prije spremanja za zimnicu, blanširaju ili se mogu zamrznuti, soliti i pržiti.
Ako koprivu sušite morate znati da ako želite dobiti 1 kg suhih listova trebate ubrati oko 5 kg svježih listova. Ubrane listove prije daljnje termičke obrade dobro operite pod mlazom hladne vode, ali prije toga obucite gumene rukavice. Korijen možete također oprati u hladnoj vodi ili ga možete samo blago očistiti s četkom.
Sušenje koprive
Dijelovi koprive koji se mogu sušiti su korijen, listovi ili cijela stabljika, ali se u prehrani najčešće koriste samo listovi. Možete ih sušiti na zraku u običnoj pećnici, mikrovalnoj pećnici ili dehidratoru. Najzdraviji način sušenja je na zraku ili dehidratoru dok su najbrži načini u pećnici ili mikrovalnoj. Budite jako oprezni kod sušenja listova jer se mogu brzo presušiti. Za pripremu čaja možete koristiti i sušeni korijen koji nikada nemojte sušiti s listovima.
Sušenje na zraku
Ako listove koprive sušite na zraku onda ih sušite sa stabljikom tako da ju povežete u bukete ili ih posložite na ravnu površinu na koju ste stavili pamučnu krpu. Bukete objesite i sušite na prozračnom i sjenovitom mjestu gdje neće doći u doticaj s vlagom. Listove sušite na sjenovitom mjestu i ne izlažite ih direktnoj sunčevoj svjetlosti. Odvojite ih s biljke kada se malo prosuše ili odmah nakon što ste stabljiku iščupali iz zemlje.
Temperatura zraka u prostoru u kojem sušite listove mora biti 37 - 38°C. Ako listovi dobiju smeđu boju to znači da nisu dobro osušeni i nećete ih moći koristiti za pripremu čaja. Prije sušenja možete ih oprati u hladnoj vodi samo je važno da dobro ih osušiti s papirnatim ručnicima ili pamučnom krpom. Ostavite ih da se suše oko tjedan dana i svaki dan ih okrenite tako da se ravnomjerno suše. Po potrebi produžite vrijeme sušenja, a nakon što postanu suhi na dodir spremite ih u posude koje se mogu hermetički zatvoriti.
Sušenje u pećnici
Listove možete sušiti u pećnici tako da ih postavite na lim obložen papirom za pečenje. Pećnicu zagrijte na 35 - 40 °C i stavite listove da se suše oko 1 - 2 sata. Kada postanu suhi i lomljivi to je znak da su gotovi. Izvadite ih iz pećnice i ostavite da se ohlade prije skladištenja. U pećnici možete sušiti i korijen, a prije sušenja potrebno ga je oprati ili iščetkati te narezati na sitnije dijelove. Korijen se suši na isti način kao i listovi samo ga je potrebno ostaviti u pećnici da se suši oko 5 sati.
Sušenje u mikrovalnoj
Mikrovalna pećnica može poslužiti za sušenje listova koprive, ali i korijena. Za sušenje listova uključite mikrovalnu na najveću temperaturu na 20 sekundi, listove staviti na tanjur i postupak sušenja ponavljajte sve dok ne postanu suhi i lomljivi. Korijen možete ostaviti u mikrovalnoj da se suši oko 1 minute na najjačoj temperaturi, a nakon sušenja, listove i korijen, ostavite da se ohlade te ih spremite u posude u kojima ćete ih čuvati.
Sušenje u dehidratoru
Najzdraviji način sušenja listova i korijena koprive je u dehidratoru, ali i jedan od najpraktičnijih načina sušenja. Sušenjem u dehidratoru manje su mogućnosti da će listovi izgorjeti i da će se presušiti. Rasporedite koprivu na rešetke dehidratora te ga uključite na 40°C i ostavite listove da se suše 3 - 4 sata, a korijen najmanje 5 sati. Ovaj uređaj će iz listova i korijena izvući vodu, ali će ostati aroma.
Povremeno provjerite u kakvom su stanju listovi i korijen, kako se ne bi presušili. Kada vidite da su listovi i korijen suhi možete ih izvaditi te ostaviti da se ohlade. Nakon hlađenja mogu se odmah konzumirati ili spremiti za zimnicu.
Blanširanje kopriva
Ubrane listove koprive prije zamrzavanja potrebno je kratko blanširati odnosno potopiti u kipućoj vodi. Prije blanširanja operite ju pod mlazom hladne vode kako bi isprali svu prašinu i insekte koji se mogu nalaziti na listovima. Kada perete listove koprive obavezno koristite gumene rukavice kako se ne bi opekli na žarnice.
Prilikom blanširanja koristite veliku posudu jer listovi koprive zauzimaju puno mjesta dok su u svježem obliku. Listove je dovoljno držati u kipućoj vodi 2 - 3 minute dok ne povenu, te ih nakon toga stavite u posudu u koju ste ulili hladnu vodu i stavili nekoliko kockica leda. Držite u hladnoj vodi oko 1 minute te ih nakon toga izvadite i ostavite da se ocijede.
U kipuću vodu možete dodati i nekoliko manjih žlica soli kako bi boja nakon blanširanja ostala što intenzivnija. Položite blanširane listove na papirnate ručnike ili pamučnu krpu ako ih želite što bolje ocijediti. Blanširana kopriva se zamrzava ili ostavlja u hladnjaku ako od nje namjeravate pripremati juhu i varivo.
Soljenje kopriva
Listovi ljekovitih biljki mogu se skladištiti za zimnicu tako da se sole i stavljaju u staklenke koje se nakon toga zatvaraju i spremaju na tamna i hladna mjesta. Ovako skladištene biljke ne gube svoje nutritivne vrijednosti i ostaju svježe. Soljenje je jedan od najlakših načina čuvanja listova koprive, samo morate biti oprezni s doziranjem soli tijekom pripreme jela.
Mlade listove prije soljenja možete i izrezati na manje dijelove, ali ih možete soliti i cijele. Prije stavljanja listova u staklenke, obucite gumene rukavice. Svježe listove operite u hladnoj vodi te ih dobro posušite s pamučnom krpom ili papirnatim ručnicima jer listovi moraju biti skroz suhi. U čistu staklenku slažite listove i svaki red posolite, a optimalna količina je 50 g soli na 1 kg zelenih listova koprive. Nakon što ste složili sve listove i potrošili sol, staklenku dobro zatvorite i spremite ju na hladno i tamno mjesto.
Namakanje kopriva
Namakanjem suhih ili svježih listova koprive dobiva se čaj koji se može piti tijekom cijelog dana. Suhe listove koprive najbolje je kuhati oko 15 minuta te nakon toga procijediti. Čaj možete zasladiti po želji te se može i spremiti u hladnjak najduže na 2 dana.
Namakanjem svježih listova u mješavini vode, limunske kiseline i šećera ili meda možete dobiti ukusan sirup. Potrebno je sve sastojke prokuhati, ostaviti da odstoje preko noći te drugi dan procijedite tekućinu i sirup spremite u staklene boce ta ga čuvajte u hladnjaku.
Sok se priprema na sličan način samo što sve sastojke nije potrebno kuhati, već ih je dovoljno preliti s vodom i ostaviti da odstoje 24 sata na sobnoj temperaturi. Nakon toga ga procijedite, ulijte u staklene boce i dobro zatvorite te spremite u hladnjak.
Prženje kopriva
Listove koprive možete i pržiti u tavi na malo ulja te ga nakon toga spremiti u hladnjak. Prvo ih 2 - 3 minute prokuhajte u kipućoj vodi, ali ih nemojte stavljati nakon toga u hladnu vodu. Kuhane listove procijedite, narežite na manje komade i stavite na tavu u kojoj ste zagrijali suncokretovo ili maslinovo ulje. U ulje možete dodati i neke druge sastojke koji će obogatiti okus jela, na primjer crveni luk ili češnjak. Koprive nakon prženja izvadite iz tave i ostavite da se ohlade te ih nakon toga spremite u plastičnu posudu i čuvajte u hladnjaku najviše 2 dana.
Zamrzavanje kopriva
Blanširane koprive se najčešće odmah zamrzavaju jer se tako ne gube nutritivne vrijednosti, a ni zelena boja listova. Zamrzavanjem koprive, produžujete joj rok trajanja do 6 mjeseci. Nakon blanširanja, listovi koprive se prije zamrzavanja moraju dobro ocijediti, ohladiti i spremiti u plastične posude s poklopcima ili u plastične vrećice. Plastične posude nikada nemojte puniti do vrha.
Osim u posude listove možete zarolati u plastičnu foliju i od njih napraviti smotuljke u obliku kobasice. Koprivu zamrznite na temperaturi koja je ispod -18°C i to odmah nakon blanširanja. Poslije odmrzavanja koprivu nije dobro ponovo zamrzavati jer gubi sve vitamine i minerale.
Skladištenje kopriva
Svježi listovi koprive nakon berbe mogu se na kratko pohraniti u hladnjak i to najviše na 1 - 2 dana prije nego termičke obrade. Spremite ih u plastičnu posudu i nikada ih ne ostavljajte predugo na sobnoj temperaturi jer će uvenuti.
Osušeni listovi i korijen koprive čuvaju se u hermetički zatvorenim posudama daleko od izvora vlage te na hladnom i tamnom mjestu. Nemojte ih ostavljati u kuhinjskim elementima i potrošite ih u roku u što kraćem roku, najbolje unutar 3 mjeseca. Dužim stajanjem, počinju gubiti aromu i takav čaj neće imati dobar okus.
Soljena kopriva čuva se u dobro zatvorenim staklenkama, a potrošite ju u roku od 4 - 6 mjeseci od dana pripreme. Pržena kopriva mora se pojesti u roku od najviše 2 - 3 dana ako se skladišti u hladnjaku dok blanširani i zamrznuti listovi imaju najduži rok trajanja i mogu se konzumirati unutar jedne godine od dana zamrzavanja.
Sok i sirup od koprive možete čuvati u staklenim bocama u hladnjaku do maksimalno mjesec dana, a bocu uvijek držite dobro zatvorenom.
Foto: alleksana / Pexels
Odgovori