Kupinovo vino jedan je proizvoda koji zbog flavonoida kojima obiluje pozitivno utječe na ljudsko zdravlje. Ali važno je napomenuti da je u svemu potrebno biti umjeren pa tako i u konzumaciji ovoga pića. Karakterizira se kao desertno vino zbog svoga kiselkastog okusa koji se savršeno slaže sa slatkim okusom raznih kolača i poslastica zbog čega se često zanemaruje njegovo ljekovito djelovanje na ljudski organizam.
Kupinovo vino se može kupiti u trgovini, ali ako imate kupine s kojima ne znate što napraviti donosimo vam detaljne postupke kako napraviti desertno vino. Proces pripreme iziskuje malo iskustva, ali i strpljenja jer je potrebno čekati da prođe proces vrenja te da vino odstoji najmanje mjesec dana prije nego što se može konzumirati.
Karakteristike kupina
Kupina je višegodišnji bobičasti grm koji se uzgaja u toplim, ali i hladnim područjima. Grm kupine skup je visokih izdanaka koji rastu iz žila ove biljke. Zbog svoje težine grane koje rastu iz korijena svijaju se prema tlu te se razmnožava tako da se grane koje se svijaju prema tlu ukorjenjuju i tako šire. Iz korijena rasu i izdanci pomoću kojega se kupina razmnožava.
Listovi su eliptični i nazubljeni te hrapavi na dodir i razgranati na 3 - 7 dijelova na listu. Boja listova varira od svijetlozelene (mladi listovi) do tamnozelene boje (stariji listovi). Cvijet kupine je bijele boje i sastoji se od ovalnih latica. Cvjeta od svibnja pa do lipnja, a plodovi kupine su zbirne koštunjače različitih oblika. Kada su potpuno zreli tamnoplave su do crne boje, a oblikom mogu biti ovalni, okrugli ili izduženi.
Kupine za preradu
Poznate su dvije vrste kupine, a to su uspravna kupina i puzava kupina. Kao sirovina za preradu u pripremi kupinova vina najbolje je koristiti uspravne sorte kao što su Thornfree, Thornless Himalayan, Black Satin i Hull Thornless
Thornfree
Najzastupljenija je sorta kupina koja se sadi na našem području. Dozrijeva od kraja srpnja do sredine rujna što je dobro jer ćete stići pripremiti kupine za spremanje u staklenke i stavljanje na osunčana mjesta ako kupinovo vino pripremate jednostavnijim postupkom. Sadi se najčešće uz ogradu i grm je bujan te su plodovi okrugli i svijetlocrni, krupni i aromatični što je izvrsno za pripremu kupinovog vina.
Thornless Himalayan
Ova vrsta kupine nema bodlje te je idealna za branje. Dozrijeva krajem srpnja i tijekom kolovoza tako da stignete pripremiti kupinovo vino tijekom ljeta. Grm ove vrste je bujan i rodan, a plodovi su okrugli i sjajno crne boje. Ova vrsta je pogodna i za sadnju u vrtu u kontinentalnim područjima jer dobro podnosi niske temperature.
Black Satin
Black Satin dozrijeva tijekom kolovoza i rujna te je pogodna ako ćete kupinovo vino pripremati na tradicionalni dužni način koji uključuje i upotrebu sumpora. Plodovi su iznimno krupni i teški te sjajnocrne boje. Vrlo su aromatični, mesnati i pogodni za preradu.
Hull Thornless
Hull Thornless karakterizira velika plodnost i vrlo krupni i čvrsti plodovi koji su crne boje i visoke arome. Dozrijeva sredinom srpnja i sredinom kolovoza. Malo su slađi u odnosu na prethodno navedene sorte, ali su pogodni za preradu pomoću dužeg procesa pripreme kupinovog vina.
Berba i kupovina
Grm kupine možete posaditi u vrtu ili negdje uz ogradu okućnice. Uspijeva na svim vrstama tla samo joj je važno da je na osunčanom i toplom području. Također, uspijeva i u umjerenim klimama, ali neke vrste podnose i vrlo niske temperature zbog čega je pogodna i za uzgoj u kontinentalnom dijelu zemlje.
S obzirom na to da je riječ o vrlo osjetljivom bobičastom voću, plod kupine je potrebno vrlo pažljivo brati. Budite pažljivi prilikom berbe budite jer kupina na rukama ostavlja plavu do ljubičastu boju pa ju je dobro brati u rukavicama. Nakon što ih uberete najbolje je odmah od njih praviti kupinovo vino jer ćete brati plodove koji su zreli i samim tim osjetljivi na stajanje na zraku i lako kvarljivi. Kako bi dobili što kvalitetnije kupinovo vino važno je da berete isključivo samo zrele plodove kupine jer od nezrelih plodova nećete dobiti kvalitetno kupinovo vino. Kupine je najbolje brati ujutro ili u kasnim poslijepodnevnim satima i plodove nikako ne smijete ostaviti na suncu, niti ih brati nakon kiše jer će još brže propadati.
Ako kupujete kupine, pazite da su plodovi tamnoplave do crne boje i da su u potpunosti zreli jer za pripremu kupinovog vina trebate zrele plodove. Na dodir kupina treba biti mekana, ali ne premekana i raspadati se ili da se iz nje cijedi sok, niti tvrda. Ako imate mogućnost kušajte kupinu i ako ima pomalo kiselkasto slatkast okus znači da je idealna za preradu u kupinovo vino.
Recepti za kupinovo vino
Prije pripreme kupinovog vina potrebno je znati kako zapravo nastaju voćna vina kojima pripada i kupinovo vino. Voćno vino je prehrambeni proizvod koji se dobiva fermentacijom soka ili masulja (svježe izgnječeno voće) od koštičavog, jezgričavog, jagodičnog, bobičastog ili nekog drugog voća. U voćna vina ubrajaju se i desertna vina kao jedna od podvrsta.
Alkoholno vrenje ili fermentacija je biokemijski proces tijekom kojeg se šećer rastvara na alkohol i ugljični dioksid što se provodi pomoću kvasca. U masulju od kupina koji sadrži šećer fruktozu dodaje se obični šećer. Količina alkohola koji se nalazi u vinu ovisi o količini šećera u kupinama kao i količina običnog šećera koji se dodaje. Vrenje masulja karakteristično je za vina koja se proizvode od bobičastog voća, a odvija se u smjesi izgnječenog voća.
Sumporenje je još jedan od postupaka koji se provodi u procesu proizvodnje kupinovog vina. Ovim postupkom se dodavanjem sumpora masulju želi uništiti štetne bakterije, pljesni i gljivice. Sumpor koji se dodaje ne djeluje na gljivice vinskog kvasca što znači da ne utječe na proces vrenja vina, a sumpor je ujedno i antioksidant koji štiti boju, aromu i okus vina. Sumpor se u pripremi vina nikad ne koristi kao čisti sumpor već se dodaju njegovi spojevi, a jedan od njih koji je najpoznatiji, i koji ako sami radite vino je najbolje koristiti, je vinobran koji se može kupiti u bilo kojoj trgovini ili supermarketu.
Kvasci koji se koriste u pripremi su jednostavni organizmi koji šećer iz masulja rastavljaju na alkohol i ugljični dioksid. Prilikom pripreme može se koristi obični kvasac, ali se preporučuje koristi selekcionirani kvasac koji se može kupiti u poljoprivrednoj ljekarni.
Pektični enzim je još jedan od sastojaka koji se dodaje prilikom pripreme vina, a koristi se kako bi se raskinula kemijska veza pektina s tekućom bazom odnosno kako bi se spriječilo želiranje i poboljšalo izlučivanje soka i boje. Navedeni sastojak, kao i svi ostali, mogu se kupiti u poljoprivrednoj ljekarni.
Za pripremu će vam biti potrebna i posuda odnosno kaca za vrenje koja može biti plastična, drvena, kamena ili od nehrđajućeg metala, a koje imaju i poklopce iako ih prilikom vrenja ne smijete u potpunosti zatvoriti. Također će vam biti potreban i plovak kako bi zadržao masulj ispod površine te spriječio oksidaciju i prebrzo razmnožavanje kvasca. Kao plovak možete koristiti izbušeni lim ili mrežu.
Obavezno proučiti prije pripreme!
Domaće kupinovo vino
Priprema kupinovog vina nije jednostavan proces i zahtjeva određenu dozu strpljivosti i iskustva. Ako smatrate da ste dovoljno iskusni u pripremi vina i da možete nabaviti posebne sastojke koje ovaj recept zahtjeva, možete napraviti vrlo kvalitetno kupinovo vino koje će biti sjajno desertno vino uz vaše poslastice. Sastojci navedeni u receptu dovoljni su za oko 8 l kupinovog vina. Količina dobivenog kupinovog vina ovisi o uspješnosti procesa fermentacije odnosno vrenja.
Sastojci
- 10 kg kupina
- 3 kg šećera
- 9 l vodepektični enzim (pratiti upute o doziranju na proizvodu)
- vinobran (pratite upute o doziranju na proizvodu)
- kvasac (pratite upute o doziranju na proizvodu)
Priprema
- Kupine operite pod mlazom hladne vode. Prilikom pranja potrebno je biti pažljiv s kupinama kako se ne bi raspale i oštetile.
- Oprane kupine stavite i posudu za vrenje. Posuda za vrenje neka bude velika plastična posuda koju ne smijete napuniti do vrha zbog samog procesa vrenja.
- Kupine u posudi izgnječite rukama kako biste napravili masulj. Voće ne smijete pretvoriti u kašu već samo malo izgnječiti rukama.
- Masulju dodajte pektični enzim. Količinu pektičnog enzima dozirajte prema uputu na pakiranju, a nakon što ga umiješate u smjesu ostavite masulj da odstoji 1 - 2 sata.
- Šećer rastopite u toploj vodi te ohlađenu tekućinu dodajte u masulj.
- U smjesu dodajte i vinobran i kvasac, a količinu dozirajte prema uputi na proizvodu.
- Sve dobro promiješajte i poklopite, ali nemojte u potpunosti zatvoriti dotok zraka u posudi jer ugljični dioksid koji će se stvarati tijekom vrenja mora izlaziti iz posude.
- Na posudu stavite plovak koji cijelo vrijeme tijekom procesa vrenja mora biti potopljen u vodi. U ovoj fazi počinje vrenje kupinovog vina.
- Posudu stavite u prostoriju koja je temperature oko 20°C i ostavite da se vrenje odvija 3 - 4 dana.
- Zatim procijedite masulj i mošt koji ste dobili cijeđenjem i prespite u čistu i zatvorenu kacu ili bačvu.
- Ponovite proces sumporizacije odnosno dodajte vinobran te pustite da se smjesa fermentira do kraja. Proces fermentacije trajat će oko mjesec dana.
- Nakon što prođe mjesec dana, procijedite kupinovo vino u sterilizirane boce od tamnog stakla i zatvorite s plutenim čepom.
- Ako niste sigurni da je vrenje završilo boce na kratko vrijeme zatvorite s gazom i ako vidite da vino miruje i da se ništa ne događa s vinom zatvorite s plutenim čepom.
Kupinovo vino bez vinobrana
Ako mislite da niste dovoljno iskusni za pripremu kupinovog vina koje uključuje korištenje sumpora i ostalih dodataka koje se moraju nabaviti u specijaliziranim trgovinama ili jednostavno nemate pristup tim sastojcima, kupinovo vino možete napraviti i uz pomoć samo dva sastojka. Navedena količina sastojaka dovoljna je za oko 3 l kupinovog vina. Količina dobivenog kupinovog vina ovisit će koliko će biti uspješan proces vrenja te kakvu ćete gazu za cijeđenje koristiti i kako ćete provesti taj postupak.
Sastojci
- 3 kg kupina
- 650 g šećera
Priprema
- Kupine operite pod mlazom hladne vode i pritom pazite da ih ne oštetite.
- Posložite ih u staklenku zapremnine 5 l tako da slažete jedan red kupina i pospete šećerom da ih prekrije i tako sve red po red dok ne potrošite sve sastojke.
- Staklenku prekrijte s tanjurićem ili dvostrukom gazom kako bi spriječili insekte da uđu u staklenku, a sastojci će imati dovoljno zraka da dođe do procesa vrenja.
- Staklenku ostavite da stoji 2 - 3 tjedna na umjereno toplom mjestu kao što je prozorska daska.
- Nakon što je staklenka odstajala, otvorite staklenku i procijedite vino u čistu staklenku.
- Staklenku ostavite da odstoji 7 - 10 dana kako bi se vino se staložilo.
- Boce od tamnog stakla operite i sterilizirajte prokuhavanjem.
- Vino procijedite kroz višestruku bazu i ulijte u prethodno sterilizirane boce bez da uznemirite talog na dnu staklenke.
- Vino ne ulijevajte do vrha boce nego ostavite 5 cm od vrha boce kako bi vino još moglo fermentirati.
- Zatvorite boce gazom i ostavite da stoji 3 tjedna na sobnoj temperaturi nakon čega boce možete zatvoriti s plutenim čepovima.
Kupinovo vino s medom
Ako želite da vaše vino ima poseban okus meda i bude još slađe, prilikom pripreme možete dodati i med. Prilikom odabira meda koristite one vrste koje imaju neutralan okus kako ne bi pokvarile okus kupina u vinu. Navedena količina sastojaka dovoljna je za malo više od 3 l kupinovog vina. Kao i u prethodnim receptima, količina vina ovisi o uspješnosti procesa vrenja.
Sastojci
- 3,5 kg kupina
- 700 g šećera
- 450 g meda
Priprema
- Kupine operite pod mlazom hladne vode te ih pomoću prstiju izgnječite.
- Izgnječenim kupinama dodajte šećer i sve zajedno promiješajte.
- U staklenku zapremine 5 litara stavite dobivenu smjesu i prekrijte s gazom kako prašina i insekti iz okoline ne bi ulazili u staklenku.
- Staklenku ostavite na sunčanom mjestu da stoji 10 dana nakon čega je potrebno procijediti dobiveno vino kroz gazu.
- U dobiveno vino dodajte med i ponovo prelijte u čistu staklenku i ostavite da odstoji 7 dana.
- Postupak cijeđenja vina kroz gazu i puštanja da stoji u staklenki ponovite još dva puta po 10 dana.
- Zadnji put kada vino procijedite prespite ga u tamne staklene boce. Boce prekrijte samo gazom i ostavite na hladno i tamno mjesto.
- Nakon 30 dana boce zatvorite plutenim čepovima.
Čuvanje i skladištenje
Kupinovo vino najbolje je čuvati na hladnom i tamnom mjestu, u podrumu ili smočnici, a prije same konzumacije kupinovo vino možete i dodatno rashladiti stavljanjem u hladnjak. Boce u koje se pretače treba biti od tamnog stakla dok čepovi kojima se boce zatvaraju moraju biti od pluta.
Ako kupinovo vino pripremate bez upotrebe sumpora takvo vino je potrebno čuvati na temperaturi ispod 15°C. Vino koje pripremate uz pomoć sumpora i pektičnih enzima možete čuvati na bilo kojoj temperaturi, ali također bi bilo poželjno da se temperatura kreće između 10°C i 15°C.
Upotreba u kuhinji
Kupinovo vino preporučuje se konzumirati u količini od 1 dcl vina dnevno. Najbolje ga je konzumirati ujutro ili navečer nakon obroka kao i sva druga vina.
Osim što se konzumira samo, može se dodavati prilikom pripreme slastica. Često ga se stavlja i na biskvite prilikom priprema torti ili u kreme, a također se koristi i za mariniranje mesa.
Ljekovita svojstva
Kupinovo vino preporučuje se konzumirati ako ste anemični, umorni i iscrpljeni te imate problem s pothranjenosti i lošom cirkulacijom. Također snižava i krvni tlak, a u hladnijim razdobljima preporučuje se konzumiranje kako bi se podigao imunitet i spriječila gripa i prehlada. Osim što sprječava razvijanje virusa pozitivno utječe i na smanjenje upalnih procesa u tijelu.
Kupinovo vino zaslužno je za pojačavanje apetita koji pridonosi boljem lučenju žući i mokraće zato što je po sastavu slično kiselini iz želučanog soka. U kupinovom vinu nalaze se velike količine vitamina B i C, željeza, fosfora, cinka, mangana, magnezija, kalcija, šećera, pektina, folne kiseline i provitamina A.
Foto: congerdesign / Pixabay
Zimnica od kupina
Odgovori