Voćni namazi, poput džema, pekmeza i marmelade, neizostavan su član gotovo svake smočnice. Svi se dobivaju preradom raznog voća, a razlika je u gustoći, želatinoznosti, strukturi. Marmelada je voćni namaz u kojem nema komadića voća te je potpuno glatke teksture.
Marmelada od bresaka odličan je način kako sačuvati i iskoristiti taj zdravi plod te si priuštiti boje i miris ljeta tijekom turobnih i sivih zimskih mjeseci. Iskoristiva je u raznim varijantama jela.
Načina pripreme marmelade od bresaka je nekoliko, recepti su jednostavni. Marmelada se skuha vrlo brzo, a uz dodatke nekoliko finih, mirisnih i možda nesvakidašnjih aroma bit će pravo blaženstvo zimi otvoriti teglicu ove dobrote.
Karakteristike breskve
Breskva (lat. Prunus Persica) je član porodice Rosaceae. Uzgaja se u cijelom svijetu zbog ukusnih, sočnih plodova,a porijeklom je iz Kine, gdje je nekada bila na glasu kao "voće besmrtnosti", a danas kao "voće dugovječnosti". Čest ukras u kineskim domovima su vaze i šalice u obliku breskve. Zovu je i "perzijska šljiva".
Stablo breskve je listopadno i može narasti i do deset metara u visinu. Listovi su šiljasti, dugi 7-15 cm i 2-3 cm široki. Plod breskve je žute, bijele, narančaste ili crvene boje s glatkom kožom i jednom velikom sjemenkom zatvorenom u tvrdoj koštici. Zajedno s višnjama, šljivama i marelicama, breskva spada u koštuničavo voće.
Breskve za preradu
Kultivirane sorte bresaka dijele se u tri kategorije:
- breskve u kojima je koštica slijepljena s mesom ploda (durancije)
- breskve u kojima se koštica lako odvaja od mesa (kalanke)
- breskve s korom bez dlačica (nektarine)
Bijele breskve obično su slađe, a žute kiselkastije, iako to ovisi o sorti. Sorti breskve je zaista puno, oko 3.000, a u nastavku ćemo vas upoznati s nekoliko sorti karakterističnih za naše podneblje.
Plosnata breskva
Plosnata (UFO) breskva sve je češći asortiman hrvatskih tržnica i trgovina. Izgledom podsjećajući na leteći tanjur, ova je breskva novi hit. Ima malu košticu i vrlo je mesnata, a puno slađa od klasičnih bresaka. Berba ove breskve vrši se u srpnju i traje tek petnaestak dana. Jedina joj je mana što ubrana ne može dugo stajati te ju je što prije potrebno pojesti ili preraditi.
Vinogradarska breskva
Vinogradarska breskva je stara sorta brojnih vrsta koje se među sobom razlikuju po vremenu sazrijevanja, boji i dlakavosti kožice i mesa, veličini ploda, mirisu, aromi, itd. Ova sorta breskve koristi se sirova, ali i za prerađivanje u džemove, marmelade, likere, i sl.
Vrlo su profinjenog okusa, iako ih nazivaju i "divljim breskvama". Od sorti vinogradarskih bresaka najboljih za preradu u marmeladu posebno bi izdvojili nekoliko sorti:
- Baby gold - breskva čvrstog narančastog mesa i tanke kožice, sočnog i slatkog okusa
- Beličica - nešto sitnijeg, no zato izuzetno kvalitetnog ploda vrlo otpornog na bolesti i nametnike
- Majurka - breskva gotovo crne kožice, žutog slatkog mesa koje je prožeto crvenim žilicama. Za razliku od prethodnih sorti koje dozrijevaju od sredine srpnja
- Breskva kasna - dozrijeva krajem rujna i početkom listopada te je nešto blažeg okusa
Spring lady
Spring lady je najranija sorta breskve, dozrijeva krajem lipnja. Plod je srednje veličine, a meso žuto-narančasto, čvrsto i sočno. Koštica se lako odvaja od mesa.
Redhaven
Redhaven je standardna sorta prema kojoj se ocjenjuju ostale sorte bresaka. Dozrijevanje počinje u drugoj polovici srpnja, bere se u više navrata. Visoke je rodnosti, dobro podnosi transport, a plodovi su čvrsti i vrlo slatki.
Fayette
Breskve sorte Fayette vrlo su velike, s izraženom brazdom i slabo prekrivene dlačicama. Meso je žute boje, sočno i slatko. Ova sorta dozrijeva u kolovozu i rujnu.
Berba i kupovina
Što se tiče berbe ili kupnje bresaka namijenjenih za preradu, dakle za proizvodnju marmelade, beremo ili kupujemo plodove koji su potpuno zreli, čvrstog, sočnog i aromatičnog mesa. Ne treba brati niti kupovati zelene plodove jer do naknadnog zrenja neće doći. Svi plodovi ne sazrijevaju istovremeno, zato je berbu, ako imamo svoje stablo, najbolje obaviti u više navrata.
Određivanje optimalnog trenutka berbe u proizvodnji "na veliko" odnosi se na praćenje boje pokožice, praćenje čvrstine ploda i praćenje sadržaja topive suhe tvari u plodu. Laički - beremo plodove čije meso je potpuno bijele ili žute boje (ovisno o sorti), bez zelenkastih tonova, mekano na dodir i toliko sočno da ga ne možemo kušati bez salvete.
Plod breskve uberemo tako da ga cijelog obuhvatimo šakom i laganim zaokretom odvojimo od grančice, pazeći pritom da ga ne oštetimo, kako ne bi došlo do gubitka dragocjenog soka.
Recepti za marmeladu od bresaka
Breskve su toliko raznolike da su mogućnosti za pripremu marmelada bezbrojne. Od klasičnih recepata pa do marmelada namijenjenih veganima, u nastavku se nalaze najosnovniji recepti koje možete prilagođavati vlastitom ukusu dodatkom drugog voća ili začina.
Obavezno proučiti prije pripreme!
Domaća marmelada od bresaka
Za sve koji vole tradicionalne okuse, domaća, tradicionalna marmelada od bresaka će biti pravi izbor. Od navedene količine sastojaka dobit ćete otprilike 5 kilograma marmalade.
Sastojci
- 10 kg bresaka
- 3,5 kg šećera
- 2 vrećice želina
- sok pola limuna
Priprema
- Breskve dobro operite, izvadite im koštice i prepolovite ih
- Pomiješajte pripremljene breskve s polovicom šećera i sokom limuna te ih kuhajte na laganoj vatri 15 minuta, tj. dok se ne pretvore u kašu
- Usitnite ih i propasirajte štapnim mikserom
- U lonac s dobivenom smjesom umiješajte ostatak šećera i želin te kuhajte uz miješanje još otprilike 20 minuta.
- Kada se na vrhu pojavi pjenica marmelada je gotova.
- Vruću marmeladu ulijte u čiste, sterilizirane staklenke te ostavite u pećnici zagrijanoj na 50°C otprilike 30 min.
- Poklopite ih hladnim poklopcima i ostavite da se postepeno ohlade na sobnoj temperaturi.
Marmelada od bresaka bez šećera
Sve vrste voća pa tako i zrele breskve, imaju u sebi dovoljno prirodnih šećera da se mogu konzervirati same u svom soku, uz pravilnu pripremu. Kod pripreme marmelade bez šećera najvažnije je da se breskve tijekom kuhanja "pare" u vlastitom soku, bez dodavanja ikakve tekućine. Proces kuhanja ne razlikuje se od kuhanja klasične marmelade, dakle s dodatkom želina ili džemfiksa. Prije dodavanja želirnog sredstva voće usitnite štapnim mikserom i po želji propasirajte, a gotovu marmeladu ulijevajte u čiste staklenke te pasterizirajte.
Sastojci
- breskve (količina potpuno ovisi o tome koliko bresaka imate i želite kuhati)
Priprema
- Breskve blanširajte (proces blanširanja bresaka pročitajte ovdje) i ogulite. Ako želite izbjeći blanširanje, slobodno ogulite breskve nožićem, no proces će duže trajati i više ćete mesa breskve "izgubiti" guljenjem nožićem bez blanširanja.
- Breskve izmiksajte štapnim mikserom ili propasirajte kako bi dobili čisti sok i pulpu voća te stavite kuhati dok ne dobijete gustu, glatku smjesu. Kada je marmelada gotova provjerit ćete tako što ćete žličicu marmelade staviti na tanjurić i ostaviti da se ohladi. Ako se stisnula, marmelada je gotova, a ako je još tekuća, marmeladu treba još kuhati.
- Vruću marmeladu sipajte u sterilizirane vruće staklenke, dobro zatvorite, omotajte dekom i ostavite da se hladi na sobnoj temperaturi.
- Ako želite izbjeći dugo stajanje uz štednjak, breskve možete "ispeći" u pećnici i tako napraviti marmeladu. Poslažite kriške breskve (bez kožice) u jednom redu na tepsiju i pecite na 150°C sat vremena. Kada su breskve kašaste, dodatno ih izmiksajte štapnim mikserom i sipajte u sterilizirane staklenke. Umotajte staklenke u deku i ostavite da se hlade na sobnoj temperaturi.
Zdrava marmelada od bresaka s agar-agarom
Živimo u vrijeme kada se puno ljudi okreće veganstvu, tj. životu bez namirnica životinjskog porijekla. Za njih donosimo recept za marmeladu s agar-agarom. Agar-agar je ekstrakt morske alge Gelidium, a koristi se kao biljni želin. Svi sastojci ovog recepta dostupni su u trgovinama zdrave prehrane ili u većim supermarketima. Od sastojaka navedenh u receptu dobit ćete otprilike 1 kg marmalade.
Sastojci
- 2 kg breskvi
- 1/3 šalice eritrita
- 1 žlica limunovog soka
- 1,5 žličica agar-agara
- 1/2 žličice cejlonskog cimeta
- 1/2 žličice đumbira u prahu
Priprema
- Zrelim breskvama uklonite sva oštećenja te ih narežite na sitne komadiće.
- U posudu za kuhanje stavite breskve, eritrit i sok od limuna i kuhajte na laganoj vatri dok breskve ne omekšaju, a zatim ih štapnim mikserom izmiksajte.
- Kad smjesa ponovno prokuha, dodajte cejlonski cimet i đumbir te postepeno dodajte agar-agar.
- Nakon 15 minuta vruće ulijte u čiste i sterilizirane staklenke te pasterizirajte.
Čuvanje i skladištenje
Kao i svaku drugu marmeladu, džem ili kompot, marmeladu od bresaka čuvajte na tamnom i hladnom mjestu. Nakon otvaranja teglicu držite u hladnjaku i potrošite je u nekoliko dana.
Dobra je ideja marmeladu ulijevati u manje teglice, jer na taj način lakše izbjegnemo kvarenje nakon otvaranja, tj. otvorenu marmeladu brže potrošimo.
Upotreba u kuhinji
U svaki od ovih recepata možete dodavati arome po želji i ukusu. Vanilija, rum, čak i listići ružmarina obogatit će ovaj tradicionalni voćni namaz i učiniti ga još više zanimljivijim.
Namažite ju na kruh za doručak, napunite palačinke za desert, domaće buhtle, počastite društvo tortom premazanom ovom slatkom delicijom, ili njome napunite keksiće. Budite hrabri i inovativni i dodajte marmeladu od bresaka čak i pečenoj patki ili kuhanoj šunki.
Marmelada od bresaka može biti i odlična marinada za piletinu. Nebo je granica, a ideje za slana jela potražite u kineskoj kuhinji.
Ljekovita svojstva
Sočne breskve bogate su snažnim antioksidansima koji štite stanice organizma od štetnog djelovanja slobodnih radikala i od velike su pomoći u održavanju zdravlja našeg organizma te sprječavanju brojnih zdravstvenih problema.
Bogate su vitaminima A, C, E, K i B3, a od minerala najzastupljeniji su kalij, bakar, mangan, magnezij, željezo, kalcij, fosfor i selen.
Plodovi breskve bogati su vlaknima koja potiču i pospješuju detoksikaciju organizma istodobno čuvajući zdravlje srca i krvnih žila. Breskve su nam saveznik i kod održavanja dobrog vida te zdrave kože, regulaciji razina šećera u krvi, smanjenju štetnog kolesterola te naravno, održavanja ili postizanja zdrave probave.
U breskvi srednje veličine nalazi se samo 60 kalorija, tako da se smatraju dobrim saveznikom zdravog mršavljenja, jer sa svojih 60 kalorija tijelo opskrbe bogatim nutritivnim sadržajem.
Razlika između svježih breskvi i onih iz konzerve je u tome što svježe imaju više antioksidansa, ali bez grižnje savjesti možete se poslužiti i onima iz konzerve - nutritivni profil je gotovo identičan.
Foto: HomeMaker / Pixabay
Zimnica od bresaka
Odgovori