Dunja je biljka koju u svakodnevnom životu najčešće percipiramo kao voće čiji zlatno-žuti plodovi krase dvorište u susjedstvu. O dunji zapravo ne znamo mnogo s obzirom na to da nije široko dostupna na tržištu, ne koristimo je često u kuhinji te ju istovremeno samo ostavljamo da krasi policu regala ili zdjelu s voćem šireći po kući svoj intenzivan miris. Međutim, vrijedi istražiti nešto više o tom rijetko spominjanom jesenskom plodu čiju aromatiku smo većinom u životu doživjeli samo osjetilom njuha. Zapravo se od dunja mogu pripremiti i slatke prerađevine, bilo samo od dunja ili pak u kombinaciji s drugim voćem.
Džem, marmelada, kompot, žele, čak i sir od dunja prava su poslastica za znatiželjna nepca gurmana i svih koji se tako osjećaju. Svakako se vrijedi okušati u proizvodnji domaće marmelade koja je, osim što je zdravija i daleko ukusnija od industrijski prerađenih marmelada. Iako se danas marmelada proizvodi od raznih agruma i voća, zanimljivost je da je zapravo izvorno bila napravljena upravo od dunja. U nastavku smo pripremili više informacija za one koji se žele upoznati s ovim pomalo zaboravljenim voćem.
Karakteristike dunje
Dunja (lat. Cydonia oblonga Mill.) pripada skupini listopadnih stabala iz porodice ruža (Rosaceae) te je ujedno jedina vrsta unutar svog roda (Cydonia). Botanički naziv nosi po grčkom gradu Kydonu gdje su se uzgajale njene najkvalitetnije sorte. Prema izvorima dunja se spominje u razdoblju 650. g. pr. Kr. U područjima jugozapadne Azije, konkretno u Turskoj i Iranu postoje primjerci divlje, samonikle biljke.
Vrlo brzo se u povijesti proširila i u Sjevernoj i južnoj Europi, Aziji te Novom svijetu gdje su joj pogodovala vlažna i duboka tla, toplina i osunčanost, koji su joj ujedno idealni uvjeti za rast i uzgoj. Danas su vodeći proizvođači dunja u svijetu Turska, Kina, Uzbekistan i Maroko. Dunja je isto tako rasprostranjena od sjevera do juga naše Hrvatske.
Stablo dunje srednje je veličine te najčešće postiže 2 - 7 m visine. Stablo dunje prepoznat ćete po gustoj krošnji, ružičasto bijelim cvjetovima u kasno proljeće (svibnju i lipnju), te po zlatno-žutim plodovima u jesen. Plod dunje okruglast je, pomalo podsjeća na krušku nešto kraćeg vrata, te je oblikom znatno nepravilniji, može se čak reći i kvrgav. Tako nepravilan plod može postići veličinu 8 - 12 cm.
Ako ste bili znatiželjni i htjeli probati meso dunje, mogli ste primijetiti koliko je tvrdo, a okusom trpko. Sjemenke u jezgri ploda crveno smećkaste su boje, jajolikog oblika te izuzetnih ljekovitih svojstava. U periodu kada plod još nije sazrio na površini zelenkasto-žute kore mogu se primijetiti sitne dlačice. U samom kraju životnog ciklusa biljke dunje, u jesen, plod je zreo, zlatno je žute boje, miris je intenzivniji, te je plod spreman za branje te daljnju preradu.
Osim što je dunja vizualno, ali i olfaktivno izuzetno primamljiva, svaki dio njenog ploda posjeduje mnogobrojna ljekovita svojstva o čemu možete pročitati u nastavku.
Dunje za preradu
Dunja pripada vrsti voća koja je najsiromašnija brojem sorti. Od svih navedenih sorata u svijetu njih stotinjak, uzgaja se tek desetak. Sorte su podijeljene s obzirom na oblik ploda: sorte jabučastog oblika, sorte kruškolikog oblika te sorte zvonolikog oblika. Od toga u Hrvatskoj su registrirane svega 3 sorte: leskovačka, vranjska i bereczkego. Najrasprostranjenije i najčešće korištene sorte za preradu u džemove, marmelade, sirupe i druge prerađevine su leskovačka i vranjska dunja.
Leskovačka dunja
Od navedenih sorti kao predstavnika svoje vrste ističemo leskovačku dunju jabučastog oblika. Njeni plodovi su krupni, rebrasti ili ravni, intenzivnog mirisa, a meso ploda je aromatično, sočno, kiseloslatko. Iz navedenih razloga smatramo je najkvalitetnijom i najčešće upotrebljavanom sortom za izradu marmelade i ostalih prerađevina.
Vranjska dunja
Ako u svom dvorištu imate ogromno stablo dunje, vjerojatno se radi o vranjskoj dunji. Valja imati na umu da se plodovi iste ne mogu dugo čuvati. Za razliku od spomenute leskovačke dunje, koža joj je neravna i tanja. Meso je blijedožuto, slatko-kiselkasto te manje sočno nego kod leskovačke. Osjetljivija je na bolesti i štetočine od leskovačke dunje. Iako je kvalitetom lošija, također je pogodna za daljnju preradu.
Berba i kupovina
Sorte koje ste namijenili preraditi u marmeladu ili džemove preporučuje se brati kada još nisu u potpunosti dobile žutu boju isključivo radi veće količine pektina koje pohranjuju u toj fazi, a koji je radi konzistencije poželjan u pripremi marmelada i džemova. Obično je to kraj rujna ili početak listopada, ovisno o sorti.
Ako ste ipak ubrali plodove koji nisu dovoljno dozreli, dovoljno je ubrane pustiti na osunčanom mjestu kako bi dozreli.
Ako nemate uvjete za sadnju dunja u vlastitom dvorištu,vrtu ili voćnjaku, iako nisu široko rasprostranjene na tržištu, moguće ih je pronaći i na tržnicama. Pri izboru dunja obratite pažnju na čvrste plodove blijedo žute boje. Dunje koje imaju smeđu boju ili crne točke po sebi, ili su krajnje omekšale, nisu više dobre za korištenje jer to znak da su predugo stajale.
Recepti za marmeladu od dunja
Dunja je s razlogom dobila naziv kraljica marmelade. Bilo bi šteta ne iskoristiti njen aromatičan miris koji se već prilikom kuhanja u spoju s citrusima poput naranče ili limuna širi prostorom. Stoga vam donosimo u nastavku nekoliko recepata s kojima ćete ispuniti kuću mirisom i razveseliti svoje ukućane.
Recepti za marmeladu od dunja
Marmeladu možemo definirati kao proizvod koji se dobije ukuhavanjem voća, sve dok ne dobijemo gustu mazivu smjesu. Pritom, za razliku od pekmeza i džema, dobiveni namaz ne smije imati komadiće voća. Mnogobrojni recepti implementiraju u postupak pripreme također i dodatak želatina ili džemfiksa koji ubrzavaju čitav proces. U marmeladu ukuhavamo po želji i agrume, začine ili drugo voće kako bismo dodatno obogatili arome.
Ako je voće ubrano u idealnim uvjetima za preradu navedenih prethodno, radi količine pektina ukuhavanjem ćete dobiti savršeno mazivu marmeladu. Klasična marmelada od dunja jednostavan je i omiljen recept ljubitelja ovog pomalo egzotičnog voća, a donosimo vam i marmeladu od dunja bez šećera za sve koji izbjegavaju bijeli šećer.
Obavezno proučiti prije pripreme!
Domaća marmelada od dunja
Za pripremu domaće marmelade od dunja ne treba vam puno sastojaka. Iskoristite prirodan okus voćke uz dodatak šećera i malo limuna za dodatnu aromu. Šećer i limun imaju funkciju prirodnog konzervansa stoga dodavanje bilo kakvih dodataka u ovom receptu nije potrebno. U nastavku je recept za tradicionalnu, domaću marmeladu od dunja kakvu su pripremale naše bake. Od sastojaka navedenih u receptu dobit ćete 1,5 - 2 staklenke marmelade.
Sastojci
- 2 kg očišćenih dunja
- 1 kg šećera
- sok od 2 limuna
- oko 1 dl vode
Priprema
- Stavite kuhati očišćene dunje sa šećerom, sokom od limuna i vodom i kuhajte sve dok dunja ne omekša i pretvori se u "pulpu".
- Dodatno propasirajte na pasirku ili izmiksajte štapnim mikserom i vratite ponovno na vatru dok ne proključa
- Vruću marmeladu sipajte u vruće, sterilizirane staklenke, zatvorite poklopcima, umotajte u deke i ostavite da se ohladi na sobnoj temperaturi.
Marmelada od dunja sa džemfixom
Iako domaća marmelada ne zahtjeva nikakve dodatke jer šećer i limun imaju funkciju prirodnog konzervansa, dodatkom džemfiksa dobit ćete kremastiju i gušću strukturu marmelade koju ćete lako moći namazati na kruh. Uz dodatak naranče, okus marmelade će biti bogatiji, a količinom sastojaka navedenih u receptu dobit ćete otprilike 2 staklenke marmelade.
Sastojci
- 2 kg dunja
- 1 kg šećera
- sok 1 limuna
- sok 1 naranče
- 2 džemfiksa (pakiranje od 25 g)
- voda, prema potrebi (do 1 dl)
Postupak
- Dunje operite, očistite od koštica te narežite na sitne komadiće. Pritom ostavite koru, ako dunje nisu tretirane pesticidima.
- Džemfiks pomiješajte s 4 žlice šećera te dobivenu smjesu dodajte voću. Sve zajedno ukuhajte u vodi sa šećerom, te naposljetku aromatizirajte limunom i narančom.
- Kuhajte do omekšanja voća otprilike pola sata uz neprestano miješanje i pazite da ne zagori.
- Kada smjesa bude već dovoljno gusta i viskozna usitnite ju štapnim mikserom i po želji dodatno propasirate u cjedilu. Smjesa bi vizualno trebala izgledati glatko i jednolično.
- Nakon termičke obrade, vruću marmeladu odmah stavite u vruće i prethodno sterilizirane staklenke.
Marmelada od dunja bez šećera
S obzirom na trendove i stil zdravog života mnogih ljudi donosimo vam i zdravi recept za marmeladu od dunja bez šećera. U ovom se receptu umjesto šećera koristi prirodni zaslađivač koji snižava razinu šećera u krvi - steviju. Od sastojaka navedenih u receptu dobit ćete jednu staklenku marmelade.
Sastojci
- 800 g dunja
- 8 žličica stevije
- 200 ml vode
- 1 žličica soka od limuna
Postupak
- Dunje prije termičke obrade operite, prerežite na pola, očistite od sjemenki , ostavite koru ako nije tretirana pesticidima) te narežite na manje kockice.
- Ukuhajte pripremljeno voće u vodi zajedno s 8 žlica stevije te pustite 20-tak minuta na vatri, aromatizirajte sokom od limuna te kuhajte još 10-tak minuta.
- Kada vidite da se smjesa sjedinila a voće u potpunosti omekšalo, usitnite sve zajedno štapnim mikserom.
- Ako tekstura nije savršeno glatka, možete smjesu još jednom propasirati u cjedilu.
- Vruću smjesu izliti u čiste i zagrijane staklenke ( na 70 otprilike 5 minuta) , zatvoriti metalnim poklopcem i pustiti da se ohlade na sobnoj temperaturi.
Čuvanje i skladištenje
Iako je šećer prirodni konzervans vaše marmelade te su staklene posude hermetički zatvorene, potrebno ih je skladištiti na tamnom i hladnom mjestu kao što su podrum ili smočnica. Bitno je da marmelada nije izložena većim temperaturama i svjetlost jer utječu na kratkotrajnost iste.
Nakon degustacije i otvaranja posude preporučuje se daljnje držanje u hladnjaku kako bi mogli čim dulje uživati u finom delikatesnom namazu koji ste pripremili.
Savjeti
Prilikom zaslađivanja vaše marmelade prilikom kuhanja možete na početku staviti manju količinu šećera, pa prema potrebi i željama dodati naknadno, ovisno o vašim preferencijama.
Važno je znati da prilikom punjenja marmelade u staklenke postoji mogućnost od pucanja istih. To možete spriječiti oprezom i brzinom, pri čemu valja voditi računa o tome da se staklenke ili sama marmelada previše ne ohlade.
Ako želite produžiti rok trajanja svoje marmelade, možete staviti staklenke dodatno u zagrijanu pećnicu na 10 minuta kako bi se gornji sloj dodatno zapekao te se spriječila pojava plijesni.
Upotreba u kuhinji
Dunja se kao voće savršeno slaže s agrumima radi svoje trpkosti. U nekim se kombinacijama slaže i s grožđem radi kiselosti. Osim arome drugog voća u marmeladama, džemovima i pekmezima dunji dodatnu notu daju začini poput cimeta, đumbira ili klinčića.
Kao gotov proizvod, marmelada od dunja se najčešće konzumira kao ukusni namaz na kruhu, kao dodatak palačinkama ili uz dvopek s domaćim maslacem.
Ljekovita svojstva
Dunja nije nutritivno obogaćena uspoređujući s nekim sortama voća, izuzetno je niske kalorijske vrijednosti (52 kalorije), međutim ono po čemu prednjači je dužina trajanja tih vrijednosti. Plod dunje obiluje vitaminom C, B1, B2, niacinom, karotenom te mineralima od kojih su najzastupljeniji kalcij, magnezij kalij, bakar i natrij. Osim toga, dunja se sastoji od proteina, ugljikohidrata te dijetalnih vlakana koja pomažu u mršavljenju.
Najljekovitiji dio ploda dunje su njene sjemenke. Stajanjem u vodi sjemenke oslobađaju sluz koja pomaže u borbi s kašljem. Isto tako, sjemenke su bogate vitaminom B17 koji posjeduje antikancerogeno svojstvo. Pri tome je važno istaknuti da se preporučuje koristiti cijelo sjeme,a ne drobljeno, radi velike količine cijanovodične kiseline koja se pritom oslobađa kako ne bi došlo do trovanja.
Svakodnevnom konzumacijom ublažuju se proljev i dizenterija (radi velike količine prisutnih tanina), ublažavaju se tegobe čira na želucu, te problemi s jetrom i očima.
Osim ljekovitosti sjemenki, meso dunje te njeni listovi također posjeduju supstance korisne za zdravlje. Isto tako,kompot od dunje ili sok mogu pospješiti rad probavnog trakta te pomažu s problemima rada crijeva i želuca. Sirup od dunje pomaže u borbi s bronhitisom olakšavajući disanje.
Dunja se koristi i za pripremu tinktura i losiona u kozmetičkoj industriji gdje pomaže u borbi s aknama. Zahvaljujući mnogobrojnim antioksidativnim svojstvima, potpomaže mršavljenju, pomlađuje i hidratizira kožu, djelotvorna je kod anemije te stresa i nesanice. Sve ove zdravstvene dobrobiti razlog su zašto je naša procjena dunje kao isključivo dekorativnog voća pogrešna.
Foto: Flo Heibe / Pixabay
Zimnica od dunja
Odgovori