Pelin je prekrasna biljka ispunjena poviješću, tradicijom i običajima, a piće koje se priprema od njega, absint, jedno je od najjačih na svijetu. S tako jedinstvenim pićem, nije rijetkost da čak i iskusni profesionalci i stručnjaci u proizvodnji imaju mnoge nedoumice oko skladištenja, posluživanja, pa čak i samog korištenja biljke.
Kako ga čuvati, na kojim temperaturama, treba li ga sušiti, najbolje prakse za izradu jednog od najpoznatijeg pića na svijetu potpuno su jedinstveni, jer pića koja se rade od ove bilje imaju posebne potrebe. U želji da dodatno poboljšate način na koji uživate pićima, u nastavku vam donosimo detaljne informacije o samoj biljci, kako ju skladištiti i što, na kraju krajeva, sve možete napraviti od nje, a na vama je da samo odaberete na koji način ju želite koristiti.
Vrste zimnice od pelina
Glavne biljne vrste koje se koriste za izradu absinta su pelin, zeleni anis i komorač, a koji se često nazivaju "svetim trojstvom". Mogu se koristiti i mnoge druge biljke, poput melise, zvjezdastog anisa, anđelike, paprene metvice, korijandera i veronike, pa pelin kao biljka nije jedina zaslužna za pripremu ovog pića. U nastavku se nalaze isprobani recepti za razne prerade pelina kojima ćete duže sačuvati njegovu svježinu i bogate okuse.
Priprema pelina za zimnicu
Pelin je samonikla biljka koja raste u manjim grmovima i zbog toga ga je vrlo jednostavno brati. Cvjeta u srpnju i kolovozu kada ima posebno aromatičan miris. U kulinarstvu se koriste suhi listovi i cvjetovi za pripremu raznih napitaka, ali i kao začin za razna jela. Ali prije nego od njega napravite čaj ili liker, morate znati kako ispravno pripremiti listove i cvjetove za daljnju preradu.
Najvažnije pravilo je da listove berete kada nema kiše i rose i kada su listovi budu potpuno suhi. Nemojte berbu obavljati u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima jer je tada veći stupanj vlage u zraku. Ako uberete listove koji su mokri nećete ih moći dobro osušiti i vrlo brzo će početi turnuti. Berite samo gornje listove, a donje dijelove stabljike nemojte rezati.
Prilikom berbe možete koristiti škare ili srp, ali pazite da ne oštetite stabljike te uvijek režite vrhove na dužinu 25 - 30 cm. Listovi pelina beru se prije nego što počne cvjetati, prije srpnja i kolovoza, i nikada ne berite listove i cvjetove u isto vrijeme. Kada se pojave prvi cvjetovi, listovi tada gube svoja ljekovita svojstva jer ona prelaze u cvjetove.
Samonikle biljke, kao što je pelin, berite uvijek dalje od prometnica, industrijskih područja i naseljenih prostora. Biljke koje rastu na takvom području su zagađene i njihova ljekovitost ne može ublažiti nečistoće koje se nalaze na površini listova i cvjetova. U kulinarstvu se može koristi i korijen pelina koji se nakon sušenja može pretvoriti u prah. U tom slučaju biljku s korijenom čupajte iz zemlje i četkicom uklonite zemlju s korijena. Listove, korijen i cvjetove ne perite dok ih ne počnete dalje prerađivati. Ako operete listove prije nego ih namjeravate osušiti, brzo će uvenuti i može se pojaviti plijesan.
Sušenje pelina
Listove i cvjetove pelina potrebno je nakon berbe spremiti u hladnjak, najduže na tjedan dana, ili ih odmah možete početi sušiti. Pelin možete sušiti na zraku, u pećnici, mikrovalnoj ili dehidratoru. Najbrže će se osušiti u nekom od navedenih kuhinjskih uređaja, a najzdravije ga je sušiti u dehidratoru. Listovi su mali i tanki te će se osušiti u vrlo kratkom razdoblju dok će korijenu biti potrebno više od tjedan dana.
Sušenje na zraku
Sušenje na zraku je prirodna metoda sušenja biljaka, ali traje duže vrijeme i vremenski uvjeti moraju biti savršeni kako bi se biljka pravilno osušila. Na zraku je najbolje sušiti listove korijena dok je za sušenje korijena bolje koristiti dehidrator. Listove nakon berbe možete, ali i ne morate, oprati. Poslažite ih na pamučnu krpu tako da se ne preklapaju i ostavite prostora između njih da može strujati zrak. Stavite ih na sjenovito mjesto i nikada ih ne izlažite direktnoj sunčevoj svjetlosti. Cvjetove možete sušiti na isti način kao listove, ali ih prije sušenja nemojte prati.
Listovi će biti suhi za 7 - 10 dana, a cvjetove sušite oko 15 dana. Tijekom sušenja, listove preokrenite nekoliko puta, a cvjetove promiješajte. Kada budu suha i lomljiva na dodir to je znak da ju možete prestati sušiti i spremiti u staklene posude.
Sušenje u pećnici
Pelin možete sušiti u pećnici na temperaturi od 40°C. Listove, korijen i cvjetove stavite na lim obložen papirom za pečenje, a korijen možete oprati i narezati na manje dijelove, ali ga možete sušiti i u komadu. Prosječno vrijeme potrebno za sušenje je 3 - 4 sata, a ovisi o dijelu biljke koju sušite.
Sušenje u mikrovalnoj
Sušenje u mikrovalnoj nije najbolji izbor za sušenje cvjetova pelina, ali zato na ovaj način možete sušiti listove i korijen. Prije sušenja ih operite, a korijen možete i narezati na manje dijelove. Mikrovalnu postavite na najveću temperaturu i uključite na 30 sekundi. Ponavljajte postupak sve dok listovi i korijen ne budu suhi na dodir. Nakon sušenja ostavite da se ohladi i spremite ga u staklene posude.
Sušenje u dehidratoru
Najbolji način sušenja je u dehidratoru jer tako se čuvaju sva ljekovita svojstva biljke. Pelin rasporedite na rešetke dehidratora i uključite ga na 45°C na 2 - 3 sata. Korijen se suši duže (otprilike 7 sati) za razliku od listova koji mogu biti suhi već nakon 2 sata. Nakon što se osuši izvadite ga iz dehidratora, ostavite da se ohladi i spremite u staklene posude.
Mljevenje pelina
Suhe listove ili korijen može se samljeti u blenderu, multipraktiku ili mlincu za kavu. Mljeveni pelin se koristi za začinjavanje mesa ili povrća, a možete ga dodavati u razne napitke. Suhe listove ili korijen meljite neposredno prije nego ga namjeravate koristiti kako ne bi izgubio aromu.
Namakanje pelina
Od pelina se najviše pripremaju razni napitci kao što su čaj, liker, pivo i vino. Za pripremu napitaka listovi se namaču u raznim tekućinama kako bi ispustili svoju aromu i ljekovita svojstva.
Čaj od pelina se priprema tako da jednu žlicu suhih listova prelijete s kipućom vodom. Ostavite tekućinu da odstoji oko 1 minutu te ga odmah procijedite. Prije konzumacije čaja konzultirajte se liječnikom jer biljka koja može biti izrazito štetna za organizam ako se ne konzumira ispravno. Čaj je potrebno piti odmah nakon pripreme i nemojte ga ostavljati da stoji više od 2 sata.
Tinktura od pelina se pravi tako da listove namočite u staklenci u 90%-tnom alkoholu. Ostavite tekućinu da stoji oko 10 dana te ju nakon toga procijedite i razrijedite s vodom. Možete ju koristiti u kombinaciji s kockom šećera ili dozirati 2 - 3 kapljice u vodu.
Rakija može poslužiti kao baza za pripremu ukusnog likera od svježih ili suhih listova pelina, šećera i vode. Osim likera možete pripremiti i apsint, a za pripremu koristite sušene listove i cvjetove pelina, a proces pripreme je sličan pripremi likera. Razlika je samo u procesu destilacije koji se mora provesti kada se priprema apsint.
Vino i pivo također mogu poslužiti kao baza za pripremu napitaka, a proces pripreme je jednostavan. Pola šake suhog pelina stavite u bijelo vino ili pivo te ostavite da odstoji 2 tjedna nakon čega ga procijedite.
Bilo koji od navedenih napitaka od pelina je zdrav za ljudski organizam i korisno ga je ponekad konzumirati. Pripremljeni napitci su jednostavni za napraviti samo što im je potrebno određeno vrijeme da odstoje. Pelin nije poželjno predugo ostavljati da stoji u tekućinama stoga ga nemojte namakati duže od 3 tjedna.
Skladištenje pelina
Svježe listove, korijen i stabljiku možete čuvati u hladnjaku do tjedan dana, ako ih spremite u hermetički zatvorene posude. Nemojte ih ostavljati na sobnoj temperaturi ili u vlažnim prostorijama jer može doći do pojave plijesni i počet će se kvariti.
Sušeni pelin se sprema u staklene ili plastične posude koje se mogu hermetički zatvoriti. Važno je da ne dođe u kontakt s vodom i vlagom. Suhi pelin može se čuvati 1 - 2 godine na suhom, tamnom i hladnom mjestu kao što je podrum ili smočnica. Nemojte ga držati u kuhinjskim elementima ili na policama i po potrebi provjerite u kakvoj je stanju.
Napitci od pelina mogu se čuvati i do godinu dana ako im se kao baza koriste alkoholna piće. Čaj je jedini napitak koji morate konzumirati odmah taj dan dok likere, apsinte, pivo i vino možete čuvati do godinu dana na tamnom, suhom i hladnom mjestu.
Foto: Vilina Petrova / Pixabay
Odgovori