Pileća juha ne može se zamisliti bez dodavanja korjenastog povrća kao što su mrkva, brokula ili cvjetača, ali nemamo uvijek vremena za čišćenje i pripremu povrća prije same pripreme juhe, a većina domaćih uzgajivača želi zamrznuti vlastito uzgojeno povrće za zimu. Upravo zato je izvrsna ideja zamrznuti ga tako da vam je uvijek dostupno.
Neki ga nazivaju povrćem za juhu, neki grincajgom ili mješavinom za juhu, ali svi uvijek misle na istu stvar. Povrće koje se stavlja u ovu mješavinu uključuje mrkvu, cvjetaču, korijen peršina, brokulu, a ponekad i korijen celera. Ovisno o tome koje povrće inače stavljate u juhe takvo povrće i zamrznite, a ova mješavina se može koristiti u pripremi pileće, goveđe, pa čak i riblje juhe.
Zamrzavanjem povrća za juhu ne samo da ćete uštedjeti vrijeme kod pripreme juhe nego ćete uštedjeti novac i prilikom kupnje povrća. Na ovaj način moći ćete spremiti veće količine povrća i spriječiti ga od propadanja.
Karakteristike mrkve
Mrkva je korjenasto povrće i zeljasta biljka iz porodice štitarki, a potječe iz Azije odakle se proširila u Europu. Dvogodišnja je biljka koja prve godine stvara korijen i lišće dok se u drugoj godini stvara cvijet iz kojega nastaje sjeme pomoću kojega se ova biljka razmnožava.
U prvoj godini razvijaju se listovi koji su smješteni u rozetu i korijen koji se dijelom nalazi u pod zemljom dok je jedan dio vidljiv na površini zemlje.
Korijen biljke je najčešće narančast, duguljasti ovalnog oblika. No, može biti i nepravilnog ovisno o sorti i predstavlja plod ove biljke u prvoj godini rasta. Plod je slatkast i tvrd te se može konzumirati svjež ili kuhati i peći. Listovi su zelene boje i sitniji ako su mlađi ili veći ako su stariji, a podijeljeni su na male ovalne listiće. U drugoj godini razvija se visoka stabljika s naizmjeničnim listovima i cvjetovima.
Cvijet mrkve je sitan, dvospolan i nalazi se u štitastim cvatovima, a cvjetovi su smješteni u pazušcima listova. Latice su bijele boje i imaju pet prašnika, a plod koji nastaje je kalavac koji se raspada na dva plodića u kojem se nalazi po jedna sjemenka.
Karakteristike peršina
Peršin je korjenasta dvogodišnja zeljasta biljka koja pripada porodici štitarki. Korijen biljke je vretenast i zadebljan te može biti dužine do 25 cm. Plod peršina u prvoj godini rasta je korijen koji se može kuhati i peći te listovi koji služe kao začin, a koji su veliki i rastu iz korijena u obliku rozete. Tamnozelene su boje, rasperjani i aromatični te se svaki sastoji od 3 - 5 dijelova.
U drugoj godini pojavljuje se stabljika koja može narasti do 70 cm te ima listove koji su naizmjenično smješteni na kratkim peteljkama. Cvjetovi su sitni, dvospolni, skupljeni u štitaste cvatove koji se nalaze na vrhu stabljike. Latice su žute boje dok se čaška sastoji od pet zubaca, a iz cvijeta se razvija plod koji je kalavac dužine 2 - 3 mm s dva plodića pomoću kojih se razmnožava.
Karakteristike cvjetače
Cvjetača je dvogodišnja zeljasta biljka koja se još naziva i karfiol. Potječe iz skupine kupusnjača, a u prvoj godini daje bijelu veliku glavicu koja se koristi u kulinarstvu. Stabljika cvjetače je nerazgranata i može narasti do 50 cm. U prvoj godini stvara zadebljani cvat koji je bijele boje i predstavlja plod ove biljke, a bijelu glavicu koja se sastoji od malih zbijenih buketića cvjetova na zadebljanim stabljikama, okružuju naizmenični, veliki i jajoliki listovi. Središnja lisna žila lista je bijele boje i jako izražena.
U drugoj godini formira se stabljika koja može narasti do 80 cm, a na kojoj se stvaraju cvjetovi skupljeni u grozdaste cvatove. Cvjetovi su pravilni i dvospolni te se sastoje od eliptičnih lapova i vjenčića sa žutim i obrnuto jajastim laticama. Plod koji nastaje iz cvijeta je komuška s okruglim malim sjemenkama pomoću kojih se razmnožava.
Karakteristike brokule
Brokula je dvogodišnja zeljasta biljka koja pripada sorti kupusnjača i slična je cvjetači samo što joj je glavica druge boje. U prvoj godini formira se glavica i okolni listovi dok se u drugoj godini formira sjeme.
Stabljika brokule je mala i zadebljana dok su peteljke na kojima se formiraju cvatovi glavice isto kratki i zadebljani. Glavica brokule je najčešće zelene, ali može biti i ljubičaste i bijele boje. Listovi su naizmjenično postavljeni oko glavice te mesnati, glatki i zadebljani. Mogu biti od maslinasto zelene do plavkastozelene boje i na sebi imaju sloj bijele maglice. Lisne žile su im izrazito naglašene te su pretežno bijele boje.
Cvijet brokule je srednje veličine i formira se u drugoj godini biljke na vrhu stabljike. Sastoji se od četiri bijele latice i četiri tamnozelena duguljasta lapa. Na vrhu stabljike formira se mnogo cvjetova koji tvore jedan štitasti cvat iz kojega se razvija sjeme pomoću kojega se biljka razmnožava.
Karakteristike celera
Celer je dvogodišnja zeljasta korjenasta biljka koji pripada porodici štitarki, a poznavali su je još stari Rimljani i Grci. Stabljika celera, za razliku od ostalih vrsta korjenastog povrća, stvara se već u prvoj godini, ali je mala dok u drugoj godini rasta može narasti i do 80 cm. Korijen je razgranat i vretenast s korom koja je žutosmeđe boje, a unutrašnjost je bijela i tvrda. Listovi su sjajni i razdijeljeni s pilastim rubovima te tamnozelene boje. Skupljeni su u rozetu tijekom prve godine rasta dok su u drugoj godini naizmjenično postavljeni na visokoj stabljici. Listovi se sastoje od 3 do 5 trodijelnih listića s nazubljenim rubovima.
U drugoj godini na stabljici se formira malen, bijeli ili žutozeleni cvijet koji je dvospolan i skupljen u štitove koji se nalaze na kratkim peteljkama. Cvate od travnja do rujna, a plod koji nastaje nakon cvatnje je tamnosmeđi kalavac koji služi za razmnožavanje ove biljke.
Mrkva za preradu
Prilikom izbora mrkve za pripremu povrća za juhu uvijek koristite one sorte mrkve koje inače koristite za pripremu juhe. Svaka sorta mrkve koja podnosi termičku obradu bit će adekvatna za pripremu zamrznutog povrća za juhu. Sorte koje se pretežno uzgajaju na našem području i koje možete koristiti prilikom zamrzavanja su Amsterdam i Samson.
Amsterdam mrkva
Sorta Amsterdam ima plod narančaste boje i mesnate strukture te je slatkastog okusa. Dobro podnosi termičku obradu dok su joj plodovi srednje veličine. Ako ju sami uzgajate imat ćete dobar urod i može se brati od početka pa sve do kraja jeseni.
Samson
Sorta Samson slična je Amsterdam mrkvi i ima narančasti mesnati plod. Dobro podnosi termičku obradu, a plod je velike gramaže i slatkastog okusa. Korijen je tvrd te se tijekom kuhanja neće raspasti. Ova sorta se sije tijekom ljeta, ali i u jesenskom razdoblju te dozrijeva krajem jeseni.
Peršin za preradu
Peršin se dijeli na dvije vrste i to na lisnati peršin i korjenasti peršin, dok postoji podjela i na peršin s ravnim listovima i peršin s kovrčavim listovima kada se dijeli peršin koji se ne uzgaja radi korijena. Korjenasti peršina ima razvijen tvrd korijen koji dobro podnosi termičku obradu u odnosu na peršin listaš koji se uzgaja radi listova. Ne raspada se prilikom kuhanja i dobro podnosi zamrzavanje. Sorte korjenastog peršina su Eagle F1, Fakir i Arat.
Eagle F1 peršin
Eagle F1 je sorta korjenastog peršina koja ima ispunjen i gladak korijen koji je namijenjen za svježu potrošnju. Dobro podnosi kuhanje i blanširanje, a i može se zamrznuti. Duži je od ostalih sorti peršina korjenaša koji se uzgaja na našem području.
Fakir peršin
Kasna sorta peršina korjenaša je Fakir koji ima ispunjen i gladak korijen te meso ploda je odlične kvalitete. Dobro podnosi termičku obradu i može se zamrzavati. Plod mu je duguljast i bijele boje te stožastog oblika. Vrijeme vegetacije je 130 - 140 dana.
Arat peršin
Arat peršin ima vrlo dobar prinos i dugačak, gladak i mesnat korijen. Lišće mu je bujno i jako te se koristi za svježu potrošnju, ali u industrijskoj proizvodnji zamrznutog povrća. Vegetaciju mu traje u prosjeku oko 155 dana od sijete i ako ga sami sijete imat ćete dobar urod.
Cvjetača za preradu
Sorte cvjetače koje se uzgajaju danas su pretežno hibridne koje su otpornije na razne bolesti i promjenjive vremenske uvjete. Najčešće hibridne sorte koje su pogodne za konzumaciju i uzgoj su Profil F1, Amerigo i Parižanka. Navedene sorte su kasni hibridi i samim tim pogodni za berbu kada se i vadi korjenasto povrće. Važno je da prilikom izbora cvjetače za zamrzavanje uvijek koristite glavice bijele boje.
Profil F1
Kasna hibridna sorta cvjetače je Profil F1 koji ima vegetaciju od 90 dana od presađivanja. Glavica cvjetače je okrugla, zbijena sa zrnastim cvjetovima. Bijele je boje i srednje bujnosti s velikim listovima. Otporna je na razne vremenske uvijete te je pogodna za jesensku berbu. Tijekom suše glavice ne propadaju niti žute te mogu težiti i do 5 kg.
Amerigo cvjetača
Sorta Amerigo ima velike glavice koje mogu težiti do 2 kg te su bijele boje i okružene s plavkasto zelenim listovima. Biljka daje dobar prinos te dobro podnosi niske temperature, a berba se obavlja u kasnu jesen.
Cvjetača Parižanka
Srednje kasna hibridna sorta koja se može uzgajati i na našem području je Parižanka. Ova sorta ima vegetacijsko razdoblje od 110 do 120 dana nakon sijanja, a berba se može obavljati već sredinom kolovoza. Pogodna je za uzgoj i u hladnim predjelima te je otporna na mnoge bolesti i nametnike. Glavice se velike i mogu težiti i do 2 kg te su bijele boje.
Brokula za preradu
Sorte brokule dijelimo na rane, srednje i kasne s obzirom na vrijeme koje im je potrebno za dozrijevanje. S obzirom na težinu glavice može se napraviti podjela na veličinu uroda i glavice, ali mi ćemo se usredotočiti na kasne sorte koje dozrijevaju u jesensko vrijeme i koje samim tim odgovaraju vremenu dozrijevanja ostalog povrća koje se zamrzava. Najbolje kasne sorte za zamrzavanje su Agassi F1, Maraton F1 i Partenon F1.
Agassi F1
Agassi F1 je hibridna sorta brokule, koja ima glavicu težine do 0,7 kg, a sije se od travnja do sredine svibnja. Glavice su tamnozelene boje i biljka daje jako dobar urod, a pogodna je i zamrzavanje i termičku obradu.
Maraton F1
Hibridna sorta brokule koja voli tople krajeve i ima glavu eliptičnog oblika plavozelene boje. Glavica je mekana i može imati do 0,8 kg. Otporna je na razne parazite i ima dobar urod. Popularna je kod ljubitelja brokule jer ima jako lijep slatkast okus te dobro podnosi termičku obradu i prilikom kuhanja se ne raspada.
Partenon F1
Još jedna hibridna kasna sorta je i Partenon F1 koji ima glavicu veličine i do 0,9 kg. Glave su tvrde i zbijene te malo zaobljene. Sadi se sredinom svibnja te se beru 80 - 90 dana od sadnje. Ima vrlo dobar prinos i izvrstan slatkast okus.
Celer za preradu
Celer se dijeli na lisnati i korjenasti celer, a vama će za zamrzavanje biti potreban korjenasti. Celer listaš i rebraš ne mogu se koristiti za zamrzavanje jer nemaju zadebljano korijenje. Od sorte korjenaša najpoznatiji je Praški orijaš.
Praški orijaš
Ova sorta potječe iz Češke te se raširila na cijelom području Europe. Nova je vrsta kultivara i ima zadebljani korijen sa srednje bujnim lišćem. Korijen je krupan i okrugao ili ovalan i zadebljan. Kora korijena je glatka s čupavim korijenjem koje se nalazi pri dnu. Meso ploda je jednoliko i bijelo i nema nikakvih šupljina. Podnosi termičku obradu i nakon kuhanja zadržava bijelu boju.
Berba i kupovina
Povrće za juhu koju pripremate za zamrzavanje potrebno je uvijek brati u isto vrijeme jer ćete ga u isto vrijeme i kuhati te spremati u zamrzivač. Neko povrće može malo duže stajati nakon berbe i vađenja iz zemlje (poput celera, peršina i mrkve), ali brokula i cvjetača mogu vrlo brzo početi trunuti i pljesniviti ako nisu uskladišteni na niskoj temperaturi. Zato je povrće za zamrzavanje najbolje brati na sljedeći način.
Uvijek prvo sačekajte da vam rode cvjetača i brokula i tek kada njih uberete počnite s vađenjem korjenastog povrća. Tako ćete uvijek imati sve svježe povrće spremno za zamrzavanje jer korjenasto povrće ne propada sve dok je u zemlji, ali ne može ni prezreti ako se ostavi malo duže u zemlji. Cvjetaču i brokulu berite tako da ih nožem režete pri dnu korijena i uvijek berite samo one primjerke koji na sebi nemaju oštećenja od kukaca i ne stavljajte ih jednu na drugu kako im ne bi oštetili glavice. Prilikom vađenja korjenastog povrća nožem ili motikom malo omekšajte zemlju oko korijena kako bi ga što lakše izvadili, a nakon vađenja ih otresite od zemlje kako se kora ne bi prosušila i kako ne bi počelo gnjiti. Korjenasto povrće najbolje je vaditi za vrijeme suhog vremena jer ćete tada najbolje moći očistiti korijen.
Prilikom sjetve povrća uvijek sadite sorte koje dozrijevaju u isto vrijeme, jer ćete na ovaj način spriječiti propadanje jednog ploda dok čekate da vam drugi sazre. Celer se bere, odnosno vadi, tijekom jesenskih mjeseci kada je već razvijen i vadi se tijekom prve godine rasta. Mrkvu i peršin možete vaditi u istom periodu u prvoj godini rasta dok se još nije formirao cvijet. Nakon vađenja možete ih ostaviti u hladnjaku da stoje do tjedan dana jer im se neće bitno promijeniti struktura. Cvjetaču i brokulu također možete na kratko staviti u hladnjak, ali uvijek je najbolje zamrzavati svježe ubrano povrće.
Povrće potrebno za juhu uvijek možete kupiti i u supermarketima ili u trgovinama zdrave hrane. Mrkva, celer, peršin, cvjetača i brokula su dostupni u trgovinama tijekom cijele godine tako da ih uvijek možete kupiti i zamrznuti, a najbolje ih je kupiti u vrijeme kada dozrijeva na našem području od lokalnih proizvođača povrća. Ako ga kupite tijekom zimskog perioda onda je povrće uvezeno i držano u hladnjačama te postoji mogućnost da ga ne ćete moći zamrznuti na period duži od šest mjeseci. Prilikom kupnje povrća obratite pažnju da nije trulo i premekano te da mrkva, celer i peršin nemaju smežuranu koru. Prilikom kupnje cvjetače provjerite da glavice nemaju crne točkice po sebi te da nisu oštećene, a kod odabira brokule glavica ne bi smjela biti svjetlozelena i žuta.
Zelenje za juhu
Zelenje za juhu svatko priprema na svoj način, ali postoji neko standardno povrće koje se uvijek dodaje prilikom kuhanja juha ili raznih variva. Povrće koje se uvijek dodaje su mrkva, celer, peršin te po želji brokula i cvjetača. Vrhunske domaćice ne mogu zamisliti ukusnu juhu bez korjenastog povrća, ali profesionalni kuhari ponekad znaju dodati i poneki dodatni sastojak, pa se tako u zelenju za juhu zna pronaći i luk, korabica, kelj, pa čak i rajčica. Ovisno o vlastitim preferencijama uvijek u standardni recept za zamrzavanje povrća za juhu možete staviti neko od svog omiljenog povrća, ali i izbaciti neki od sastojaka ako ih inače ne konzumirate.
Svi ipak uvijek koriste tri osnovna povrća, a to su mrkva, celer i korijen peršina. Niti jedna kvalitetna juha ne može proći bez dodatak ova tri aromatična sastojka koji ujedno daju gorkast i slatkast okus jelima. Prilikom zamrzavanja, kako ovih osnovnih namirnica tako i ostalog povrća koje spremate u zamrzivač kako bi ga koristili u narednim mjesecima, obavezno je da ih prije toga blanširate. Blanširanjem sprječavate da povrće tijekom stajanja izgubi boju i da postane pretvrdo nakon odmrzavanja i kuhanja. Posebno je važno da ako spremate različite vrste povrća u istu vrećicu ili posudu da ga djelomično termički obradite kako prilikom miješanja raznih vrsta ne bi došlo do kvarenja namirnica.
Količina zamrznutog povrća za juhu ovisi će o količini sastojaka koju spremate. Zamrzavajte povrće koje vi i vaša obitelj volite i koje inače koristite prilikom pripreme juhe. Ako neko od povrća koje je navedeno osobno ne volite, nemojte ga zamrzavati pa kasnije bacati nego ga bolje zamijenite s nekim koje je vama prikladnije.
Zamrzavanje povrća za juhu
Najviše vremena prilikom zamrzavanja povrća za juhu potrošit ćete na pripremi povrća. Pranje, rezanje te blanširanje potrajat će dulje od samoga procesa pakiranja povrća u vrećice ili u posude. Zbog toga se oboružajte strpljenjem ili zamolite nekoga da vam pomogne kako bi proces išao brže. Ali znajte da priprema povrća za juhu sada, smanjuje vrijeme kuhanje juhe poslije.
Sastojci
- mrkva
- korijen celera
- korijen peršina
- brokula
- cvjetača
- voda
Priprema
- Brokulu i cvjetaču operite pod mlazom hladne vode i glavice razdvojite na manje dijelove/buketiće te po potrebi odrežite zadebljane peteljke.
- Mrkvu, peršin i celer ogulite i narežite mrkvu i peršin na kolutiće, a celer na kockice.
- U posudu stavite vodu i na štednjak da prokuha. Nemojte sipati vodu do ruba nego ostavite oko 5 cm od ruba posude kako vam voda tijekom blanširanja povrća ne bi kipjela.
- Prvo stavite mrkvu, celer i peršin te ih pustite da se kuhaju oko 2 - 3 minute, a zatim dodajte brokulu i cvjetaču te sve zajedno ostavite da kuha 3 minute.
- Prokuhano povrće procijedite pomoću cijedila.
- U drugu posudu stavite hladnu vodu i procijeđeno povrće odmah stavite u pripremljenu hladnu vodu.
- Ostavite ga da stoji oko 5 minuta te procijedite pomoću cijedila.
- Kada se povrće ocijedilo, stavite ga na papirnate ručnike ili pamučnu krpu koja će upiti preostali višak vode.
- Nakon što je povrće odstajalo oko 5 minuta pakirajte ga u plastične vrećice ili plastične posude. U svaku vrećicu stavite jednaku količinu svakog povrća te istisnite zrak i zatvorite ih.
- Pakirano povrće odmah stavite u zamrzivač i nakon 24 sata provjerite je li se smrznulo.
Svi recepti za zimnicu od brokule, celera, cvjetače, mrkve i peršina!
Čuvanje i skladištenje
Zamrznuto povrće čuva se u zamrzivaču i do godinu dana ako ste ga pravilno skladištili. Možete ga spremiti u plastične vrećice iz kojih je potrebno istisnuti višak zraka te ih zatvoriti. Povrće za juhu može se spremiti i u male plastične posude s hermetičkim poklopcima.
S obzirom na to da povrće koje se sprema za juhu ima dosta jake arome, a posebno je jak miris brokule, vrećice i posude morate dobro zatvoriti kako vam zamrzivač ne bi poprimio miris povrća koje spremate..
Savjeti
Povrće za juhu koje zamrzavate ne morate rezati već ga možete zamrznuti u jednom komadu, ali ga poslije nakon vađenja iz zamrzivača odmrznite kako bi mogli izrezati na manje dijelove. Možete ga kuhati i u jednom komadu bez odmrzavanja, ali tada će vam trebati više vremena da se povrće skuha.
Nikada nemojte povrće blanširati tako da čekate da potpuno omekša. Dovoljno je da povrće nije previše drvenasto.
Možete ga rezati na bilo koji oblik koji vama odgovara, ali uvijek morate imati na umu da morate prilagoditi vrijeme kuhanja s obzirom na debljinu oblika.
Prilikom blanširanja nemojte soliti vodu u kojoj kuhate povrće jer će vam se povrće onda smežurati zbog soli koja izvlači vodu iz povrća.
U hladnu vodu možete staviti i nekoliko kockica leda kako bi što prije rashladili povrće nakon kuhanja.
Upotreba u kuhinji
Zamrznuto povrće za juhu nije potrebno odmrzavati prije upotrebe već ga je dovoljno staviti u kipuću vodu. Prilikom pripreme variva i juha stavite ga u vodu u kojoj kuhate meso ili neko drugo povrće i nastavite ga kuhati dok ne omekša. Ako ste zamrznuli cijele komade povrća bez da ste ih prethodno rezali onda ih odmrznite i usitnite te ih nakon toga stavite kuhati.
Blanširano i zamrznuto povrće nije potrebno dugo kuhati te će vam biti dovoljno 10 - 15 minuta. Može se koristiti za pripremu gulaša, juha, umaka, variva, rižota i ostalih jela, a prikladno je i za vegetarijance i vegane. Ipak ovako zamrznuto povrće, kao što mu i sam način kaže, najviše se koristi za pripremu pilećih, goveđih pa čak i ribljih juha.
Ljekovita svojstva
Zamrznuto povrće za juhu iznimno je zdravo i zamrzavanjem, povrće ne gubi svoj nutritivne vrijednosti. Kao što je poznato, juhe su najbolji lijek prilikom raznih prehlada i gripa te u zimskim danima izvrsno griju ljudski organizam. Juhe bogate povrćem koje sadrži razne vitamine i minerale još više pridonose očuvanju zdravlja i jačanju imuniteta.
Kombinacija raznog povrća koja se nalazi u ovoj mješavini izvrsna je za cijeli organizam jer je bogata kalcijem, željezom, vitaminom B i K te fosforom i cinkom. Važno je napomenuti i da ovakve mješavine povrća, bez obzira na to dodajte li još neko korjenasto povrće prilikom pripreme, imaju jako malo kalorija tako da 100 g zamrznutog povrća za juhu sadrži oko 30 kalorija od čega je najviše ugljikohidrata i bjelančevina.
Foto: Lisa Redfern / Pixabay
Zimnica od miješanog povrća
Odgovori