Sjemenke bundeve ukusna su i zdrava namirnica bogata antioksidansima, mineralima, vitaminima i proteinima, a odličan su izvor i svih esencijalnih aminokiselina. Zbog izvrsnog nutritivnog profila i njihovih mnogih blagodati, kao što su snižavanje kolesterola i protuupalno djelovanje, sjemenke bundeve koriste se u medicinske svrhe već tisućama godina, pa ih svakako treba uvrstiti u svakodnevnu prehranu.
Sušene sjemenke bundeve zbog svog osebujnog okusa i hrskave teksture izvrsno pašu uz sve vrste jela, naročito salate i juhe, a sve informacije o njima te kako ih osušiti, pripremiti i pohraniti, pročitajte u nastavku.
Karakteristike sjemenki bundeve
Same sjemenke su sitne, plosnate, ovalnog oblika i tamnozelene boje, a obavija ih lako lomljiva nježna bijela ljuska. Orašastog su, gorko-slanog okusa i hrskave teksture. Sirove bučine sjemenke sadrže maksimalnu koncentraciju hranjivih tvari, ali ih u tom obliku nije moguće dugotrajno pohraniti budući da počinju brzo truliti, pa je najbolji način očuvanja kvalitete većih količina sjemenki upravo sušenje.
Bundeve za preradu
U svijetu postoji nekoliko stotina različitih vrsti bundeva. Zbog svog specifičnog izgleda, neke od njih se uzgajaju isključivo za dekorativne svrhe, ali većinom su jestive, a njihovo meso, kao i koštice, prepune korisnih hranjivih tvari. Za raznoliku upotrebu u kuhinji, kao i za samo sušenje sjemenki, ovo su neke od najboljih bundeva koje se mogu pronaći kod nas:
Obična bundeva
Sjemenke za sušenje najčešće se dobivaju iz obične bundeve (lat. Cucurbita pepo), poznate još i kao uljana tikva ili buča, a potječu s američkog kontinenta odakle su se proširile i zauzele svoje mjesto u mnogim svjetskim kuhinjama, naročito mediteranskoj. Sam plod bundeve okruglog je, rebrastog oblika i narančaste do maslinaste boje s tvrdom korom. Meso je narančasto, mekano i slatkastog okusa i omiljeni je temelj mnogih jesenskih specijaliteta. Obična uljna bundeva među najčešćim je jestivim bundevama koje se uzgajaju na hrvatskim poljima, a uzgaja se uglavnom upravo zbog sjemenki od kojih se dobiva ukusno i zdravo bučino ulje. Naime, gotovo polovinu nutritivnog sadržaja ovih sjemenki čine upravo masnoće, i to većinom nezasićene omega-3 i omega-6 masne kiseline.
Hokaido bundeva
Ukusne sjemenke mogu se dobiti i iz drugih vrsta tikvi, primjerice Hokaido bundeve porijeklom iz Japana. Hokaido bundeva malena je sorta čiji plodovi teže najviše 2 kg. Vrlo su cijenjene i smatraju se nekima od najukusnijih bundeva, zahvaljujući svom neobičnom, aromatičnom okusu, koji se stajanjem pojačava, baš kao i količina hranjivih tvari u tikvi, a njene koštice prepune su važnih aminokiselina i cinka.
Bundeva Kabocha
Bundeva Kabocha mala je vrsta bundeve koja potječe iz Kambodže, glatke, zelene i tanke kore koja se lako guli. Njeno meso je pomalo suho, ali blagim okusom i mirisom podsjeća na aromu lubenice. U kuhinji se podjednako koristi u slanim i slatkim jelima, a odlično prolazi kao zamjena za krumpir. Njene oljuštene koštice mogu se koristiti u pripremi slastica umjesto oraha.
Berba i kupovina
Da bi se u vlastitom uzgoju dobili najbolji plodovi bundeve, kako meso, tako i sjemenke, važno je znati nekoliko stvari o berbi bundeva.
Premda su dostupne od kolovoza pa sve do ožujka, najbolje vrijeme za berbu bundeve je jesen, i to u listopadu i studenom kada one potpuno dozrijevaju. Koncentracija hranjivih tvari u njima je tada najviša, a okus najbogatiji. Najbolje ih je brati kada su potpuno zrele, prije prve pojave mraza. Dobru bundevu ćemo prepoznati po tome što je čvrsta i teška, kora joj se ne sjaji već je mat boje i tvrda na dodir.
Izbjegavajte bundeve s mekom korom jer su one najčešće vodenaste i neukusne. Pazite također na dijelove koji su oštećeni, natopljeni vodom ili zahvaćeni plijesni. Kad je oštećena, bundeva se veoma lako kvari. Nakon berbe i čišćenja, zdravi i čvrsti plodovi spremaju se na hladno i tamno mjesto na 2 - 3 tjedna, daleko od izvora topline i jarke svjetlosti. Kako bundeve nastavljaju disati čak i nakon berbe, usporimo li taj proces pravilnim skladištenjem, produljit ćemo i rok trajanja bundeve kao i zadržati okus i hranjivu vrijednost. U tom periodu bundeva se suši i gubi vlagu, a onda je spremna za konzumaciju ili daljnju pohranu na suhom mjestu. Da bi se vadilo i sušilo sjeme bundeve, ono mora nakon berbe u njoj dozrijevati 3 mjeseca.
Ako kupujemo bundevu u trgovini, važno je pripaziti da je tvrda, čvrste kore i bez oštećenja od ležanja ili transporta i pljesnivih dijelova. Pripazite svakako i da bundeva koju kupujete ima peteljku. Bundeve bez peteljke mogu biti kontaminirane nametnicima ili gnjile u unutrašnjosti.
Obavezno proučiti prije pripreme!
Sušene sjemenke bundeve
Da bi krenuli u proces sušenja sjemenki bundeve, potrebno je prvo obaviti nekoliko postupaka pripreme, naročito ako sjemenke vadimo iz vlastite bundeve. Prvo, potrebno je odabrati zdravu i zrelu bundevu u kojoj je sjeme potpuno dozrelo. Sam postupak vađenja sjemenki iz iz bundeve za daljnju pripremu vrlo je jednostavan: na vrhu zrele bundeve izreže se rupa u kori kroz koju se sjemenke vade žlicom ili rukama. Sjemenke zatim treba staviti u cjedilo i ispirati hladnom vodom nekoliko puta, sve dok se u potpunosti ne uklone ostaci mesa tikve. Dobro oprane sjemenke više ne bi trebale biti klizave pod prstima. Zatim ih ostavimo da se ocijede u čistoj krpi. Nakon toga, bilo bi dobro ostaviti ih na svježem zraku nekoliko sati da se u potpunosti osuše.
Postoji nekoliko načina sušenja sjemenki bundeve. Najbolji način je, dakako, sušenje na suncu, jer osigurava prirodan proces isparavanja vlage kroz duži vremenski period pri čemu se zadržava najveća moguća količina hranjivih tvari unutar sjemenki. Međutim, upravo dugotrajnost tog procesa razlog je posezanja za drugim, bržim metodama, kao što su sušenje pećnici, na tavi, ili u mikrovalnoj pećnici. Sjemenke se prilikom sušenja mogu soliti po želji, a mogu se dodavati i drugi začini za dobivanje egzotičnih okusa stranih kuhinja: primjerice, Amerikanci sjemenkama prilikom sušenja dodaju smeđi šećer, kumin i čili, Indijci curry, a Španjolci ih začine crvenom paprikom. Upute za svaki od postupaka sušenja pročitajte u nastavku.
Sušenje u dehidratoru
Sušenje sjemenki bundeve u dehidratoru nije komplicirano, ali u nastavku donosimo neke stvari koje će vam pomoći da svaki put postignete izvrsne slane ili neslane sjemenke bundeve.
Izrežite buču i uklonite sjemenke. Stavite bijele sjemenke bez ljuske u posudu. Uklonite sve žilave komadiće pulpe najbolje što možete. Isperite sjemenke u čistoj filtriranoj vodi, miješajući ih kako biste uklonili višak pulpe bundeve. sjemenke premjestite na pladnjeve od dehidratora i ostavite po strani na sobnoj temperaturi jedan dan i pustite da se prirodno malo osuše prije stvarnog postupka dehidracije. Ako imate rešetkaste pladnjeve, savjetujemo da na pladanj stavite papir za pečenje kako biste spriječili da kožica koje će sa sjemenki otpasti ne propadne kroz rešetke.
Stavite ih u dehidrator i dehidrirajte na 40°C oko 8 sati ili dok se potpuno ne osuše. Probajte jednu sjemenku. Potrošit ćete manje vremena na sušenje u dehidratoru ako ih prethodno osušite jedan dan na zraku.
Nakon završetka dehidracije primijetit ćete da su se tanke prozirne kožice odlijepile od sjemenki, njih očistite i uklonite. Da biste to učinili, uzmite pladanj sa sjemenkama i istresite ih u veliku posudu, malo protrljajte sjemenke rukama, a zatim ih vratite na pladanj. Uzmite fen za kosu i otpuhnite kožicu. (Ili duboko udahnite i pušite.) Lagane su i prilično ih je lako razdvojiti.
Ovo je također vrijeme kada možete posoliti svoje sjemenke. Da biste to učinili, morat ćete ih malo navlažiti kako bi se sol zalijepila. Umočite ruke u čistu vodu i protrljajte ih, a zatim pospite solju. Vratite ih u dehidrator na 1 sat kako bi se sloj soli i viša vlag uklonio.
Sušenje u pećnici
Nakon što su se posušile na zraku, sjemenke rasporedite na veći metalni lim za pečenje, prethodno obložen papirom za pečenje. Stavite ih u pećnicu, prethodno zagrijanu na laganu temperaturu, max. 80°C, kako bi se očuvala aroma i nutrijenti. Ostavite ih da se suše 25 - 30 minuta. Pri ovom postupku svakako pripazite na postavke vaše pećnice, zbog kojih može varirati temperatura i vrijeme potrebno za sušenje. Kad površina sjemenki postane žućkaste do zlatne boje, ugasite pećnicu, izvadite ih i promiješajte, a zatim vratite u pećnicu dok se ne ohlade.
Sušenje u tavi
Suhe sjemenke rasporedite u veliku tavu u tankom sloju. Pržite na laganoj vatri bez poklopca, uz često miješanje da sjemenke ne izgore. Kad su poprimile blijedo zlatnu boju, maknite ih s vatre i prebacite u drugu posudu da se ohlade. Ne preporučuje se ostavljati sjemenke u vrućoj tavi jer će se presušiti.
Sušenje u mikrovalnoj
Sjemenke rasporedite na papirnati ubrus i stavite u mikrovalnu pećnicu koju ste postavili na maksimalnu jačinu. Upalite mikrovalnu na 2 minute, a zatim izvadite i promiješajte sjemenke. Zatim ih vratite nazad na još 2 minute, ali na prosječnu temperaturu. Ponavljajte postupak dok sjemenke ne dobiju blijedo zlatnu boju.
Sušenje na zraku
Sušenje sjemenki na zraku i suncu svakako je najprirodniji način sušenja u kojem one samostalno i ravnomjerno ispuštaju vlagu u nešto dužem vremenskom periodu, a to se može učiniti na prozoru, u vrtu, čak i na balkonu. Sjemenke bundeve rasporedite na široki pladanj u jednom sloju i ostavite na zraku i suncu 3 do 5 dana tijekom kojih ih je potrebno miješati i okretati da bi u potpunosti ispustile vlagu. Pripazite da ih ostavite na potpuno suhom i prozračnom mjestu, po mogućnosti s pristupom izravnom sunčevom svjetlu. Ako ih ostavite na vlažnom mjestu, sam proces će trajati puno duže.
Čuvanje i skladištenje
Pravilno osušene sjemenke bundeve koje su u potpunosti ispustile vlagu nije problem pohraniti na duže vrijeme. Možete ih spakirati u vrećice otporne na vlagu, kao i u staklene, limene ili porculanske posude s dobrim zatvaračem. Pravilno pohranjene ih na suhom mjestu možete čuvati mjesecima.
Upotreba u kuhinji
Kao samostalni obrok, sušene sjemenke bundeve mogu biti izvrsna grickalica, u posoljenoj, neposoljenoj, paprenoj, ili drugačije začinjenoj varijanti, ovisno o vašem ukusu. Mnogi ih vole i prepečene u pećnici, poprskane s malo maslinovog ili suncokretovog ulja. Također odlično pristaju i mnoštvu drugih jela koje izvrsno nadopunjuju svojim orašastim okusom i hrskavošću. Primjerice, možete ih izmrviti po kremastim juhama ili njima obogatiti različite salate za dodatnu nutritivnu vrijednost.
Jedan od najčešćih načina uporabe bučinih sjemenki u kuhinji je svakako prilikom pečenja kruha: odlično pašu naročito tamnim i integralnim kruhovima od više vrsta brašna, primjerice pirovog ili heljdinog, a mogu se u tom slučaju kombinirati i s drugim vrstama sjemenki za rapsodiju okusa i tekstura.
Od njih se može raditi i ukusan pesto kao dodatak tjesteninama te mesnim i ribljim jelima, a za to je potrebno jednostavno usitniti sjemenke sa češnjakom i maslinovim uljem te svježim začinima po želji, poput korijandra i peršina. Možete ih dodati i omiljenoj tjestenini ili rižotu, ili ih posuti po grilanom povrću poput tikvica ili patlidžana.
Svakako se mogu koristiti i kao neobičan, ali ukusan dodatak slatkim jelima i desertima, pa ih primjerice možete posuti po sladoledu od bourbon vanilije, umiješati ih u smjesu za klasične kekse s komadićima čokolade ili ih dodati zobenim kolačićima sa suhim voćem.
Ljekovita svojstva
Iako kalorična namirnica (100 g bučinih sjemenki osigurava 546 kcal), ove sjemenke zahvaljujući svom bogatom nutritivnom profilu imaju iznenađujuće zdravstvene prednosti zbog čega bi ih svakako trebalo uvrstiti na redovni meni. Bogat su izvor minerala: magnezija, fosfora, kalija, kalcija, željeza, bakra, selena i cinka, kao i vitamina K, E, te vitamina B skupine (izuzev vitamina B12). Gotovo polovinu njihovog sastava čine masnoće od kojih su većina zdrave omega-3 i omega-6 masne kiseline, a ističu se i visokim udjelom proteina, čak oko 25%, što ih čini iznimno pogodnima za vegetarijance i vegane, kojima mogu biti i važan izvor željeza.
Kao dobar izvor magnezija, pridonose normalnoj funkciji mišića i živčanog sustava, a zahvaljujući cinku, odlične su za izgradnju kostiju. Naime, samo četvrtina šalice ovih sjemenki sadrži oko 20 % preporučene dnevne doze cinka.
Odlične su za mršavljenje budući da su dobar izvor vlakana koji potpomažu zdravu probavu, te proteina koji održavaju dulju sitost. Ipak, trebalo bi ih konzumirati umjereno, jer zbog svoje visoke kaloričnosti mogu proizvesti kontra učinak u prekomjernim količinama.
Omega-3 i omega-6 masne kiseline kojima bučine sjemenke obiluju doprinose zdravlju srca i krvnih žila, ali neophodne su za mnoge druge tjelesne funkcije: vid, koordinaciju, sposobnost učenja i raspoloženje, regulaciju razine kolesterola te jačanje imuniteta.
Sjemenke bundeve iznimno su bogate vitaminom E koji u njima dolazi u nekoliko različitih formi. Vitamin E djeluje kao snažan antioksidans u borbi protiv štetnih slobodnih radikala koji pospješuju razvoj raznih bolesti i upalnih procesa, te doprinosi imunitetu, zdravlju krvožilnog sustava i lijepom izgledu kože.
Sve u svemu, zbog svojih mnogih zdravstvenih blagodati, kao i zaista finog okusa koji se lako uklapa u sve vrste jela i paše čak i najzahtjevnijim nepcima, ova jednostavna namirnica pravi je dar prirode koji svakako valja iskoristiti.
Foto: Vural Yavaş / Pixabay
Zimnica od bundeve
Odgovori