Ako tijekom zime želite imati obilje svježih šljiva, jednostavno ih zaledite! Osim prerađevina od šljiva poput džemova, pekmeza, marmelada, rakije i sokova, korisna zimnica od šljiva su i svježe zaleđene šljive.
Zamrzavanje je jedan od procesa čuvanja hrane, odnosno jedan je od najboljih načina uz pomoć kojih možemo produljiti vijek trajanja hrane, posebice voća i povrća. Naime, na niskim temperaturama, proces kvarenja se usporava te tako još dugo nakon sezone možemo uživati u svježim plodovima.
Karakteristike šljive
Šljiva (lat. Prunus domenstica L.) pripada u skupinu listopadnih stabala u porodicu ruža (Rosaceae). Šljiva se uzgaja zbog ukusnih tamnih i mesnatih plodova koji rastu na dvogodišnjim i trogodišnjim granama. Plodovi dolaze u plavoj, ljubičastoj, žutoj i crvenoj boji, ovalnog su oblika i dugi od 2 do 7,5 cm. Unutar ploda nalazi se tvrda, glatka i plosnata koštica koja se lako odvaja od njezinog zeleno-žutog sočnog mesa.
Hrvatska se istaknula ekološkim uzgojem šljiva od kojih prednjači sorta Bistrica svima dobra poznata. Šljive se u kontinentalnim krajevima Hrvatske beru krajem ljeta i početkom jeseni (kraj kolovoza i početak rujna), a vrijeme berbe se razlikuje s obzirom na način upotrebe.
Rane sorte se upotrebljavaju isključivo za jelo, a jesenske za preradu. Slijedom toga, stolne sorte se beru s peteljkom, dok još ne postignu punu zrelost, dok se plodovi za preradu beru tek kod potpune zrelosti jer jedino na stablu mogu dobiti sve potrebne hranjive tvari poput šećera.
Ako imate priliku posadite šljivu u dvorište ili u vrt i uživajte u njezinim plodovima ili pripremite zimnicu prateći naše recepte. Šljiva je prepuna hranjivih tvari važnih za normalno funkcioniranje imuniteta.
Šljive za preradu
U našim područjima za preradu i za zimnicu najčešće se uzgajaju sorte šljiva: Bistrica i Stanley.
Bistrica (požegača)
Najbolja sorta šljiva za sušenje je šljiva požegača koja se još naziva plava šljiva ili šljiva bistrica. Riječ je o staroj sorti šljiva koja potječe iz Azije, a osim za sušenje, preporučuje se i za pečenje rakije od šljiva (šljivovice) te za izradu ostalih prerađevina za zimnicu.
Plod joj je nešto sitniji (otprilike 17 grama) u odnosu na druge sorte šljiva, ali savršenog omjera kiseline i šećera. Dozrijeva od kolovoza do rujna, ovisno o terenu na kojem se uzgaja. Na područjima veće nadmorske visini dozrijeva tek u rujnu.
Bistrica je modro plave boje, a cijeli plod prekriven je pepeljasto sivim slojem nalik vosku. Prednost joj je ta što joj se koštica iznimno lako odvaja od ploda.
No, budući da je podložna pojavi raznih bolesti i štetnika, danas se sve više koristi Stanley šljiva za sušenje i izradu prerađevina od šljiva (pekmez, džem, marmelada...).
Stanley
Stanley šljiva se obično koristi kao pomoćna sorta kod proizvodnje šljiva, a iako neki smatraju da nije dobra za preradu u rakiju, to nije istina. Ipak, rjeđe se koristi za pečenje šljivovice, a više za izradu nekih drugih prerađevina od šljiva.
Plod Stanley šljive dozrijeva u rujnu, a može ostati dulje na grani.
Koštica se s plodova Stanleyja odvaja djelomično lako. Može se koristiti za sušenje šljiva, za izradu pekmeza, džema i marmelade, sokova te ostale zimnice od šljiva. Pokožica joj je nešto čvršća pa će je trebati dulje kuhati. Ako želite sok lijepe modro plave boje, za pripremu soka od šljiva odaberite sortu Stanley čiji sočni plodovi daju ukusan sok.
Berba i kupovina
Svi se slažu da je za pripremu prerađevina od šljiva, najbolja šljiva ubrana u vlastitom voćnjaku. Jedino tako možete biti sigurni da ste ubrali voćku koja nije tretirana pesticidima. Za preradu u chutney, marmeladu, džem, pekmez, rakiju i ostale prerađevine šljive se beru fazi tehnološke zrelosti (na kruni stabla se nalazi 5 do 10% mekanih plodova šljiva).
Berba šljiva odvija se za toplog i suhog vremena, u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima jer je tada količina šećera (od 13 do 16%) te količina suhe tvari (od 19 do 21%) u njima najpovoljnija. U kontinentalnom području to je vrijeme od 10. do 20. rujna, a kada vegetacija kasni rok se može pomaknuti za 10-ak dana. Šljive se najprije beru za jelo, a potom za preradu.
Ako nemate mogućnost za uzgoj šljiva, također možete nabaviti kvalitetne i zdrave plodove za izradu kompota, salate od šljiva, chutneyja, marmelade, džema, pekmeza i ostale zimnice od šljiva. Posjetite tržnicu i pokušajte nabaviti domaće šljive lokalnih uzgajivača.
Birajte isključivo zdrave i neoštećene plodove, potpuno zrele. Nedovoljno zreli plodovi većinom nisu dobri za izradu prerađevina od šljiva (osim za kompot) jer ne sadrže dovoljne količine šećera.
Nedovoljno zreli plodovi nisu dobri za zamrzavanje i izradu prerađevina od šljiva jer ne sadrže dovoljne količine šećera. Plodovi moraju biti zdravi, sočni i zreli, ali nikako prezreli ili truli. Što su šljive kvalitetnije i zdravije, to će biti u boljem stanju nakon odmrzavanja.
Recept za smrzavanje šljiva
Da biste iskoristili svu blagodat šljiva i svih njezinih vitamina, minerala i ostalih antioksidansa, potrebno je obratiti pozornost na pravilno zamrzavanje. Zamrzavanje šljiva potrebno je obaviti netom nakon berbe iz vrta ili nakon kupovina s tržnice. Preporučuje se da ih zaledite u roku od 48 sati nakon berbe i to na što nižoj temperaturi. U tom periodu one neće izgubiti svoja nutritivna svojstva pa ćete tijekom zime moći uživati u njihovoj bogatoj riznici vitamina i minerala.
Za početak šljive dobro operite u mlakoj ili hladnoj vodi i osušite. Nije dobro zaleđivati mokre šljive jer se u tom slučaju po njemu mogu nakupiti kristalići leda. Nakon što šljive operete, posložite ih na papirnati ručnik kako bi se dobro osušile. Preporučuje se da prije zamrzavanja, šljive budu blago rashlađene.
Šljive možete zalediti cijele s košticom, možete im izvaditi košticu i prepoloviti ih ili narezati na sitne komadiće. Najčešće se zamrzavaju bez koštice jer su tako zaleđene praktičnije za kasnije korištenje.
Iako šljive možete zalediti tako da ih direktno spremite u vrećicu i jednostavno zaledite, preporučuje se nešto sigurniji postupak kako biste bili sigurni da ćete nakn odleđivanja dobiti kvalitetne šljive poput onih svježe ubranih.
Nakon što ste ih dobro oprali i osušili, šljive poslažite na lim za pečenje na koji ste prethodno položili papir za pečenje. Tako poslagane, jednu po jednu na lim, prebacite u zamrzivač i ostavite kratko dok se ne zalede (nekoliko sati).
Nakon toga, kada se šljive stvrdnu, prebacite ih u vrećice za zamrzavanje ili u plastične posude.
Preporučuje se da ne zamrzavate sve šljive u jednoj posudi ili vrećici. Rasporedite ih po manjim porcijama. Tako ćete ih lakše vaditi iz zamrzivača i koristiti prema namjeni. Primjerice, ako znate da ćete šljive koristiti za izradu knedli od šljiva, u jednu vrećicu stavite šljive koje ćete koristiti za tu namjenu. Dobro isplanirajte za što ćete točno koristiti šljive pa ih prema tome i spremite u zamrzivač.
Nemojte vrećice pretrpati šljivama. Uvijek ostavite malo prostora jer, budući da sadrži vodu, šljive će tijekom procesa zamrzavanja malo nabubriti pa će im nedostajati mjesta.
Prije nego što spremite šljive u zamrzivač označite koje se voće nalazi u paketiću i za koju je namjenu. Ovo je posebno bitno ako želite zamrznuti više vrsta voća i povrća. Napišite na poleđini vrećice vrstu voća, namjernu, količinu i datum zamrzavanja.
Šljiva zamrzavajte u kvalitetnim vrećicama koje ne propuštaju zrak. Pod utjecajem zraka u zamrzivaču, šljive mogu promijeniti okus i izgled. Prije nego što vrećicu zatvorite, istisnite iz nje sav zrak, a ako zamrzavate šljive u posudama, pripazite da dobro prianjaju na posude.
Šljive možete zalediti i s ostalim voćem, kao voćnu salatu, a prije zamrzavanja možete ih i kratko pirjati, uz dodatak limunovog soka ili šećera. Nakon što se umak od šljiva ohladi, spremite ga u posude ili vrećice te ga prebacite u zamrzivač.
Čuvanje i skladištenje
Šljive, poput ostalog voća i povrća, sadrže velike količine vode pa su osjetljive na proces zamrzavanja. Imajte na umu da nakon odmrzavanja vjerojatno neće izgledati jednako kao u svježem obliku, ali će zadržati sva svoja vrijedna nutritivna svojstva. Naime, tijekom zamrzavanja voda se u voću pretvara u led koji se širi voćem čije stanice pucaju. To znači da će nakon odmrzavanja šljive biti mekše nego prije nego što ste ih zaledili.
Preporučuje se da ih zaledite na temperaturi od -18°C.
Jednom kada šljive odmrznete, nemojte ih nikada više ponovo zamrzavati. Upravo zbog toga, zamrznite ih u manjim paketićima, kako vam višak ne bi propao. Zamrznuti ponovo jedino možete termički obrađene šljive.
Iako su, ako su pravilno zaleđene, zamrznute šljive zdrave poput onih svježih, neće vječno zadržati svoja bogata nutritivna svojstva. Zaleđene šljive imaju svoj rok trajanja, a preporučuje se da ih čuvate u zamrzivaču maksimalno do 12 mjeseci.
Kada se tijekom dugih zimskih dana zaželite ukusnih i mirisnih šljiva jednostavno ih izvadite po potrebi iz zamrzivača i odledite. Šljive koristite u raznim voćnim smoothiejima, kao dodatak zobenoj kaši za doručak, za pripremu kompota, knedli od šljiva ili pite od šljive. Pripremite razne voćne umake, sladolede ili chutney od šljiva koji će odlično pristajati bogatom blagdanskom stolu. Ako ćete ih koristiti pri pripremi smoothieja, zobene kaše, kompota ili knedli, ne trebate čekati da se odlede. Koristite ih zamrznute ili na pola odleđene.
Ljekovita svojstva
Šljiva sadrži obilje vitamina, minerala, prirodnih šećera i vlakana pa se tako našla kao jedna od vodećih voćki u prehrani čovjeka. Od navedenih prednjače vitamini A i C, a posebice vitamin B koji pomaže u jačanju imuniteta, poboljšava psihičko zdravlje, regulira probavu, odstranjuje štetne tvari iz organizma i potiče apetit. Od minerala ističu se magnezij, željezo, kalcij, fosfor, bakar i natrij.
Poznato je od davnina da se šljiva ističe svojim laksativnim djelovanjem. Suvremenim načinom života i nepravilnom prehranom, smanjuje se aktivnost crijeva te je sve više onih koji imaju problema s redovitom probavom. Kompot od šljiva, posebice suhih, kod kojih se količina vlakana čak i povećava, pomoći će ukloniti problem. Osim kompota, mogu pomoći i ostale prerađevine od šljiva koje lako možete pripremiti i kod kuće.
100 grama svježih šljiva sadrži svega 46 kalorija pa su zbog svoje niske kalorijske vrijednosti šljive idealna poslastica onima koji paze na prehranu.
Budite oprezni. Iako šljiva ima brojna ljekovita svojstva, njezina koštica je otrovna. Sadrži tvari koje u organizmu pri djelovanju enzima mogu proizvesti opasnu cijanovodičnu kiselinu.
Foto: JillWellington / Pixabay
Zimnica od šljiva
Odgovori