Kako bi iskoristili ukusne plodove koje sazrijevaju u plodnim ljetnim mjesecima, možemo od njih pripremiti zimnicu. Jedan od takvih plodova jest breskva, slatko i sočno voće kojega se ljeti ne možemo zasititi. Svježe breskve odlična su namirnica za pripremu zimnica. Možemo ih koristiti za pripremu džemova, kompota, pekmeza i marmelada te su izvrsna namirnica za izradu domaćeg voćnog soka.
Sok od breskve zadržava svu aromu i boju svježeg voća te mnoge vitamine bitne za naše zdravlje. Ne samo da je zdrav, već je i izvrsnog okusa koji nas vraća u ljetne dane. Savjete i recepte za njegovu pripremu te ponešto o samoj voćki pročitajte u nastavku.
Karakteristike breskve
Priča o breskvi započinje u Kini gdje su pronađeni prvi tragovi njezine kultivacije. U njezinom latinskom nazivu, Prunus persia, što bi u prijevodu značilo „Perzijska šljiva“, jasno je da se uzgoj breskva proširio na Perziju, a zatim cijelom Europom. Danas je jedna od najpopularnijih voćnih vrsta u svijetu, no ipak Kina ostaje najveći proizvođač breskvi.
Voćka breskve pripada porodici ružovki i daje plodove različitih karakteristika. Breskva i nektarina oboje su plodovi Prunus persia, iako se u trgovačkom smislu smatraju različitim voćem. Zanimljivo je da je breskva srodna s bademom te se koštice breskve upotrebljavaju za proizvodnu Pezipana- marcipana u koji umjesto badema stavljaju koštice marelice.
Listopadno stablo breskve cvate prije nego se razviju listovi, stvarajući ružičaste cvjetove iz kojih će se razviti okrugli, pravilan plod crveno-žute boje. Meso breskve može biti različitih boja, od bijele do narančaste. Svim plodovima je zajednička koštica koja se nalazi u sredini ploda i drži sjemenku.
Breskve za preradu
Breskve nalazimo u mnogo različitih oblika, boja i tekstura. Dijelimo ih u 3 veće podvrste: vinogradarske breskve, nektarine i plosnate breskve. Važna značajka dobrih breskva za preradu jesu čvrstoća ploda i lako odvajanje kožice od mesa.
Vinogradarske breskve
Ova podvrsta ne sadrži mnogo sorti, već češće služi za kalemljenje breskva koje imaju bolje karakteristike ploda. Vinogradarske breskve otporne su na štetnike, no daju sitne plodove. Bojom su zeleno-žute, zrenjem razviju crvenkastu boju. Nisu cijenjene za konzumaciju u sirovom, svježem obliku, već ih je bolje preraditi. Sok od breskve veoma je dobar način za iskoristiti vinogradarske breskve. Najpoznatije sorte vinogradarskih breskvi jesu Baby Gold, Beličica, Majurka i Breskva Kasna. Ako imate vinogradarske breskve, priprema soka najbolja je opcija prerade.
Nektarine
Nektarine su breskve koje imaju glatku kožu. Sve ostale osobine su veoma slične, a međusobno se razlikuju po veličini, boji mesa, sočnosti i obojenosti. Nektarina je dobar odabir za pripremu džemova, marmelada, pekmeza, kompota i soka jer nema dlačica na koži koje bi smetala, stoga ih nije potrebno guliti.
Plosnate breskve
Plosnate breskve najmanje su zastupljene, imaju manju košticu i dosta su slatke. Tipično su spremne za berbu u kolovozu. Izgledom se razlikuju od ostalih sorti. Odlične su svježe, no od njih se mogu spremati pekmezi i džemovi.
Kod izrade sokova bitno je da je breskva aromatična i slatka. Njezin izgled ne utječe na završni produkt zbog čega možete iskoristi one breskve koje su vizualno nesavršene. Kako ćete ih morati očistiti i ukloniti im košticu, bit će vam lakše ako se koštice lako odvajaju od mesa. Neke od najpoznatijih sorti breskvi su u nastavku navedene i kratko opisane.
Maja sorta breskve daje krupne plodove koje su pretežno crvenkaste boje kože. Prednost je što je koštice lako odvajaju od mesa. Odlične su za konzumaciju sirove, no mogu se koristiti i za preradu.
Redheven sorta također daje krupnije plodove jednako crvenkaste boje kože, vizualno su veoma atraktivne i koštica se lako uklanja. Veoma je cijenjena zbog odlične rodnosti i dobro podnaša niske temperature. Bere se krajem srpnja.
Sorta breskvi Springtime starija je i karakteristična po sočnom mesu bijele boje te izraženom špicu na plodu. Kod breskva ove sorte koštica se teško odvaja od mesa.
Aromatična sorta Andross cijenjena je zbog svog slatkog okusa i bogatog mirisa. Upravo su te značajke veoma pogodne za pripremu soka. Meso Andross breskve žute je boje, a plod dozrijeva polovicom kolovoza.
Berba i kupovina
Kod berbe breskvi posebnu pozornost pridaje se zrelosti ploda. Svjež, zreo plod nije prikladan za dugo pohranjivanje, već može trajati od 1 do 5 tjedana. Duljina pohrane ovisi o trenutku branja. Berbu treba provesti kada je 80% plodova zrelo i kada su plodovi čvrsti, no dovoljno sočni i aromatični. Time se osigurava da će plodovi biti ispravni duže. Svi plodovi ne sazrijevaju u isto vrijeme tako da se berba može provesti u više navrata.
Breskve su osjetljivo voće, imaju tanku kožicu koja se lako ošteti prilikom branja. Zbog toga se ručno beru za potrošnju u svježem stanju, no ako je breskva namijenjena preradi ubire se strojno. Ručno branje osigurava da će plod stići do potrošača u najboljem mogućem stanju, neoštećene kože i dobre čvrstoće. Upravo takve breskve je poželjno birati prilikom kupovine. Obratite pažnju i na miris voćke jer on ukazuje na njezin okus.
Recepti za sok od bresaka
Sok od breskve možemo pripremiti kao zimnicu s dužim rokom trajanja. Takvoga moramo pasterizirati toplinskom obradom i dodati mu konzervans. U većini slučajeva konzervans je upravo šećer koji također daje našem soku slatkoću. Prije pripreme soka, važno je dobro sterilizirati staklene boce u koje ćete ulijevati sok. Bitno je da ih možete dobro zatvoriti poklopcem. Poklopac također treba dobro oprati.
Osim recepata za zimnicu, uključili smo recept za sok koji nema dodanog šećera niti konzervansa. Ovakav sok nutritivno je bogatiji jer se konzumira svježe voće koje nije termički obrađeno. Mana ovakvog napitka je što nema dug rok pohrane, već se mora čuvati u hladnjaku gdje će trajati maksimalno 3 dana.
Obavezno proučiti prije pripreme!
Gusti sok od bresaka
Klasičan, gusti sok od breskve veoma se jednostavno priprema i ne zahtijeva mnogo vremena. Ovaj recept daje oko 2 l soka koji možete spremiti u staklene boce. Napomena kod ovog recepta je da se kožice od breskvi mogu oguliti, no ne moraju. U njima se nalazi većina nutritivno bogatih sastojaka, stoga se razlikuje nutritivna vrijednost soka s i bez kožica.
Sastojci
- 1 kg očišćenih bresaka
- 200 g šećera
- 1 žlica limunske kiseline
Priprema
- Breskve očistite od koštica i po želji im ogulite kožicu. Zatim ih usitnite štapnim mikserom ili u blenderu.
- Vodu pomiješajte sa šećerom i dodajte u lonac. Stavite na vatru i zagrijte do vrenja.
- U vrelu vodu ubacite kašu od breskve.
- Sok od breskve kuhajte 10 minuta na srednje jakoj vatri. Tijekom kuhanja će se na površini stvarati pjena koju je poželjno maknuti.
- Pred kraj kuhanja u sok stavite limunsku kiselinu i dobro promiješajte.
- Vrući sok ulijte u prethodno sterilizirane boce i ohladite ga na sobnoj temperaturi.
Sok od breskve, mrkve i jabuke
Kombinacija breskve, jabuke i mrkve daje sok veoma lijepe, narančasto-žute boje. Ovaj gusti sok prava je vitaminska bomba i jako je ukusan. Ako je voće koje koristite nešpricano ne trebate guliti koru, no ako nije iz vašeg vrta ili certificirano organsko, tada je možete oguliti kako bi bili sigurni da nema nepoželjnih pesticida u vašem soku. Dobit ćete oko 7 l soka od 1,5 kg voća.
Sastojci
- 500 g breskvi
- 500 g jabuka
- 500 g mrkve
- 5 l vode
- 400 g šećera
- 20 g limunske kiseline
Priprema
- Mrkvu operite i narežite na tanke kolutiće (otprilike pola centimetra), dodajte u veliki lonac te je stavite kuhati u litru kipuće vode.
- Dok se mrkva kuha, operite i očistite jabuke te ih narežite na kriške.
- Kada je mrkva omekšala, nakon 5 - 10 minuta, dodajte jabuke u vodu i kuhajte još 15 minuta.
- Po želji ogulite breskve i dodajte ih u jabuke i mrkve koje se kuhaju te sve zajedno još par minuta kuhajte.
- Voće mora postati jako mekano prije nego ga izvadite i usitnite u blenderu.
- Vodu u kojoj se voće kuhalo ne bacajte, nego u njega dodaje šećer i ostatak vode te dovedite do vrenja.
- U vruću vodu dodajte voćnu kašu i na srednje jakoj vatri kuhajte još deset minuta, uz obiranje pjenice.
- U sok dodajte limunsku kiselinu i dobro promiješajte, a zatim vrućim sokom punite staklene boce i ohladite na sobnoj temperaturi.
Gusti sok od marelica i bresaka
Priprema ovog soka traje oko 5 minuta i nema zagrijavanja štednjaka što je u ljetnim mjesecima u kojim je ovo voće najsvježije jako dobra vijest. Svježi sok jako je zdrav i ima očuvane sve minerale kao i svježe voće. Navedeni sastojci dovoljni su za pripremu oko 1 l soka.
Sastojci
- 8 marelica
- 4 breskve
- 500 ml vode
- 2 žlice meda
- par kockica leda
Priprema
- Voće operite i narežite na manje komade, a zatim stavite u blender.
- Dodajte vodu, med i led te dobro izmiksajte dok se svi komadići voća ne usitne.
- Sok poslužite hladan, a višak držite u hladnjaku.
Čuvanje i skladištenje
Pasterizirani sok možemo, ako je staklenka pravilno sterilizirana, pohraniti na tamno i suho mjesto do 12 mjeseci jer sadrži limunsku kiselinu koja je veoma dobar konzervans. Jednom kad se boca otvori tada ga je potrebno u roku 3 dana iskoristiti i obavezno držati u hladnjaku.
Sok koji u sebi nema niti šećer niti limunsku kiselinu ne možete pohraniti na tako dugo razdoblje i mora se čuvati u hladnjaku od njegove pripreme.
Upotreba u kuhinji
Sok koji pripremite punite u manje boce (0,7 l) kako bi ga stigli iskoristiti jednom kad otvorite bocu. Prilagodite gustoću soka prema vašim željama smanjivanjem ili povećavanjem količine šećera.
Gusti, domaći sok od breskve veoma je ukusan napitak. Odličan je dodatak koktelima poput klasičnog Bellini koktela.
Ljekovita svojstva
Raznovrsna prehrana bogata voćem i povrćem obiluje prirodnim antioksidansima te zbog toga ima brojne pozitivne utjecaje na naše zdravlje. Konzumacijom sirovog voća poput breskve unosimo veći volumen niskokalorične hrane za što nas čini sitima bez unosa prevelike količine kalorija. Zbog toga je breskva dobra namirnica za kontrolu tjelesne mase, sastavljena je od čak 89% vode.
Većina nutritivnog sastava breskve otpada na jednostavne šećere, no sadrži i manje količine prehrambenih vlakana i proteina. Ono što je ljekovito u breskvi jest pregršt vitamina i minerala. Jedna breskva sadrži oko 6% dnevnog unosa vitamina A, 15% vitamina C te otprilike 2% potrebnog dnevnog unosa vitamina E i K, niacina, folne kiseline, željeza, kalija, magnezija, fosfora, mangana, cinka i bakra.
Vitamin C svojim antioksidativnim djelovanjem štiti od štetnih, reaktivnih slobodnih radikala, dok vitamin A i njegov prekursor, beta karoten, imaju zaštitnu ulogu u održavanju dobrog noćnog vida i zdrave kože. U plodu nalaze se i veoma moćni biljni zaštitni nutrijenti, flavonoidi koji imaju antioksidativno djelovanje. Najzastupljeniji su lutein, zeaksantin i beta kriptoksantin.
Foto: Upin / Unsplash
Zimnica od bresaka
Odgovori