Stevija je poznati prirodni zaslađivač koji je tijekom povijesti bio zabranjen za konzumaciju i prodaju u nekim zemljama, ali srećom prema EU direktivama i Pravilnikom o prehrambenim aditivima dozvoljen je za konzumaciju na području Europske unije. Za sve koji ne žele jesti rafinirani šećer izvrstan je odabir prirodnog šećera koji se više od 1500 godina uzgaja kao zdravi zaslađivač, slađi čak 40 puta više od šećera, ali s manje kalorija.
Listovi stevije koriste se kao zaslađivač i to kao sušeni listovi u obliku praha, tableta ili kao kapi. Najčešće se u kućanstvima priprema kao slatka otopina kada se listovi potapaju u vodu nakon čega stajanjem nastaje tekuća stevija. Ali se listovi stevije mogu sušiti te nakon toga mljeti i koristiti u obliku praha koji ima karakterističnu zelenu boju i gorkasto-slatkasti okus.
Stevija kao zaslađivač nametnula se i u industrijskoj proizvodnji tako da je zanimljiv podatak da veliki proizvođači pića kao što su Coca-Cola i Pepsi u svojoj ponudi imaju napitke koji u svojem sastavu imaju steviju kao zaslađivač umjesto klasičnih šećera.
Karakteristike stevije
Stevija je biljka trajnica koja raste u obliku zeljastog grma i pripada porodici glavočika. Porijeklom je iz Južne Amerike gdje se najviše uzgaja u Paragvaju i Brazilu. Od svojih početaka u kulinarstvu se koristi kao zaslađivač za razna pića, a danas se osim u Južnoj Americi uzgaja u Japanu i Kini.
Stabljika može narasti do 1 m visine i zelene je boje dok su listovi dugački oko 5 cm, a širine 2 cm. Sustav korijenja je razgranat i dobro razvijen te duboko prodire u tlo, ali su zato stabljike lako lomljive. Listovi sadrže glikozide odnosno slatke tvari koji se nazivaju steviozidima koji su zaslužni za slatki okus stevije. Eliptični listovi koji su nasumično raspoređeni na stabljici i oni se koriste u preradi i pripremi zaslađivača.
Cvijet stevije je malen i bijele boje te sadrži više esencijalnog ulja od ostalih dijelova biljke. Sastoji se od 2 do 6 latica koje su granaju od središta prema van. Cvjetanje stevije traje oko jednog mjeseca nakon čega se pojavljuju sjemenke dužine 3 mm koje mogu biti crne ili bijele boje. Kada se uzgaja u tropskim i suptropskim krajevima smatra se biljkom trajnicom jer joj tada životni vijek može biti 4 - 5 godina. Prilikom uzgoja u predjelima gdje ne postoje prikladni okolišni uvjeti za njen rast, smatra se jednogodišnjom biljkom jer ne može preživjeti zime.
Sušenje stevije
Stevija u prahu, kao što i sam naziv govori, sastoji se od sušenih listova stevije. Prah koji nastaje nakon sušenja i mljevenja listova je zelene boje, a listovi se mogu sušiti na nekoliko načina, a to je na zraku odnosno suncu, u mikrovalnoj pećnici, kuhinjskoj pećnici ili dehidratoru dok se u komercijalnoj proizvodnji biljka suši u posebnim sušarama u kojima je temperatura između 40 i 50°C sve dok vlaga u biljci ne bude ispod 10%.
Sušenje na zraku
Listove koje ste ubrali možete sušiti na zraku odnosno uz pomoć sunca. S obzirom na to je riječ o listovima koji su osjetljivi na duže izlaganje suncu nakon berbe, potrebno ih je najduže dva sata držati izložene direktnom sunčevom svijetlu. Nakon berbe listove rasporedite na pamučnu krpu ili na pleh preko kojega ste stavili pamučnu krpu ili neku drugu pamučnu tkaninu. Lišće stavite na sunce i sušite ga maksimalno 2 sata nakon kojih ga premjestite na sjenovito mjesto sve dok se lišće ne ohladi te ga ponovo stavite na sunce. Ponovo ga sušite na suncu 2 sata pa ga ponovo stavite u hlad i taj postupak ponovite nekoliko puta dnevno naredna 2 - 3 dana. Tijekom dana primjenjujte prikazani postupak sušenja, ali tijekom noći listove sklonite u prostoriju gdje nema vlage i koja je prozračna. Tijekom sušenja listovi ne smije doći u doticaj s vlagom jer će doći do oksidacije. Listovi su spremni za spremanje u kartonske kutije tek kada su suhi i lomljivi na dodir.
Sušenje u mikrovalnoj
Listovi stevije mogu se sušiti u mikrovalnoj pećnici i ovo je jedan od bržih načina sušenja. Sličan je sušenju u pećnici ali ćete umjesto 3 - 4 sata sušenja trebati 3 - 4 minute kako bi dobili suhe listove. Samo morate biti oprezni jer listovi vrlo brzo mogu izgorjeti i cijeli postupak sušenja ćete morati ponoviti s novim listovima. Listove prije sušenja operite pod mlazom hladne vode i dobro ih posušite s papirnatim kuhinjskim ručnicima. Nakon toga ih rasporedite na plitki tanjur i stavite u mikrovalnu pećnicu i na srednjoj jačini ih sušite 30 - 60 sekundi. Provjerite stanje listova te ako se lome na dodir znači da su suhi, a ako su još uvijek vlažni na postupak ponovite sve dok ne budu potpuno suhi i lomljivi.
Sušenje u pećnici
Ako listove sušite u pećnici operite ih pod mlazom hladne vode i dobro posušite papirnatim ručnikom nakon čega ih posložite na pleh koji ste obložili papirom za pečenje. Pećnicu zagrijte na 40°C ili na najnižu moguću temperaturu te stavite listove da se suše. Vrata pećnice ostavite malo otvorena kako bi para tijekom sušenja mogla izlaziti. Listove sušite oko 3 - 4 sata i provjeravajte ih za vrijeme sušenja. Ako listovi nisu lomljivi na dodir znači da nisu suhi te nastavite sa sušenjem sve dok iz njih ne ispari voda. Kada su listovi suhi, izvadite ih pećnice i ostavite da se ohlade.
Sušenje u dehidratoru
Posjedujete li dehidrator, sušenje listova stevije bit će vam vrlo lako. Listove je potrebno rasporediti na rešetke dehidratora, ali prije toga ih svakako operite i posušite s pamučnom krpom ili papirnatim ručnikom. Dehidrator postavite na 40°C i listove ostavite da se suše oko 5 sati. Nakon što prođe predviđeno vrijeme provjerite jesu li listovi suhi. Ako vidite da su još vlažni, ostavite ih da se suše sve dok ne postanu suhi i lomljivi. Suhe listove je nakon sušenja potrebno izvaditi iz dehidratora i ostaviti da se ohlade.
Obavezno proučiti prije pripreme!
Kako napraviti steviju u prahu
Za pripremu stevije u prahu potrebno je imati suhe listove stevije koje možete pripremiti na jedan od prethodno predstavljenih načina. Listove koje ste osušili u dehidratoru, pećnici, mikrovalnoj ili na zraku potrebno je usitniti pomoću mlinca za kavu ili blendera. Najbolja opcija za usitnjavanje je upotreba blendera jer je jedan uređaja koji se najčešće koriste u kućanstvima i koji se može pronaći u svakoj kuhinji. Suhe listove možete samljeti i pomoću malog kuhinjskog mlina za brašno, ali kako je riječ o vrlo skupim uređajima ne preporučuje se koristiti ih jer bi čestice listova ove slatko-gorke biljke mogli ostati u mlinu što bi moglo utjecati na okus brašna koji ćete kasnije mljeti u uređaju. Zato je najbolje koristiti električni mlinac za kavu ili blender.
Mljevenje u mlincu za kavu
Ako imate mlinac za kavu listove možete usitniti i u njemu tako da uređaj postavite na najmanju granulaciju, dodate suhe listove stevije u uređaj i uključite ga. Nakon što uređaj završi s mljevenjem provjerite jeste li dobili prah. Ako niste zadovoljni sa teksturom mljevene stevije, ponovite postupak. Stevija u prahu koju dobijete bit će maslinasto zelene boje iako nikada nećete dobiti tako sitan prah kao kada kupujte steviju koja se proizvodi u komercijalnoj proizvodnji.
Mljevenje u blenderu
Najčešći način pripreme stevije u prahu je mljevenje pomoću blendera jer se ovim uređajem listovi mogu usitniti na male čestice. Prilikom pripreme, suhe listove stevije potrebno je staviti u blender i uključiti ga na 1 - 2 minute. Steviju nakon toga promiješajte i ponovo blendajte dok ne dobijete čestice koje su usitnjene tako da nisu vidljivi dijelovi listova. Ako je blender dovoljne jačine, za pripremu stevije u prahu bit će vam potrebno najviše 5 minuta. Nakon pripreme, prah možete odmah spremiti u posude koje se mogu hermetički zatvoriti.
Čuvanje i skladištenje
Sušeni listovi stevije spremaju se u kartonske kutije i ostavljaju se na suha i hladna te tamna mjesta. Nakon mljevenja listova, prah je potrebno čuvati u posudama koje se mogu hermetički zatvoriti kako ne bi došao u doticaj s vlagom. Najčešće se čuva u kuhinjskim ormarićima, ali posudu nikada nemojte držati na mjestu koje je direktno izloženo pari jer će doći do grudanja praha te može navlažiti. Posude u koje spremate prah prebrišite s pamučnom krpom prije spremanja steviju u prahu kako bi bili sigurni da u posudama nema kapljica vode koje bi mogla uništiti sav vaš prethodni trud oko pripreme ovog zaslađivača.
Berba i kupovina
Stevija je biljka koja se sije u proljeće, najčešće u svibnju jer ne podnosi mrazove koji se mogu pojaviti u veljači i ožujku. Sije se pretežno na otvorenom, a rijetko u posudama ili plastenicima. Kao što smo i prethodno spomenuli biljka je koja pretežno uspijeva u toplijim krajevima tako da bi tijekom rasta za zelene i zdrave listove, trebala bi biti izložena izravnom sunčevom svijetlu. Listovi koji su otprilike veličine 5 cm beru se u kasnu jesen, ali svakako prije nego što biljka procvjeta. Cvjetanje biljke upućuje da je biljka ušla u svoju odraslu fazu i da je spremna za žetvu ili berbu.
Berba se najčešće obavlja u rujnu kada je najviša razina steviozida. Ako uzgajate više biljaka, žetvu obavite rezanjem stabljike iznad tla na visini od 15 cm. Ako imate samo jednu ili dvije stabljike onda je bolje brati svaki list posebno. Listove berite u razumnim količinama kako bi se biljka mogla obnoviti. Ako planirate trajnije uzgajati ovu biljku najbolje ju je zasaditi u posude koje ćete za vrijeme hladnijeg vremena unositi u grijane prostore.
Ako pak želite kupiti biljku stevije potražite ju u specijaliziranim trgovinama koje prodaju već zasađene biljke ili u trgovinama zdrave hrane. Steviju u prahu možete kupiti kao gotov proizvod također u trgovinama zdrave hrane, ako ju kojim slučajem ne želite ili se ne usudite pripremati.
Savjeti
Listove stevije je najbolje sušiti u dehidratoru ili na zraku te ih nakon toga mljeti u blenderu i preporučuje ih se brati do 11 sati ujutro jer tada ima najviše korisnih sastojaka u listovima.
Upotreba u kuhinji
U prošlosti se stevija u Indijanskim plemenima koristila kao zaslađivač za suzbijanje gorkog okusa raznih biljnih lijekova i pića te su je nazivali list slatkog meda. S vremenom se počela koristiti i kao zaslađivač prilikom pripreme slastica upravo zbog malo kalorija koje sadrži, ali i slatkasto-gorkog okusa. Za sve koji žele smršavjeti ili su dijabetičari trebali bi steviju uvrstiti u svoju prehranu i koristiti je kao zaslađivač prilikom priprema napitaka i jela. Također se preporučuje za konzumaciju osobama kojima se ne preporučuje konzumirati rafinirane šećere ili ograničiti njihov unos.
Ljekovita svojstva
Stevija je vrlo korisna za ljudski organizam te se koristi za snižavanje šećera u krvi, a ujedno ne utječe na inzulin i snižava visoki krvi tlak. Konzumacijom stevije smanjit ćete osjećaj gladi i poboljšati probavu. Konzumacijom stevije u prahu smanjuje se i žgaravica i bolovi u trbuhu te se eliminiraju i probavne smetnje. Osim za liječenje ozbiljnijih bolesti korisna je i za estetske tretmane tako što ne može biti podloga za bakterije i njihov razvoj i rast te stoga štetno ne utječe na zube i odlična je za prevenciju karijesa. Antibakterijsko djelovanje koje ima djelotvorno je kod liječenja gingivitisa i sličnih bolesti desnih i usne šupljine.
Foto: Romainbehar / Wikimedia
Odgovori