Sušenje šljiva još je jedan od odličnih načina kako brzo, jednostavno i efikasno spremiti šljiva za zimu. Suhe šljive mogu se pohvaliti većom količinom vlakana (12,4 g vlakna u jednoj šalici suhih šljiva) nego što je to slučaj kod svježih šljiva, stoga ih svakako osušite za korištenje tijekom cijele godine.
Procesom sušenja iz šljiva se uklanja veći dio vode što sprječava rast mikroorganizama pa šljive možemo duže čuvati bez da se pokvare. Količina vode u svježem voću kreće se od 75 do 95%, što uz šećer, kiselinu, bjelančevine i ostale sastojke pogoduje razvoju gljivica i bakterija što u konačnici brzo dovodi do truljenja.
Osušeno voće sadrži puno manje vode, svega 18 do 25%, te ostale tvari u koncentriranom stanu, čime je mogućnost širenja mikroorganizama znatno smanjena. Stoga, glavna zadaća sušenja je da se iz šljiva ukloni količina vode pogodna za razvoj štetnih tvari. Osim toga, šljive moraju zadržati svoju boju, miris, okus i hranjive tvari.
Suhe šljive možete konzumirati samostalno ili dodati u bilo koje drugo jelo. Bit će odlične u žitaricama za doručak, za pripremu smoothieja, voćnih salata, kolača, čajeva i kompota. Možete ih dodati i u chutney od šljiva.
Karakteristike šljive
Šljiva (lat. Prunus domenstica L.) pripada u skupinu listopadnih stabala u porodicu ruža (lat. Rosaceae). Šljiva se uzgaja zbog ukusnih tamnih i mesnatih plodova koji rastu na dvogodišnjim i trogodišnjim granama. Plodovi dolaze u plavoj, ljubičastoj, žutoj i crvenoj boji, ovalnog su oblika i dugi od 2 do 7,5 cm. Unutar ploda nalazi se tvrda, glatka i plosnata koštica koja se lako odvaja od njezinog zeleno-žutog sočnog mesa.
Hrvatska se istaknula ekološkim uzgojem šljiva od kojih prednjači sorta Bistrica svima dobra poznata. Šljive se u kontinentalnim krajevima Hrvatske beru krajem ljeta i početkom jeseni (kraj kolovoza i početak rujna), a vrijeme berbe se razlikuje s obzirom na način upotrebe.
Rane sorte se upotrebljavaju isključivo za jelo, a jesenske za preradu. Slijedom toga, stolne sorte se beru s peteljkom, dok još ne postignu punu zrelost, dok se plodovi za preradu beru tek kod potpune zrelosti jer jedino na stablu mogu dobiti sve potrebne hranjive tvari poput šećera.
Ako imate priliku posadite šljivu u dvorište ili u vrt i uživajte u njezinim plodovima ili pripremite zimnicu prateći naše recepte. Šljiva je prepuna hranjivih tvari važnih za normalno funkcioniranje imuniteta.
Šljive za preradu
U našim područjima za preradu i za zimnicu najčešće se uzgajaju sorte šljiva: Bistrica i Stanley.
Bistrica (požegača)
Najbolja sorta šljiva za sušenje je šljiva požegača koja se još naziva plava šljiva ili šljiva bistrica. Riječ je o staroj sorti šljiva koja potječe iz Azije, a osim za sušenje, preporučuje se i za pečenje rakije od šljiva (šljivovice) te za izradu ostalih prerađevina za zimnicu.
Plod joj je nešto sitniji (otprilike 17 grama) u odnosu na druge sorte šljiva, ali savršenog omjera kiseline i šećera. Dozrijeva od kolovoza do rujna, ovisno o terenu na kojem se uzgaja. Na područjima veće nadmorske visini dozrijeva tek u rujnu.
Bistrica je modro plave boje, a cijeli plod prekriven je pepeljasto sivim slojem nalik vosku. Prednost joj je ta što joj se koštica iznimno lako odvaja od ploda.
No, budući da je podložna pojavi raznih bolesti i štetnika, danas se sve više koristi Stanley šljiva za sušenje i izradu prerađevina od šljiva (pekmez, džem, marmelada...).
Stanley
Stanley šljiva se obično koristi kao pomoćna sorta kod proizvodnje šljiva, a iako neki smatraju da nije dobra za preradu u rakiju, to nije istina. Ipak, rjeđe se koristi za pečenje šljivovice, a više za izradu nekih drugih prerađevina od šljiva.
Plod Stanley šljive dozrijeva u rujnu, a može ostati dulje na grani.
Koštica se s plodova Stanleyja odvaja djelomično lako. Može se koristiti za sušenje šljiva, za izradu pekmeza, džema i marmelade, sokova te ostale zimnice od šljiva. Pokožica joj je nešto čvršća pa će je trebati dulje kuhati. Ako želite sok lijepe modro plave boje, za pripremu soka od šljiva odaberite sortu Stanley čiji sočni plodovi daju ukusan sok.
Berba i kupovina
Procesu sušenja prethodi berba šljiva ili kupovina šljiva na tržnici.
Plodovi šljive koji se beru za sušenje moraju biti zdravi i zreli, s idealnim omjerom kiselina i šećera te ne smiju imati mehanička oštećenja. Preporučuje se da ih berete u nekoliko navrata, budući da ne dozrijevaju u isto vrijeme. Također, vrijeme početka berbe šljiva za sušenje razlikuje se s obzirom na vremenske prilike, podneblje u kojem se uzgaja, podloge, sorte, položaja, nadmorske visine i njega, a na našim područjima to je obično od lipnja do kraja rujna.
Za sušenje plodova najpogodniji su plodovi koji sadrže više od 20% suhe tvari u plodovima. No, u pravilu, zbog nedostatka vremena, proces sušenja obavlja se i ranije, kada plodovi imaju više od 18% suhe tvari.
Nemojte brati nedovoljno zrele plodove za sušenje jer oni tijekom sušenja neće moći zadobiti bogatstvo boje i arome koje bi sušena šljiva trebala sadržavati.
Ako kupujete šljive za sušenje na tržnici, birajte veće plodove jer će se tijekom sušenja stisnuti. Oni moraju biti zdravi, sjajni, čvrsti, zreli i neoštećeni.
Šljive svježinu mogu zadržati tri do četiri dana u hladnjaku pa ih iskoristite što prije. Prezreli i mekani plodovi šljiva nisu pogodni za sušenje.
Da biste dobili jedan kilogram sušenih šljiva, trebat će vam tri do četiri kilograma svježih šljiva.
Recepti za sušenje šljiva
Postoji nekoliko različitih recepata za sušenje šljiva, a u kućanstvu se one obično suše u pećnici ili na suncu.
Bez obzira koji način odabrali, prije sušenja uklonite peteljke sa svakog ploda, šljive dobro operite i iz svake uklonite košticu. Šljive možete sušiti cijele ili u polovicama, no ako ćete sušiti cijele, sušenje će trajati nešto duže nego da su šljive prerezane na pola.
Prije sušenja, šljive možete kratko ostaviti da odstoje u kipućoj vodi. Time ćete ukloniti njihov površinski voštani dio te postići kvalitetnije i brže sušenje. Šljive će nakon sušenja zadobiti još bolju aromu, miris i okus.
Obavezno proučiti prije pripreme!
Sušenje šljiva na zraku
Sušenje na zraku jedan je od starinskih načina sušenja šljiva. Riječ je o jednostavnom postupku tijekom kojeg se šljive suše na zraku. Važno je da je vrijeme toplo i sunčano, bez vlage pa pratite unaprijed prognozu i tempirajte sušenje u vrijeme povoljnih vremenskih uvjeta.
Šljive možete sušiti u običnom limu za pečenje, a ako ih želite još kvalitetnije osušiti, izradite sušilo za šljive. Izrada je jednostavna, a trebat će vam nekoliko letvica i mreža koju ćete pričvrstiti duž letvica. Time ćete osigurati dodatnu prozračnost za vrijeme sušenja šljiva.
Šljive posložite na mrežu ili na lim za pečenje, obvezno jednu do druge. Šljive ne smiju biti previše zbijene i jedna na drugoj. Nakon toga šljive pokrijte gazom kako biste na njima izbjegli nakupljanje insekata.
Šljive sušite na polu sunčanom mjestu, u blagoj sjeni, na prostoru zaštićenom od prašine i prljavštine.
Tijekom dana, nekoliko puta šljive okrenite kako bi se ravnomjerno osušile.
Svake večeri, šljive unesite u zatvoreno kako biste izbjegli nakupljanje vlage. Ujutro, kada se vlaga u zraku smanji, iznesite ih ponovo na prozračno mjesto.
Sušenje šljiva na zraku traje otprilike tri do pet dana.
Sušenje šljiva u pećnici
Ovaj postupak je nešto praktičniji od prethodnog, ali i skuplji. Osim toga, sušenja šljiva je puno kraće.
Za početak pećnicu zagrijte na temperaturu od 40 do 60°C i stavite na program ventilacije. Ventilacije će omogućiti ravnomjernije i bolje strujanje zraka što će ubrzati i omogućiti bolje sušenje.
Ne preporučuje se sušenje šljiva na višim temperaturama jer može doći do uništavanja vrijednih sastojaka u šljivama, a i tako osušene šljive neće biti jednako ukusne kao ove sušene na nižoj temperaturi.
S obzirom na to sušite li šljive cijele ili polovice, postupak sušenja šljiva u pećnici može trajati od 15 do 20 sati. Povremeno otvorite vrata pećnice kako bi iz nje izašla vlaga koja se stvara u pećnici, a koja nastajem procesom isparavanja vode iz šljiva.
Nekoliko sati prije završetka sušenja, pojačajte temperaturu na 100°C kako biste smanjili mogućnost kvarenja šljiva.
Sušenje šljiva u dehidratoru
Osim u pećnici i na zraku šljive možete sušiti i u dehidratoru. Postupak dehidracije je vrlo jednostavan, a sve što trebate napraviti je odabrati kvalitetne, neoštećene šljive, dobro ih oprati, narezati i prilagoditi željenu temperaturu dehidratora. Očistite ih od koštica i izrežite na polovine ili četvrtine. Stanley sortu možete rezati na oba načina, dok Požegače režite na polovine i nikako ih ne ostavljajte cijele jer bi sušenje trajalo jako dugo. Temperaturu dehidratora prilagodite na 70°C, a vrijeme sušenja na otprilike 7 sati. Ako volite jače sušeno voće, produžite vrijeme sušenja na 8 sati.
Prednosti korištenja dehidratora je taj što ćete si smanjiti vrijeme provedeno u kuhinji uz pećnicu, također možete rasporediti dio šljiva i sušiti u pećnici, a dio u dehidratoru i sve brže završiti. Ako imate dehidrator s 5 polica, kod šljiva koristite samo 3 jer će se tako najbrže osušiti. Ako ih budete sušili na svih 5 polica, može vam se dogoditi da će šljive na posljednje dvije police biti manje dehidrirane nego na prve tri i šljive na prve tri police će biti potpuno osušene, dok će na posljednje dvije još biti "vlažne". Također povremeno premještajte police kako bi se sve što prije i ravnomjerno osušilo jer se prvo suši voće na najdonjoj polici.
Za razliku od breskve, jabuke i kruške, šljive nemojte rezati na tanke listiće za čips jer su puno ukusnije ako su sušeni deblji komadi. Ovako pripremljene suhe šljive možete koristiti u kolačima, smoothiejima, uz čaj ili kao samostalnu grickalicu.
Čuvanje i skladištenje
Kvalitetno osušene šljive mogu se čuvati i do nekoliko mjeseci pa čak i godina. Spremite ih u platnene ili papirnate vrećice ili u staklenke i pohranite na hladno, tamno i suho mjesto. Možete ih i zamrznuti, tako će trajati još dulje.
Upotreba u kuhinji
Sve sorte suhih šljiva mogu se konzumirati svježe. Zahvaljujući ljekovitom djelovanju, suhe šljive najčešće jedemo ujutro "natašte" ili sat vremena prije jela jer potiču probavu. Imaju nisku energetsku vrijednost, a možete ih koristiti u slatkim i slanim jelima.
Iako se za pripremu kompota najčešće koriste svježe šljive, domaći kompot možete napraviti i od suhih. Skuhajte ih u vinu ili vodi uz dodatak limunove ili narančine korice i začinima i dobit ćete izvrstan kompot od suhih šljiva. Suhe šljive su također odličan dodatak pitama i desertima s tijestom, a možete napraviti i gusti umak od suhih šljiva s cimetom i šećerom i preliti preko sladoleda od vanilije.
U slanim jelima, suhe šljive se najčešće koriste u kombinaciji s peradi, junetinom, teletinom i svinjetinom. Na primjer, kod dinstane junetine ih dodajte u umak za dodatnu punoću okusa, a perad, teletinu i svinjetinu možete nadjenuti suhim šljivama. Za brzo predjelo, napunite ih s malo mekog sira, omotajte slaninom i pecite na žaru.
Sjevernoafrička kuhinja poznata je po dodavanju suhih šljiva u jelima iz taginea, zemljanu posudu u kojoj se slažu povrće, meso i suhe šljive te polako peku na vatri. Suhe šljive možete dodavati i u prosenu kašu ili druga jela sa žitaricama, punitei peciva od lisnatog tijesta ili napraviti kremasti smoothie od suhih šljiva.
Ljekovita svojstva
Suhe šljive održat će zdravlje probavnog sustava i pomoći kod zatvora u dugim zimskim mjesecima, u vrijeme nutritivno siromašnijeg razdoblja. Naime, šljive i nakon sušenja zadržavaju vrijedne hranjive tvari. Osim laksativnog učinka, imaju i diuretička svojstva, povoljno djeluju na visoki krvni tlak, na zdravlje bubrega, jetre i na aterosklerozu.
Kod problema sa želucem, preporučuje se pojesti 5 šljiva dnevno, a kod zatvora, ujutro natašte pojesti 10 šljiva i popiti šalicu tople vode.
Suhe šljive bogate su kalijem koji čuva zdravlje srca. Budući da se mogu pohvaliti niskim glikemijskim indeksom, pomažu u kontroliranju šećera u krvi te su sigurne i za konzumiranje među dijabetičarima.
Sadrže vitamin A koji osigurava dobar vid te sprječava pojavu bolesti oka. Jedna porcija suhih šljiva dnevno sadrži čak 129% dnevno preporučene količine K vitamina koji doprinosi zdravlju kostiju.
Suhe šljive utječu i na ljepotu kože iznutra. Sprječavaju pojavu bora, odgađaju starenje te ublažavaju postojeće bore i pjege na licu. Također, bogate su željezom, važnim mineralom čiji nedostatak može uzrokovati anemije, ali i padanje i beživotnost kose.
Foto: David Pacey / CC
Zimnica od šljiva
Odgovori