Naučiti kako pravilno dehidrirati voće i povrće ne može biti jednostavnije, a postoje razne metode sušenja koje lako možete savladati. Dehidrirano povrće i voće nije namijenjeno samo za izradu keksa i granola od zobenih pahuljica i grožđica. Ako zavirite u bilo koji "zdravi" odjeljak trgovine prehrambenih proizvoda, vidjet ćete dehidrirano voće, povrće i razne vrste zdravih čipseva koji služe kao ukusne, zdrave grickalice, ali prilog mnogim drugim jelima i umacima.
Dakle, ako obožavate čips od batata ili jabuke, možda je sad pravo vrijeme da uložite u kupnju dehidratora koji će vam omogućiti pristupačan, jednostavan i ukusan način da sezonske proizvode sačuvate što duže vremena. Ako vam je dehidrator preskupa investicija, ne brinite, u nastavku se nalaze razne metode sušenja koje su dostupne svima.
Kako sušiti biljke
Saznajte kako sušiti biljke i pogledajte najbolje recepte te postupak za sušenje svih vrsta biljaka.
Postupak sušenja različtih vrsta biljaka
- Cimet začin
- Čips od batata
- Čips od cikle
- Čips od jabuke
- Čips od kelja
- Čips od krumpira
- Čips od tikvica
- Curry
- Domaća vegeta
- Đumbir u prahu
- Dvopek
- Grožđice
- Kim začin
- Kokice
- Korijander
- Krušne mrvice - prezle
- Kurkuma
- Majčina dušica začin
- Prženi bademi
- Prženi lješnjaci
- Rahatluk
- Šafran
- Sjemenke bundeve
- Smokvenjak
- Stevija u prahu
- Suhe šljive
- Suhe smokve
- Sušene brusnice
- Sušene marelice
- Sušene rajčice
- Sušeni bosiljak
- Sušenje bazge
- Tonka
- Ušećereni (kandirani) đumbir
- Začin za medenjake
Osušena hrana je ukusna, hranjiva, lagana i laka za čuvanje i upotrebu, a za samu pripremu potrebno je manje električne energije od metoda zamrzavanja ili konzerviranja, koji i manji skladišni prostor koji u većini slučajevima zauzimaju razni spremnici, posude i staklenke za konzerviranje.
Suho voće su visokoenergetske grickalice, a činjenica da je sušena hrana lagana i kompaktna čini ih poželjnima za planinarenje i kampiranje. Neko voće i povrće pogodno za sušenje uključuje jabuke, kruške, breskve, šljive, marelice, banane, dinju, jagode, borovnice, mrkvu, celer, kukuruz, mahune, krumpir i rajčicu. Voće se također može sušiti kao voćni pire i kolutići. Izlaganje hrane visokim temperaturama dehidratora čini da vlaga iz biljaka isparava, a za uspješno sušenje hrane potreban je balans temperature i vlažnosti.
Metode sušenja
Razne su metode sušenja voća, povrća i bilja od kojih je najidealniji način sušenje u dehidratoru. No, ako nemate dehidrator, tu su i druge lako dostupne metode sušenja koje ćemo detaljnije objasniti u nastavku.
Sušenje biljaka u dehidratoru
Korištenje dehidratora je vrlo jednostavno jer sve što trebate znati je prilagoditi temperaturu i pritisnuti tipku. Najbolji modeli ravnomjerno cirkuliraju vrući zrak, tako da ne morate brinuti o pladnjevima za dehidratore. Općenito se preporučuje dehidracija voća na 57 - 60°C, a povrća na 55 - 57°C. Vrijeme sušenja uvelike se razlikuje od namirnice koju sušite i obično ovisi o vrsti namirnice, koliko je zrela i sočna, koliko ste ju tanko narezali i kolika je vlažnost zraka. Uvijek provjerite upute proizvođača prije samog korištenja jer ćete u uputama naći optimalne temperature za sušenje pojedine namirnice prilagođene uređaju koji koristite.
Optimalno vrijeme za sušenje biljaka u dehidratoru:
- Začinsko bilje - 35°C
- Povrće - 50°C
- Grah i leća - 50°C
- Voće - 57 - 60°C
- Žitarice - 62 - 65°C
Sušenje biljaka u pećnici
Sušenje u pećnici odlična je alternativa dehidratorima. I iako su pećnice ponekad nepredvidive i sušenje će se odraziti na povećanju računa za struju, u nedostatku električnih uređaja za sušenje, pećnica je dobra opcija. Za sušenje biljaka obično se preporučuje najmanja temperatura koju pećnica ima. Obložite plehove iz pećnice papirom za pečenje, poslažite voće, povrće ili biljke i stavite u zagrijanu pećnicu. Vrijeme sušenja bit će znatno kraće od sušenja u dehidratoru i potrebno je rotirati plehove kako bi se namirnice jednako osušile. Također se preporučuje otvaranje vrata pećnice (pomoću drvene kuhače) kako bi vlaga izlazila.
Sušenje biljaka na zraku i suncu
Sušenje na zraku uključuje sušenje na nekom limu ili vješanje na konce i izlaganje suncu kako bi se biljka osušila. Ako ćete sušiti hranu vješanjem, ne zaboravite koristiti prirodni pamučni konac ili slično. Imajte na umu da ćete jesti ove predmete, tako da ne želite imati nikakve kemikalije ili boje na žici. Za sušenje na limovima, potrebno je rasporediti voće ili povrće u jednom sloju na pleh i ostavite na vrućem suncu nekoliko dana. Vrijeme sušenja ovisi o namirnici koju sušite i debljini kriške.
Predtretiranje voća
Neke namirnice poput jabuka, krušaka, bresaka i marelica bolje se suše kad se prethodno obrade. Predtretman smanjuje oksidaciju, zadržava boju i smanjuje gubitak vitamina čime se produžuje rok trajanja. Istraživanja su pokazala su da prethodna obrada kiselom otopinom (limunovim sokom) pojačava uništavanje potencijalno štetnih bakterija tijekom sušenja. Stavite izrezano voće u otopinu od 3 3/4 žličice askorbinske kiseline u prahu (ili zdrobite 20 tableta vitamina C od 500 mg) ili 1/2 žličice limunske kiseline u prahu u 2 šalice vode na 10 minuta prije slaganja na pladnjeve i sušenje.
Ostale metode predtretiranja voća uključuju blanširanje u sirupu ili vodi i sulfitiranje. Blanširanje u sirupu uključuje kuhanje pripremljenog voća tijekom 10 minuta u sirupu od 1 šalice šećera, 1 šalice bijelog kukuruznog sirupa i 2 šalice vode i puštanje da odstoji u vrućem sirupu 30 minuta ispiranja i stavljanja na pladnje za sušenje. Voće blanširano sirupom slađe je, ali i ljepljivije od voća tretiranog drugim metodama.
Iako su se sulfiti u prošlosti koristili za sprječavanje oksidacije, ova metoda se više ne preporučuje pojedincima na dijeti s ograničenim unosom natrija ili koji imaju astmatične ili respiratorne bolesti. Iz sigurnosnih razloga sulfitiranu hranu treba sušiti na otvorenom.
Neko voće poput borovnica i brusnica potrebno je uroniti u kipuću vodu kako bi “puknula” kožica. Pazite da voće ne ostavljate predugo u kipućoj vodi jer će se pretvoriti u kašu. Hladite brzo nakon pucanja kože i osušite. Domaće sušene brusnice i sušene borovnice nisu poput komercijalnih, koje su ipak slađe zbog raznih dodataka šećera.
Kondicioniranje i čuvanje voća
Plodovi su suhi kad su savitljivi i kad se pritiskom među prstima ne stvaraju kapljice vlage. Suho voće i povrće se kondicionira spremanjem u staklenu ili plastičnu posudu na nekoliko dana kako bi se preostala vlaga ravnomjerno rasporedila. Ako se unutar posude stvori kondenzacija, potrebna je daljnja dehidracija. Rok trajanja suhog voća i povrća produžuje se ako se čuva u zamrzivaču ili hladnjaku.
Blanširanje voća i povrća
Za većinu voća i povrća preporučuje se blanširanje u otopini koja sadrži 1/4 žličice limunske kiseline po 1 l vode, a druga opcija je blanširanje na pari koja pojačava uništavanje potencijalno štetnih mikroorganizama i usporava enzimske reakcije koje se mogu dogoditi tijekom sušenja i skladištenja. Blanširanje također omekšava staničnu strukturu, omogućujući vlazi da izlazi i da se komadići voća i povrća brže suše i kasnije još brže rehidriraju. Blanširano povrće treba ocijediti i staviti na pladnje za sušenje. Toplina od blanširanja dat će im prednost u procesu sušenja. Luk, češnjak, paprika i začinsko bilje ne trebaju blanširanje.
Koje se namirnice ne suše
Iako se puno hrane može dehidrirati, postoji nekoliko koje treba u potpunosti izbjegavati iz razloga sigurnosti ili zbog efikasnosti, to su:
- Masti - dehidracija se oslanja na isparavanje vlage i, nažalost, iz masti neće ispariti.
- Maslac od orašastih plodova - maslac od orašastih plodova, kao što je na primjer namaz od lješnjaka ili badema ima previsoku količinu masti da bi mogao dehidrirati. Međutim, postoje komercijalno dostupni prašci za pripremu maslaca od kikirikija kojima su odstranjene masti.
- Avokado i masline - imaju previše masnoće zbog čega se najčešće koriste za pripremu ulja, a najpoznatiji proizvod od maslina je maslinovo ulje.
- Mliječni proizvodi - mliječni proizvodi općenito nisu sigurni za dehidraciju zbog velikog rizika od trovanje hranom. Postoje neke komercijalno dostupne alternative, kao što su maslac u prahu, mlijeko u prahu, kiselo vrhnje u prahu i sir, ali je vrlo teško izvesti ove procese kod kuće na siguran način.
- Jaja - jaja nisu sigurna za dehidraciju zbog velike šanse za trovanje hranom i salmonele.
Foto: CSU-Extension / Pixabay
Odgovori