Rogač je zimzelena biljka koja pripada porodici mahunarki, a koju najčešće koristimo u kuhinji kao zamjenu za namirnice kao što su kava, kakao i čokolada. Bogat je mineralima i vitaminima, a okusom je sličan medu. Intenzivnog je mirisa, pozitivno djeluje na regulaciju probave i umiruje želučane probleme.
Poznat kao 100% organska namirnica, nutricionisti ga preporučuju za korištenje u raznovrsnoj prehrani. Njegova upotreba je široka i osim u kulinarstvu često ga se koristi u kemijskoj i tekstilnoj industriji, za ogrijev i izradu namještaja.
Liker od rogača jedno je od najstarijih slatkih napitaka koji je najviše popularan u Dalmaciji gdje čest sastojak dalmatinske kuhinje. Savršen je aperitiv mediteranskim jelima, a preporučuje se piti ga potpuno ohlađenog. Donosimo vam detaljne upute i recepte kako pripremiti domaći liker od rogača. Priprema ne zahtjeva puno vremena i truda, a izrada je jednostavna. Sve što će vam trebati je rogač, začini (po želji) i domaća rakija. Preporučuje se koristiti rakiju lozovaču koja lako poprima slatke okuse čineći liker još ukusnijim.
Karakteristike rogača
Rogač je zimzelena, mediteranska biljka poznata po uzgoju diljem svijeta. Porijeklom je iz Palestine i Sirije, a najčešće je zastupljena u priobalnim područjima. Rađa mnogo plodova i za uzgoj ne traži puno pažnje. Narodni nazivi za rogač su kaluber, rožiček, roščić i slatka korica te kruh sv. Ivana po priči o tome da je Ivan Krstitelj jeo samo rogač za vrijeme svog života u divljini.
Iz povijesti doznajemo da su ga često koristili Egipćani, Arapi i Grci, a u antičko vrijeme sjemenka rogača koristila se kao mjera za vaganje zlata (težina sjemenke 0,18 g), što je danas poznato kao "karat".
Drvo rogača može narasto do 15 m, krošnja je široka, a plod je mahuna zelene boje koja nakon sazrijevanja ljeti poprima tamnosmeđu boju. Plod je slatkog okusa zbog čega privlači pčele te je cijeli jestiv, i sjemenke i mahune.
Rogač čini čak 80% ugljikohidrata te je bogat niklom, bakrom, barijem, manganom, željezom, magnezijem, kalijem, fosforom, kalcijem i vitaminima D, B skupine (B2 i B3) i A. Može se uzgajati na razne načine, a uzgoj ne zahtijeva puno vremena, truda i novaca. Uspjet će na neravnim terenima, šumama, kamenjaru. Najbolje mu odgovaraju suha područja s pretežito sušnim vremenskim uvjetima, a može podnijeti vrućine i do 40°C dok je optimalna temperatura za rast i razvoj rogača 22 - 26°C. Iako starija stabla dobro podnose temperature i do -7°C, rogač ne preferira niske temperature, posebno mlada stabla koja venu na temperaturama nižim od -4°C
Najčešće se sadi u svrhu pošumljavanja područja i preradu te kao ukras u dvorištima i vrtovima. Mlada stabla rađaju plodove mahune nakon 6 - 7 godina i iako sporo raste, dugovječno je stablo. Sjemenke rogača su skrivene u mahuni koja tijekom sazrijevanja poprima tamnosmeđu boju i postaje duguljasta, suha i spljoštena. Prosječna dužina mahune je 13 - 30 cm, a širina do 2.5 cm, a svaka mahuna sadrži otprilike 10 - 15 sjemenki. Stabla rađaju svake druge godine, a sjemenke mogu čak godinama ostati dugo sačuvane u mahunama.
Rogač za preradu
Danas su poznate mnoge sorte rogača, a vrste ovise o područjima uzgaja, dok se na našem području uzgajaju samo 4 vrste: puljiški rog, mekiš, šipanski rogač i komiški rogač. Također, na području Dalmacije se mogu pronaći i mladi nasadi divljeg rogača, iako su vrlo rijetki. Za izradu likera nije važan odabir sorte, svaka će dati određenu slatkoću rakiji. Ako primijetite da je odabrana sorta manje slatka dodajte šećera.
Berba i kupovina
Berba rogača se može vršiti štapovima ili ručno i to u kolovozu i rujnu, a bere se i koristi u kulinarstvu tisućama godina. Iako je nekoć bio česta i vrijedna biljka, danas se rogač malo uzgaja, a većina uzgoja je u svrhu dodatne zarade. Međutim, njegove mahune ipak postižu konkurentnu cijenu i u mnogim državama se promoviraju i predstavljaju kao "zdravi slatkiši za djecu".
Rogač možete pronaći u divljni i šumama. Lako je dostupan, a većina maloprodajnih trgovina ga nudi iz uvoza. Iako za izradu likera nije važna sorta, birajte samo kvalitetne i neoštećene mahune s kvalitetnim sjemenkama.
Recepti za liker od rogača
Liker od rogača se može napraviti na više različitih načina, a recepata je mnogo. U nastavku smo izdvojili recept za tradicionalnu, domaću rogačušu kako su ju pripremali naši preci, verziju bez šećera za sve koji ga izbjegavaju ili ne smiju konzumirati te liker od rogača u kojem umjesto standardne rakije lozovače koristimo votku. Za bazu likera se preporučuje koristiti domaća rakija (lozovača, loza) te rogač. Ako mijenjate domaću rakiju votkom, proces izrade je identičan izradi likera s rakijom. Uz dodatak raznih začina i mirodija, možete dobiti razne okuse likera, a sve ovisi o vašem ukusu.
Obavezno proučiti prije pripreme!
Domaća rogačuša
Domaća rogačuša ili domaći liker od rogača je alkoholno piće koje se priprema od rogača i voćne rakije, uz dodatak limuna i šećera (po želji). Ovaj izvorni recept s otoka Visa također koristi rogač koji se uzgaja na istom otoku (no, vi možete koristiti koji god vam je rogač dostupan). Rogačuša pripremljena po ovom receptu bit će savršen aperitiv mediteranskim i dalmatinskim jelima, a služi se rashlađena na 15°C. Od sastojaka navedenih u receptu dobit ćete otprilike 2 litre domaće rogačuše.
Sastojci
- 400 g rogača
- 2 l domaće lozovače
- 300 g običnog kristal šećera
- 2 limuna (korica)
- 2 vanilin šećera (po želji)
Priprema
- Rogač prvo operite pod mlazom vode i izrežite na krupnije komade bez da odvajate sjmenke i izrezane komade ubacujte u staklene boce.
- Pospite vanilin šećer i šećer po rogaču.
- Operite limun i naribajte koricu te dodajte u staklenu bocu.
- Dodajte domaću lozovaču, dobro zatvorite boce i ostavite da stoji na suncu otprilike 40 dana.
- 1 - 2 puta tjedno protresite boce kako bi se šećer što bolje otopio.
- Nakon 40 dana procijedite liker kroz gazu i ponovno sipajte u čiste, sterilizirane staklenke nakon čega je spreman za konzumaciju.
Rogačuša bez šećera
Domaću rogačušu ili liker od rogača možete napraviti i bez šećera, a sve što trebate je dodati mu naranču ili mandarinu. Postupak pripreme likera je skoro isti kao i za domaću rogačušu, a omjer voća, rogača i rakije možete mijenjati prema želji. Ako ne volite jako sladak liker i volite da se više "osjeti" rakija, napravite rogačušu bez šećera. Od sastojaka navedenih u receptu dobit ćete otprilike 2 litre likera od rogača.
Sastojci
- 400 g domaćeg rogača
- kora naranče ili mandarine (po želji)
- 2 l domaće lozovače
Priprema
- Rogač operite pod mlazom vode i izrežite na krupnije komade bez da odvajate sjmenke i izrezane komade ubacujte u staklene boce.
- Operite naranču ili mandarinu, naribajte koricu i dodajte u staklenku, a zatim zalijte s domaćom lozovačom
- Dobro zatvorite boce i ostavite da stoji na suncu otprilike 40 dana.
- Nakon 40 dana procijedite liker kroz gazu i ponovno sipajte u čiste, sterilizirane staklenke nakon čega je spreman za konzumaciju.
Rogačuša s votkom
Ako volite intenzivnije okuse likera, svakako preporučujemo da probate ovaj poseban recept za rogačušu s dodatkom klinčića i meda, a lozovaču zamijenite votkom. Preporučuje se držanje likera i priprema čak 60 dana na sobnoj temperaturi, a od sastojaka navedenih u receptu dobit ćete 2 l likera od rogača.
Sastojci
- 24 komada mahuna rogača
- 2 l votke
- 8 do 10 žlica meda po izboru
- 2 neprskana limuna (korica)
- 20 kom klinčića
Priprema
- Rogač operite pod mlazom vode i izrežite na krupnije komade bez da odvajate sjmenke i izrezane komade ubacujte u staklene boce.
- Dodajte klinčiće i med u staklenku, a zatim sve zalijte votkom.
- Dobro zatvorite i čuvajte na sobnoj temperaturi od 60 do 70 dana.
- Jednom tjedno protresite staklenku kako bi se med što bolje otopio.
- Nakon 60 dana procijedite liker kroz gazu i ponovno sipajte u čiste, sterilizirane staklenke nakon čega je spreman za konzumaciju.
Čuvanje i skladištenje
S obzirom na to da plod rogača ima veoma čvrstu koru, njegovo skladištenje ne zahtjeva neke određene uvjete. Važno je držati ga dalje od izravne sunčeve svjetlosti i na suhom mjestu.
Liker od rogača možete čuvati u smočnicama i podrumima pod uvjetom da su boce prethodno sterilizirane i dobro zatvorene. Nakon otvaranja, spremite ga u hladnjak.
Upotreba u kuhinji
Rogač je jedna od najpoznatijih namirnica koja mogu zamijeniti čokoladu. S obzirom na svoju slatkoću često se melje u prah i koristi kao kakao te za izradu raznih kolača i slastica. Odlično se slaže s grožđicama, orasima, smokvama, bademima i jabukama zbog čega se često koristi kao dio nadjeva za razne pite i dizane "rogačnjače".
Najčešće se dodaje u složence, salate, namaze, kompote, rakije, tople napitke, kruh, kekse i kolače, a pržen se koristi i kao zamjena za kavu idealna za one koji ne smiju konzumirati kofein. Može se jesti kao slatka grickalica (samostalno) zbog čega se često naziva "zdravi slatkiš za djecu".
Uživa veliku popularnost u prehrambenoj industriji, a često se melje u brašno od čega se kasnije izrađuju razna topla pića i pudinzi te energetske pločice. Danas također služi kao stabilizator i sredstvo za bojanje hrane. Također se miješa u razne sireve i namaze te druge mliječne proizvode, a često se koristi i u preparatima za mršavljenje.
Iako je domaća rogačuša najpoznatija zimnica od ove biljke, također se proizvodi i rogačevo brašno koje nije toliko popularno, no ne i nemoguće.
Ljekovita svojstva
Poznato je da je rogač iznimno ljekovita biljka. Osim vitamina iz skupine B, vitamina D, E i A te selena, fosfora, mangana, kalija, kalcija, magnezija bogat je i riboflavinima i antioksidansima. Često se koristi za liječenje raznih probavnih smetnji jer njegovi probiotici pozitivno djeluju na rad crijeva i njihovu mikrofloru. Ublažava mučnine zbog čega se često preporučuje trudnicama. Smanjuje apetiti, pomaže u jačanju imuniteta, štiti od toksina i snižava kolesterol. Kao dio sastava sadrži galnu kiselinu i tanine zbog čega djeluje antivirusno, antiokisadativno, antibakterijski i antiseptički.
Foto: Matthew Flournoy / FreeImages
Odgovori