Danas kompoti čine standardnu postavu slatke zimnice na policama u smočnicama i podrumima, uz svu ostalu kiselu zimnicu i namirnice koje spremamo za zimu. Ako vam je nakon pripreme pekmeza, marmelada i džemova ostalo voća koje ne želite zamrznuti ili jednostavno više nemate mjesta u zamrzivaču, odvažite se na pripremu kompota. Ovo je zaista odličan način za sačuvati voće za zimu bez zamrzavanja.
S obzirom na to da se kompoti u domaćinstvima rade oduvijek, recepti su se često mijenjali i modernizirali. Ako želite vratiti ukusne uspomene iz djetinjstva, donosimo vam bazne recepte za pripremu kompota od raznih vrsta voća, recepte bez šećera prilagođeni dijabetičarima i onima koji paze na prehranu te modernije inačice kompota u kombinaciji s raznim začinima i vrstama voća.
Što je kompot
Kompot je desert pripremljen od komada voća kuhanog u šećernom sirupu. Šećerni sirup je bezalkoholni sirup koji se dobije kuhanjem šećera u velikoj količini vode, kojem se dodaje voće te se u njemu kuha ili prelijeva preko poslaganog voća u staklenke. Najčešće se za pripremu kompota koristi cjelovito voće kao što su višnje i jagode te polovice voća marelice, breskve, jabuke i ananasa.
Dio je kulinarske kulture u mnogim zemljama diljem svijeta, a posebno je popularan u zemljama gdje su zime duge i gdje stanovnici konzerviranjem voća na ovaj način spremaju zimnicu. 1980-ih godina, pojavom bezalkoholnih pića i sokova, kupnja kompota postaje manja, no priprema kompota u domaćinstvima postaje popularnija.
Omjeri koji se koriste u pripremi kompota su da se na 1 kg voća dodaje 500 g šećera koji se prokuha u 1 dl vode. Ako se šećer mijenja stevijom, potrebno je pripaziti na količinu jer je sam list stevije 30 - 40 puta slađi od šećera, a ekstrakt čak do 300 puta slađi od šećera.
Kako napraviti kompot
Postupak pripreme različtih kompota
Za pripremu kompota potrebno vam je sušeno ili svježe voće koje se kuha u rijetkom ili gustom šećernom sirupu bez ili uz dodatak začina. Voće se ukuhava toliko dugo dok ne postane mekano i posve kuhano, a za pripremu se može koristiti jedna ili više vrsta voća. Servira se hladno ili toplo.
Sam postupak pripreme kompota je vrlo jednostavan, a najvažniji sastojak je zdravo voće. Iako se preferira upotreba svježeg, sezonskog voća, za pripremu kompota možete koristiti i smrznuto i suho voće. Za početak, u lonac se ulijeva voda koja se zagrijavanjem dovodi do ključanja, a zatim se dodaje šećer. Količina šećera u kompotu ovisi o slatkoći plodova voća koje se konzervira. Nakon što se šećer otopi i postane proziran, možete dodati začine po izboru, pa čak i vino, a zatim voće. Umjesto šećera možete koristiti med, no on se dodaje na kraju, kada je voće već kuhano.
Kako bi se sačuvao što veći postotak vitamina i hranjivih tvari iz voća, ne preporučuje se dugo kuhanje kompota. Ako planirate praviti kompot od suhog voća, nije ga potrebno kuhati. Suho voće možete poslagati u staklenke i preliti vrućim šećernim sirupom. U ovom slučaju, kompot mora stajati u sirupu minimalno 8 sati prije konzumacije. Istom metodom možemo konzervirati i smrznuto voće.
Kompot možete pripremati tijekom cijele godine, a voće konzervirano ovom metodom, može se skladištiti nekoliko godina bez gubitka korisnih svojstava ili kvarenja namirnice. Sve kompote je potrebno pasterizirati zagrijavanjem na visokim temperaturama 80 - 100°C kako bi se uništili štetni mikroorganizmi i spriječilo njihovo razmnožavanje koje uzrokuje kvarenje kompota.
Slatko
Što je slatko
Slatko je slatka zimnica napravljena od raznih vrsta voća ili ružinih latica, a tradicionalno je jelo bugarske, makedonske i srpske kuhinje. Slično džemu i kompotu, može se koristiti gotovo svako voće, poput šumskih jagoda, borovnica, šljiva i trešanja. Najviše se koristi kao preljev za sladolede i vafle te kao nadjev u palačinkama.
Slatko je tradicionalno jelo poznato još od prije stvaranja Jugoslavije. Nekad se sve goste u bugarskim i srpskim domovima dočekivalo žlicom slatkog i šalicom vode. Posebno dragi gosti nudili su se dva puta, iako je svaki gost sam mogao zatražiti "još" kako bi pohvalio domaćicu. Za drugu degustaciju morala se upotrijebiti nova žlica, a tražiti treći put, ako se ne ponudi, smatralo se neprimjerenim ponašanjem, iako se obično dopuštalo. Alternativno, na isti način, gostima se nudio med ili ih se pitalo da odaberu hoće li slatko ili med.
Prije stvaranja Jugoslavije, tradicija slatkog bila je česta i raširena samo u povijesnoj Srbiji, južno od Save i Dunava i nepoznata u Vojvodini i drugim dijelovima Austro-Ugarske. No, nakon stvaranja Jugoslavije, popularnost slatkog je rasla nevjerojatnom brzinom i proširila se na sva područja tadašnje Jugoslavije.
Kako napraviti slatko
Postupak pripreme slatkog
Najčešće vrste slatkog su one od cjelovitih jagoda, malo nezrelih šljiva ili višanja. Također se može koristiti i drugo svježe voće poput malina, trešanja, kockica lubenice, dunje, grožđa, smokava, oguljene polovice ili četvrtine marelice, breskve, borovnice, kupine, crvenog ribiza, pa čak i latica ruže. Ako se priprema slatko od šljiva, smjesi se mogu dodati polovice oraha i bademi ili čak u same šljive utisnuti orašaste plodove koje u ovom desertu “zamijene” koštice.
Tijekom godina, neke vrste voća su se pokazale boljim i pogodnijim za pripremu slatkog, na primjer rabarbara, a koja se rijetko uzgaja u Srbiji zbog čije potražnje se počela masovnije uvoziti. Mogu se koristiti i smrznute bobice i voće, ali količinu vode koja se koristi i vrijeme kuhanja treba prilagoditi u skladu s tim.
Priprema se tako da se voće kuha u šećernom sirupu, a priprema šećernog sirupa jedan od najjednostavnijih metoda za konzerviranje voća. Uključuje 3 sastojka: šećer, vodu i sok limuna ili limunsku kiselinu, a ovisno o namjeni možete ga dodatno aromatizirati bojama, ekstraktima, slatkim rakijama ili likerima.
Iako ne postoji standardni recept za pripremu šećernog sirupa, jer količina šećera ovisi o slatkoći voća koje se konzervira, ipak se za osnovu od 5 kg voća kuha sirup od 1 l vode, 750 g šećera i sok od 1 limuna ili 1 mala vrećica limunske kiseline. Šećer, limun i vodu izmiješajte i kuhajte ga dok ne proključa plus još dodatnih 10 minuta kako bi se zgusnuo. Nakon toga dodajte voće u sirup i kuhajte 10 - 15 minuta (ovisno o vrsti voća koje kuhate). Maknite sa štednjaka, prelijte u sterilizirane staklenke i zatvorite.
Po želji možete dodatno pasterizirati, ali s obzirom na to da šećer ima funkciju prirodnog konzervansa, dodatna pasterizacija nije potrebna.
Foto: Michal Jarmoluk / Pixabay