Bazga se svrstava u najstarije i najljekovitije biljke na području Europe, a na našem području se lako uzgaja, iako to nije čest slučaj. Sušena bazga najčešće se koristi za pripremu čaja dok se svježe bobice bazge koriste za pripremu ukusnog soka. Osim "bazga" naziva se još i zova, bazgovina, bujad, aptika i zovika, a poznato je oko 30 vrsta biljke. Sušiti se mogu cvjetovi i bobice, a koristi se za pripremu čaja i čajnih mješavina koje se koriste za liječenje prehlade i gripe.
Karakteristike bazge
Sa svojom crno-ljubičastom nijansom i veličinom, bobice bazge su idealne za pripremu slatke zimnice i sušenje za čaj. Njihov prirodno trpki okus čini ih idealnim za deserte u kombinaciji sa slađim voćem, kao i za stvaranje aromatične baze za čajeve, vina, sirupe i džemove. Bobice bazge također imaju dug i poznat ugled u tradicionalnoj medicini, posebno u pripravcima za poboljšanje imuniteta.
Što se tiče okusa, bazga je vrlo zanimljiva. Iz asortimana cvjetnih spojeva i zelenih nota nastaje impresivno taman voćni profil. Ova mješavina aroma ruže, lavande, jorgovana i livadnog cvijeća na neki način poprima vinski okus crne šljive i kupine. Cvjetne note igraju veliku ulogu u osobnosti voća, dajući mu osjećaj sofisticiranosti. U usporedbi sa zabavnim jagodama ili ljetnim malinama, bobice bazge daju profinjeniji okus.
Danas se koristi gotovo svaki dio biljke bazge, za izradu svega, od pita i čajeva do alata, glazbenih instrumenata, boja i repelenata za insekte!
Bazga za preradu
Postoji oko 30 sorti bazge, ali na našem području se mogu uzgojiti samo 3 vrste. Za sušenje se može koristiti crna bazga i abdovina jer crvena bazga ima otrovne bobice koje se ne mogu sušiti. U Europi se koristi i Kanadska bazga, ali na našem području nije popularna i teže ju je uzgojiti jer joj ne odgovaraju vremenski uvjeti.
Abdovina
Ova sorta bazge smatra se jednom od boljih sorti koja se može uzgojiti u vrtu, ali se može pronaći i u šumama i na zapuštenim livadama. Ima mnogo ljekovitih svojstava i prigodna je za sušenje i pripremu čaja. Raste u obliku grma te se zbog intenzivnog mirisa listova naziva i smrdljivom bazgom. Prepoznat ćete ju po bijelo ružičastim cvjetovima veličine 10 - 15 cm. Bobice koje se razvijaju iz cvijeta su crne boje i veličine 5 - 6 mm te se mogu sušiti.
Crna bazga
Crna bazga se naziva još pravom bazgom. Ako se uzgaja, raste u obliku većeg grma, dok u prirodnom staništu stablo raste samoniklo u šumi. Cvijet crne bazge je bijele boje i može se sušiti za pripremu ljekovitog čaja, a bobice su tamnocrvene do crne boje i nakon sušenja se ne smiju jesti prije nego što se termički obrade prelijevanjem vrućom vodom. Listovi i kora su otrovni i ne smiju se konzumirati, ali je jedna od najčešćih sorti od kojih se priprema čaj.
Berba i kupovina
Cvjetovi i bobice bazge se najčešće beru sa stabala koji rastu samoniklo u šumama, livadama ili uz šumske puteve. Rijetko se uzgaja u vrtovima ili voćnjacima jer je grmu ili stablu potrebno puno prostora za rast, ali nije nemoguće. Plodovi se uvijek beru na područjima udaljenim od prometnica i industrijskih zona te se biraju zdrave i mlade bobice i cvjetovi.
Najbolji plodovi su plodovi sa stabala koja rastu na vlažnim tlima jer dobivaju više vode, bolje se razvijaju i kvalitetniji su. Cvjetovi bazge se mogu brati od kraja svibnja do kolovoza, najbolje krajem svibnja jer se tada još nisu počele formirati bobice.
Potrebno je oprezno rezati cijeli grozd cvjetova jer su latice osjetljive i lako se osipaju, a berbu obavezno obavljati tijekom sunčanog i suhog vremena. Cvjetovi ubrani tijekom velike količine vlage u zraku teže će se osušiti zbog čega se prilikom sušenja na zraku može pojaviti plijesan, a ako se suše u pećnici ili mikrovalnoj, vrlo lako mogu izgorjeti.
S obzirom na to da grozdovi bobica imaju tendenciju neravnomjernog sazrijevanja, većina uzgajivača bazge svoje usjeve bere ručno. Bobice se kvare unutar 2 - 4 sata nakon berbe, pa se često beru po hladnijem vremenu i čuvaju u hladnjaku ili suše za dugotrajno skladištenje. Ovo je jedan od razloga zašto je rijetkost vidjeti svježe bobice bazge u trgovini, međutim, možda ćete ih pronaći na lokalnim tržnicama tijekom jeseni.
Obavezno proučiti prije pripreme!
Sušenje bazge za čaj
Cvjetovi i bobice bazge mogu se osušiti nakon čega se od njih priprema čaj. Mogu se sušiti na zraku, mikrovalnoj, dehidratoru ili u običnoj pećnici. Najbolje ih je sušiti na zraku jer će tako zadržati najviše nutritivnih vrijednosti dok će sušenjem u raznim uređajima izgubiti dio vitamina i minerala. Dehidrator je jedan od uređaja koji je prikladan za pripremu namirnice za čaj i bazga sušena na ovaj način zadržat će najviše nutritivnih vrijednosti i ljekovitih sastojaka.
Sušenje na zraku
Cvjetovi bazge se mogu sušiti na zraku tako da se grozdovi povežu špagom ili nanižu na konac i objese naopako na prozračno, ali sjenovito mjesto. Ovim načinom sušenja cvjetovi neće izgubiti boju i ostat će bijelo žute boje. Vrijeme potrebno da se cvjetovi osuše je 1 - 2 tjedna, ovisno o vremenskim uvjetima i količini vlage u zraku. Nakon što se osuše, najbolje ih je skladištiti u jednom komadu i ne usitnjavati.
Bobice se suše tako da se rasporede na pamučnu krpu i ostave na sjenovitom mjestu 2 - 3 tjedana. Potrebno ih je okrenuti svaki dan i rasporediti tako da se previše ne dodiruju, a preko njih se može staviti gaza kako kukci ne bi oštetili koru bobica. Kada se smežuraju i smanje to je znak da su suhe te ih nakon toga može spremiti u staklenke ili metalne posudice koje se mogu zatvoriti.
Sušenje u pećnici
Sušenje bazge u pećnici zahtjeva veliki oprez, jer pri visokoj temperaturi mogu brzo pocrniti. Cvjetove je potrebno rasporediti na pleh obložen papirom za pečenje i staviti u pećnicu na 40°C da se suše 15 - 30 minuta. Provjeravajte ih svakih 5 minuta, a po potrebi okrenite kako bi se ravnomjerno osušili.
Bobice je potrebno sušiti duže jer sadrže veću količinu vode u odnosu na cvjetove. Rasporedite ih na pleh obložen papirom za pečenje i sušite u pećnici na temperaturi 40 - 60°C najmanje 20 - 30 minuta. Vrata pećnice možete ostaviti malo otvorena kako bi vlaga mogla izlaziti ili uključite sustav ventilacije. Bobice možete nekoliko puta promiješati kako bi se ravnomjerno osušile i rasporediti ih u jednom sloju kako bi zrak mogao cirkulirati između njih. Nakon što se osuše, cvjetove i bobice ostavite da se ohlade prije nego ih spremite u staklenke.
Sušenje u mikrovalnoj
Cvjetove bazge oprezno sušite u mikrovalnoj jer vrlo lako mogu izgorjeti. Latice bazge su osjetljive i male te zagrijavanjem mogu pocrniti zbog čega ih je potrebno sušiti na niskoj temperaturi 5 - 10 sekundi i konstantno provjeravati jesu li gotove.
Ako primijetite da su počeli tamniti obavezno smanjite temperaturu ili sušenje dovršite u pećnici na maksimalno 40°C s malo otvorenim vratima.
Sušenje u dehidratoru
Dehidrator je idealan za sušenje bobica i cvjetova. Polaganim sušenjem se iz njih izvlači voda, ali ostaju sačuvane sve nutritivne vrijednosti. Cvjetove rasporedite na rešetke dehidratora i ostavite da suše 2 - 3 sata. Dehidrator postavite na temperaturu 30 - 40°C i ako su grozdovi cvjetova veći, vrijeme sušenja možete i produžiti. Bobice sušite posebno i na rešetke dehidratora postavite papir za pečenje kako vam ne bi propale kroz rešetke. Ostavite ih da se suše 6 - 7 sati na 30°C i provjeravajte ih svakih sat vremena, a nakon sušenja ostavite da se ohlade i nakon toga spremite u staklenke.
Čuvanje i skladištenje
Sušeni cvjetovi i bobice se skladište u staklenim i metalnim posudama s hermetičkim zatvaranjem. Ako želite dobiti što intenzivniju aromu, nakon sušenja cvjetove nemojte usitnjavati nego ih usitnite prije nego što pripremate čaj. Staklenke i posude u kojima se čuva osušena bazgu trebaju biti što tamnije kako sunčeva svjetlost ne bi utjecala na kvalitetu namirnice.
Sušenu bazgu je potrebno skladištiti na hladnom, tamnom i suhom mjestu što dalje od napa, pećnica ili kuhinjskih elemenata.
Čaj pripremljen od sušene bazge konzumira se odmah nakon pripreme i ne smije se podgrijavati jer može biti štetan za organizam. Cvjetovi i bobice nakon sušenja skladište se najduže godinu dana nakon čega gube ljekovita svojstva i aromu.
Savjeti
Cvjetovi bazge se beru kada je suho vrijeme jer ako ih berete nakon kiše pocrnit će. Cvjetovi nakon sušenja moraju biti bijele do ružičaste boje, a ako su tamniji to znači da nisu pravilno osušeni i nisu dobri za konzumaciju.
Upotreba u kuhinji
Sušene cvjetove i bobice obično se koriste za pripremu čaja, ali i ukrašavanje torti ili kolača. Cvjetovi se mogu dodati prilikom pripreme sokova u kombinaciji s limunom tako da se potope u vodi i ostave preko noći nakon čega se procijede. Sušene bobice se koriste isključivo za pripremu čaja jer su otrovne ako se termički ne obrade, a potrebno ih je preliti s vrućom vodom kako bi se uklonili toksini koje sadrže.
Čaj od bazge se može pripremati u kombinaciji sa svježim đumbirom, limunom, ali ne smije se ostaviti da stoji duže od 10 minuta prije cijeđenja. Čaj se može zasladiti šećerom, ali ako se konzumira kod prehlade ili kašlja, onda se preporučuje korištenje meda.
Ljekovita svojstva
Čaj od sušenih cvjetova bazge je dobar za podizanje imuniteta kod prehlada, kašlja i gripe. Pozitivno utječe na dišne puteve. Prije konzumacije potrebno je konzultirati se s liječnikom radi potencijalnih alergijskih reakcija. Čaj od bazge najbolje je konzumirati u zimskim mjesecima. Bazga sadrži antioksidativni i protuupalni učinak, a čaj od sušenih cvjetova i bobica pozitivno utječe na smanjenje kilograma i pomaže kod mršavljenja.
Foto: Veganlover1993 / CC
Zimnica od bazge
Odgovori