Kim ima nepogrešiv okus, istodobno zemljast, mošusan, razigran i pomalo ljutkast. Više od 5.000 godina ljudi ga melju i koriste u svojoj prehrani. Na starogrčkim stolovima za večeru bilo je uobičajeno pronaći kim smješten tik do soli, a kuhari nisu znali skuhati ukusno jelo bez njega. Od tada se nije puno toga promijenilo, osim da ipak znamo kuhati bez kima, no i dalje dodajemo ovaj začin mnogim omiljenim jelima.
Gdje god je ovaj začin putovao, postao je presudan za kuhinju s kojom se susreo - u mješavinama začina koje se služe za začinjavanje svih vrsta marinada i variva, kao garam masali koji aromatizira curry, slanutak i nebrojena druga indijska jela. Kim svjedoči o tome koliko se lako začini miješaju i dopunjuju nepregledan niz jela od povrća i mesa.
Vrste zimnice od kima
Kupnja cjelovitih sjemenki kima najidealnija je opcija, čak i ako ih namjeravate samljeti prije kuhanja. Cijele sjemenke se lakše čuvaju, a mogućnosti pripreme raznih jela su razne. U nastavku pogledajte ideje i recepte kako ga koristiti u raznim jelima i zimnicama.
Priprema kima za zimnicu
Sjemenke kima se skladište u sušenom stanju, ali se prvo tijekom ljetnih mjeseci moraju prikupiti s biljaka. Skupljaju se u jutarnjim satima ili predvečer kada je manja vlaga u zraku, a otkidaju se cvjetni štitovi u kojima se nalaze sjemenke ili se čupaju cijele stabljike. Nakon berbe sjemenke se dalje suše kako bi se mogle koristiti kao začin. Osim što se suše, sjemenke se mogu pržiti, prešati ili mljeti.
Listove kima nakon berbe potrebno je dobro oprati u hladnoj vodi te se nakon toga mogu blanširati i spremiti u zamrzivač. Ovaj način prerade biljke nije zastupljen u europskoj kuhinji i ne pripremaju se variva, juhe ili salate od ove biljke. Korijen se može pripremati kao povrće i nakon vađenja se treba oguliti i dalje termički obraditi da bi bio jestiv. Kao i listovi, korijen se rijetko priprema za konzumaciju, a sjemenke su jedini dio biljke koji se priprema za zimnicu.
Sušenje kima
Ubrane štitce sa sjemenkama morate prvo osušiti ako ih namjeravate spremiti za zimnicu. Kako sjemenke ne bi navlažile i istrunule tijekom skladištenja potrebno ih je dobro osušiti. Sjemenke možete sušiti na zraku, u pećnici, mikrovalnoj ili dehidratoru, a vrijeme sušenja ovisit će o klimatskim uvjetima ili uređaju za sušenje.
Sušenje na zraku
Sjemenke je najbolje sušiti u papirnatim vrećicama tako da štitce ili cijelu biljku stavite u vrećicu i ostavite ju na prozračnom mjestu. Biljku sušite na sjenovitom mjestu, a na vrećici probušite nekoliko rupa kako bi zrak mogao cirkulirati oko sjemenki. Štitci moraju biti unutar papirnate vrećice kako se tijekom sušenja ne bi osipali po tlu, a najjednostavnije je da vrh vrećice zavežete za stabljiku sa špagom ili gumicom. Najbolja temperatura za sušenje sjemenki kima je 21 - 27°C, a potrebno je 2 - 4 tjedna da budu spremne za konzumaciju.
Sušenje u pećnici
Pećnica može poslužiti za brže sušenje sjemenki, posebno ako nemate vremena za čekanje 4 tjedna da se osuše prirodnim putem. Štitce ili sjemenke stavite na pleh koji ste obložili s papirom za pečenje i sušite u pećnici zagrijanoj na 30 - 40°C na oko 15 - 20 minuta. Svakih 5 minuta provjerite u kakvom su stanju i jesu li suhi. Pleh možete i lagano protresti tako da se promiješaju ili okrenu.
Nakon sušenja, štitce izvadite iz pećnice i ostavite da se ohlade te ih protrljajte između dlanova kako bi izvadili sjemenke. Sjemenke prije spremanja u staklene ili plastične posude ohladite kako se ne bi navlažile.
Sušenje u mikrovalnoj
Štitce i sjemenke možete sušiti u mikrovalnoj pećnici, ali budite jako oprezni jer postoji mogućnost da vam jako brzo izgore. Na tanjur rasporedite sjemenke ili štitce i postavite mikrovalnu na srednje jaku temperaturu te sirovinu sušite 10 - 15 sekundi. Stalno provjeravajte kako se suši i ako primijetite da počinje gorjeti odmah ju izvadite jer se štitci mogu zapaliti.
Postupak sušenja ponavljajte sve dok sjemenke ne budu suhe. Nakon sušenja, štitce ostavite da se ohlade, protrljajte ih između dlanova i izvadite sjemenke te ih spremite u staklene ili plastične posude.
Sušenje u dehidratoru
Sjemenke kima mogu se sušiti i tako sa se čahure ostave u dehidratoru 4 - 8 sati na temperaturi 30 - 40 °C. Osim štitaca, možete sušiti i sjemenke tako da ih posložite na papir za pečenje koji ste postavili na rešetke dehidratora. Povremeno provjerite u kojoj je fazi, a po potrebni sjemenke možete promiješati, a štitce preokrenuti. Suhe sjemenke izvadite iz dehidratora i ostavite da se ohlade prije skladištenja.
Mljevenje kima
Nakon sušenja, sjemenke kima mogu se i samljeti te čuvati u obliku praha. Iako se najčešće koriste u jednom komadu, mljevene sjemenke imaju puno jaču aromu posebno ako se melju neposredno prije dodavanja jelima. Ne preporučuje se prah spremati u posude na duže od 2 - 3 dana jer dužim stajanjem gubi aromu.
Sjemenke je najbolje samljeti u mlincu za kavu ili ih usitnjavati u mužaru. Meljite ih i tucajte dok ne dobijete prah ili dok se sjemenke ne raspuknu. Korištenjem mužara nećete dobiti prah nego komadiće kima. Mljevenjem u mlincu za kavu od sjemenki ćete dobiti prah, a kako bi začinili neko jelo dovoljno je da dodate pola male žličice ovog začina.
Ako nemate mlinac za kavu ili mužar onda sjemenke izrežite nožem, samo pazite da vam se ne razlete po stolu. Rezanjem ćete dobiti komade sjemenki koje će biti intenzivnije arome od cijelih sjemenki.
Mljevenjem sjemenki crnog kima možete dobiti i brašno bogato proteinima, vlaknima i timokinonom. Sjemenke je najbolje samljeti u mlincu za kavu ili kućnom mlinu za brašno dok su sjemenke premale da ih meljete u blenderu. Stavite ih u mlinac za kavu ili mlin za brašno te ih postavite na željenu granulaciju i uključite. Meljite sve dok ne dobijete brašno koje se može prosijati, a možete ga konzumirati sirovog ili za smoothije i shakeove.
Namakanje kima
Sjemenke crnog kima možete namočiti i u medu u koji ispuštaju svoju aromu čime se dobija aromatizirani med. Prilikom dodavanja sjemenki držite se omjera i na 1 kg meda dodajte 100 g sjemenki. Prije nego sjemenke dodate u med sameljite ih u mlincu za kavu ili izrežite na manje komade. Smjesu meda i sjemenki dobro promiješajte, stavite u staklenku i zatvorite. Ostavite da odstoji najmanje tjedan dana prije nego ga počnete konzumirati.
Osim namakanja sjemenki u medu, možete ih namakati u maslinovom i suncokretovom ulju i tako dobiti ulje crnog kima. Sjemenke je potrebno očistiti od nečistoća te izrezati na manje komade ili samljeti u mlincu za kavi ili kućnom mlinu za brašno. U ulje dodajte sjemenke ili prah kima. smjesu izmiješajte i ostavite da odstoji na tamnom i toplom mjestu 15 - 20 dana. Svaki dan staklenku ili bocu sa smjesom preokrenite tako da se sadržaj dobro promiješa. Nakon što je ulje odstajalo, procijedite ga kroz gazu i ulijte u tamne boce.
Cijeđenje / prešanje kima
Postupkom hladnog prešanja sjemenki kima dobiva se ulje crnog kima koje se priprema od posebne sorte crnog kima. Ulje je ljekovito i sadrži velike količine minerala i vitamina, a ako se ispravno skladišti može trajati i do godinu dana. Prije prešanja potrebno je sjemenke očistiti i samljeti, te odvojiti talog od ulja. Prvo se čiste nečistoće koje se mogu nakupiti u sjemenkama, a nakon toga se sjemenke melju na manje komade. Mljevenjem se iz sjemenki želi ispustiti što više ulja, a prešanjem se ono mehaničkim postupkom istiskuje pomoću pužne ili hidraulične preše, mužara ili gaze. Prešanjem sjemenki može se dobiti mala količina ulja, ali je ono iznimne kvalitete i velike nutritivne vrijednosti.
Prženje kima
Jača aroma kima može se dobiti tako da se sjemenke kratko poprže u tavi na štednjaku. Prženjem ćete izvući višak vode iz sjemenki te ćete im produžiti rok trajanja. Sjemenke stavite u tavu i pržite 1 - 2 minute te ih nakon toga ohladite i spremite u staklenu ili plastičnu posudu. Nakon prženja možete ih i samljeti te ćete tada dobiti posebnu aromu ovih sjemenki.
Skladištenje kima
Sjemenke kima se najduže mogu čuvati ako su prethodno dobro osušene ili pržene. Sušene sjemenke čuvaju se oko godinu dana iako se preporučuje potrošiti ih u rok od 6 mjeseci. Čuvajte ih u staklenim ili plastičnim posudama koje se mogu hermetički zatvoriti, a možete ih skladištiti i u papirnatim vrećicama. Važno je samo da su uskladištene na suho, tamno i hladno mjesto.
Mljeveni kim nije dobro skladištiti duže od 2 - 3 dana jer jako brzo gubi aromu te ga je najbolje mljeti neposredno prije dodavanja u jelo. Brašno od kima možete skladištiti 1 - 2 tjedna od mljevenja te ga obavezno držite na hladnom, tamnom i suhom mjestu u staklenim ili plastičnim posudama koje se mogu hermetički zatvoriti.
Kim namočen u medu čuvajte na sobnoj temperaturi na tamnom i suhom mjestu. Ulje crnog kima držite u tamnim bocama s hermetičkim zatvaranjem i ne izlažite ga izravnoj sunčevoj svjetlosti. Nemojte ga spremati u hladnjak, a optimalna temperatura za skladištenje je 7 - 25°C.
Foto: Ajale / Pixabay
Odgovori