Biljka koja sadrži mravlju kiselinu, žari i stvara iritaciju na koži ne čini se kao sastojak od kojeg se može pripremati zdravo i ukusno piće. Ali ova biljka je bogata raznim vitaminima, mineralima i ljekovito djeluje na ljudski organizam. Često zanemarena biljka, osim za pripremu jela, može se koristiti za sirupe i sokove.
Najpoznatija je po žarenju koje izaziva na koži što dolazi od mravlje kiseline koja, u doticaju s kožom, stvara iritaciju. Posebno morate biti oprezni prilikom berbe koprive, a dostupna je svima jer raste kao samonikla biljka u prirodi. Njeni listovi potapanjem u prokuhanoj vodi stvaraju ukusan sirup i sok od koprive koji dodavanjem šećera, meda i limuna postaje ukusan i osvježavajuć napitak.
Karakteristike koprive
Kopriva je jestiva i samonikla biljka rasprostranjena na području Europe, Afrike, Azije i Sjeverne Amerike. Raste u šumama i na zapuštenim područjima, a u prošlosti su ju koristili i stari Rimljani koji su od nje pripremali variva i juhe. Ima uspravnu stabljiku visine do 150 cm sa sitnim dlačicama. Listovi su srcolikog oblika i s kratkim stabljikama su pričvršćeni na stabljiku, a prekriveni su s kratkim i sitnim dlačicama bijele boje. Mogu biti duljine 3 - 15 cm i na koži izazivaju iritaciju zbog žarnica koje se nalaze na njima. Korijen je jak, velik i dobro ukorijenjen zbog čega se često koristi u kulinarstvu, a cvijet skupljen u rese i sitan.
Kopriva je biljka koja nema plodove već se u prehrani i u ljekovite svrhe koriste listovi, cvjetovi i korijen. Prilikom loma dlačica na listovima i stabljici dolazi do izlučivanja mravlje kiseline i histamina koji izazivaju osjećaj žarenja na koži.
Kopriva za preradu
U današnje vrijeme postoji više od 50 priznatih vrsta koprive, a koriste se za pripremu čaja, tinktura, soka i sirupa. Za pripremu pića u našem području se najčešće koristi obična kopriva koja je priznata sorta.
Obična kopriva se još naziva i velikom koprivom ili dvodomnom koprivom. Samonikla je jestiva sorta koprive i raste na zapuštenim mjestima te se smatra korovom. Listovi su svijetlo zelene boje kada su mladi, a tamnozelene kad su stariji. Raste u šumama na području Europe i najbolje joj odgovaraju vlažna tla. Zbog svojih ljekovitih svojstava u listovima izvrsna je za pripremu sirupa.
Berba i kupovina
Kopriva je biljka koja se ne uzgaja već se bere u njenom prirodnom staništu kao što su šume, livade ili poljski putevi. Berite koprivu koja ne raste uz prometnice i listove koje nisu oštetili kukci. Listovi se beru u periodu od ožujka do svibnja, a ne preporučuje se berba rano ujutro dok je još rosa, kao ni u večernjim satima kada je koncentracija ljekovitih tvari u listovima najmanja.
Prilikom berbe listova uvijek koristite rukavice i možete ih rezati škarama kako bi što manje oštetili biljku. Stabljiku nemojte brati jer će se tako biljka prije oporaviti i dalje će rasti novi listovi. Listove ne možete kupiti nigdje već ih jedino možete sami brati u prirodi.
Recepti za sirup od koprive
Sirup od koprive možete pripremati samo od listova uz dodatak još nekoliko drugih vrsta ljekovitih biljaka. Jedna od najpoznatijih kombinacija je koprive i mente, a kako bi produžili rok trajanja zimnice dodajte limunsku kiselinu. Proces pripreme sirupa je jednostavan i brzo je gotov, a od 1 l sirupa možete dobiti duplu količinu razrijeđenog soka.
Obavezno proučiti prije pripreme!
Sirup od koprive i meda
Klasičan i najjednostavniji recept za pripremu sirupa od koprive je upotreba koprive kao glavnog sastojka. Dodavanjem meda i smeđeg šećera izbjegavate dodavanje bijelog šećera, a postići ćete jednaku slatkoću. Navedena količina sastojaka dovoljna je za oko 900 ml sirupa od koprive.
Sastojci
- 0,5 kg svježih listova koprive
- 1 l vode
- 150 g meda
- 4 žlice smeđeg šećera
- 4 limuna
Priprema
- Vodu ulijte u posudu i stavite ju na štednjak na laganu vatru. Pustite da prokuha.
- U drugu posudu stavite oprane listove koprive i prelijte ih s prokuhanom vodom. Poklopite posudu i ostavite sve da odstoji preko noći.
- Drugi dan tekućinu procijedite i ulijte i dodajte smeđi šećer. Ostavite da kuha oko 1 minute.
- Sklonite sa štednjaka i dodajte med te dobro promiješajte sve dok se med ne otopi.
- Iscijedite limun, dodajte ga u sirup i sve dobro promiješajte.
- Dobiveni sirup spremite u staklenke ili staklene boce.
Sirup od koprive i mente
Ljekovitost sirupa možete poboljšati dodavanjem i drugih biljaka kao što je menta. Zbog raznih pozitivnih utjecaja na ljudski organizam, a posebno probavu, mentu je dobro piti svaki dan što ćete svako moći ako napravite ovaj ukusni sirup. Trebat će vam i limunska kiselina koja se koristi za pripremu džemova i sirupa, a produžuje rok trajanja zimnice i poboljšava okus. Možete ju nabaviti u svakoj trgovini, a navedena količina sastojaka dovoljna je za oko 2,8 l sirupa od koprive.
Sastojci
- 60 svježih listova kopriva
- 30 svježih listova mente
- 3 l vode
- 4 limuna
- 80 g limunske kiseline
- 1,5 kg šećera
Priprema
- U posudu ulijte vodu i stavite na štednjak na laganu vatru da prokuha.
- U drugu posudu stavite svježe listove koprive i mente te ih prelijete s prokuhanom vodom. Poklopite s poklopcem i ostavite da odstoji preko noći.
- Sljedeći dan tekućinu procijedite i stavite na štednjak na laganu vatru.
- Dodajte limunsku kiselinu i šećer i sve sastojke kuhajte 1 - 2 minute na laganoj vatri, a kada se na vrhu pojavi pjena maknite ju žlicom.
- Nakon što tekućina prokuha i šećer se otopi maknite posudu sa štednjaka.
- Iscijedite sok svježeg limuna i dodajte ga u prethodno prokuhanu tekućinu.
- Sve dobro izmiješajte i sirup ulijte u staklenke ili staklene boce te ih dobro zatvorite.
Čuvanje i skladištenje
Nakon pripreme sirup od koprive spremite u staklenke ili staklene boce koje se mogu dobro zatvoriti. Staklenke držite na suhom i hladnom mjestu do 6 mjeseci, a nakon otvaranja popijte ga u što kraćem roku. Ako imate tamne staklene boce koristite njih jer su one najbolje za skladištenje sirupa. Nemojte ga zamrzavati kako ne bi izgubio sva ljekovita svojstva, ali i zbog svoje teksture nije primjeren za ovako skladištenje.
Savjeti
Listove koprive berite dok su mladi i nikad ih ne berite uz prometnice. Umjesto bijelog, u sirup možete dodati med ili smeđi šećer.
Upotreba u kuhinji
Sirup od koprive pije se kao sok tako da se razrjeđuje s običnom ili mineralnom vodom. Može služiti kao začin za razne kolače tako da se polije po biskvitu ili po palačinkama. Poslužuje se kao zamjena za javorov sirup jer je gušće teksture, ali se ne preporučuje dodavati ga u kreme.
Ljekovita svojstva
Kopriva je iznimno ljekovita biljka iako u sebi sadrži mravlju kiselinu. Sadrži vitamin A koji je koristan za vid i obnovu kože i vitamin C koji služi za apsorpciju željeza u tijelo i jačanje imunološkog sustava. Bogata je i željezom, kalijem, fosforom, magnezije, taninom i flavonoidom.
Sirup od koprive ima antibakterijsko, antimikrobno i antiupalno djelovanje na ljudski organizam. Prije konzumacije potrebno je posavjetovati s liječnikom jer nije ga dobro kombinirati s nekim lijekovima i ne preporučuje se trudnicama i dojiljama.
Foto: Mareefe / Pixabay
Zimnica od koprive
Odgovori