Marelice kao slasno stolno voće nude nam i druge mogućnosti pripreme kako bi u njenim okusima mogli uživati tijekom cijele godine. Od izrade kompota, džemova, pekmeza pa sve do rakije i sokova. Marelice su dobrodošle u svakom obliku ne ističući se samo okusom već i nutritivnim bogatstvom. Ipak, sok od marelica ističe se kao praktičan način unosa svih blagodati ovoga voća uz aromatičan slatko-kiseli okus.
U nastavku vam donosimo klasičan recept za sok od marelica koji otvara prostor i vašoj kreativnosti uz naše dane preporuke. Ponudit ćemo vam i recepte za sok od marelica bez konzervansa u kombinaciji s narančom te zanimljivu zamjenu za zaslađivanje soka od uobičajenog bijelog odnosno smeđeg šećera. Ako pak niste raspoloženi za dugo kuhanje (iako su radi očuvanja procesi sterilizacije i pasterizacije i dalje nužni!) donosimo vam i recept za osvježavajući egipatski sok od sušenih marelica sa Srednjeg istoka o čijem osvježavajućem efektu svjedoči i činjenica da se za njim prvim poseže nakon posta tijekom Ramazana.
U nastavku ćemo vam otkriti kada se plodovi marelice mogu ubirati s obzirom na sortu ističući dvije najčešće, obje podrijetlom iz susjedne nam Mađarske. Naravno, uz preporuku da u kupnji uvijek provjerite jesu li marelice dovoljno zrele jer će to utjecati na okus soka. Osim toga, saznat ćete nešto i o njezinim obilježjima, pokušat ćemo vas uvjeriti i u lakoću njezina uzgoja te sve ljekovite i nutritivne blagodati koje nam ona omogućuje posebice za adolescente, trudnice i vegane.
Karakteristike marelice
Marelice (lat. Prunus armerniaca) se ubrajaju u koštičavo voće sa srodnim breskvama, nektarinama, šljivama, trešnjama i višnjama. Potječu iz zapadne Azije, a u naše krajeve došle su zahvaljujući Rimljanima. U našem krajevima su se brzo udomaćile o čemu svjedoči i njezin drugi naziv - kajsija, inače riječ turskog podrijetla za razliku od njemačkog "marelica" uz manje korišten naziv barakokula.
Pogodna je za uzgoj u onim krajevima koji odgovaraju uzgoju vinove loze. Ne zahtijeva puno vode te je poprilično otporna na biljne bolesti i štetnike što ju čini zahvalnom za uzgoj. Marelica je listopadno stablo koje ćemo prepoznati po tamnozelenim eliptičnim listovima koji su nazubljeni po rubovima, a u ožujku će ga krasiti bijeli ili ružičasti cvjetovi. Nakon oprašivanja razvit će se žuti ili crvenkasti pustenasto-dlakavi plodovi. Drvo može preživjeti do 25 godina. Može se uzgojiti iz sjemena pri čemu se pretpostavlja da će uspjeti samo ono najtvrđe, a prvi plodovi mogu se očekivati oko četvrte godine.
Marelice za preradu
Marelica je rasprostranjena širom svijeta te razlikujemo oko 350 uzgojenih sorti. U našim krajevima najčešći je uzgoj Mađarske najbolje, a česta je i Kečkemetska ruža.
Mađarska najbolja (Magyarkajszi)
Mađarska najbolja je udomaćena sorta kod nas ne samo zbog podrijetla susjedne nam Mađarske već i zbog redovite i obilne rodnosti. Najveća opasnost koja prijeti uzgoju marelica je smrzavanje, a ova sorta se ističe dobrom otpornošću na smrzavanje. Sorta se ubraja u srednje rane sorte te zrije oko 10. srpnja.
Sorta je izuzetno pogodna za preradu zbog svoje sočnosti te već izraženog slatko-kiselog okusa što smanjuje potrebu za dodacima. Također, jednostavna je za uporabu zbog lakog vađenja koštica, a plodovi su krupni i okrugli.
Kečkemetska ruža (Kecskei rozsa)
Kečkemetska ruža je također sorta mađarskog podrijetla te se ističe jednakom otpornošću na mraz. Plodovi su drugačiji od Mađarske najbolje, točnije manji su te su spljoštenog oblika. Ona se ubraja u sorte kasne cvatnje pa tako u plodovima možemo uživati tek krajem srpnja ili početkom kolovoza. Izuzetno je pogodna za preradu u sok zbog svoga osvježavajućeg okusa.
Berba i kupovina
Marelice se u pravilu beru u razdoblju od lipnja do kraja srpnja zavisno od vrste koje dijelimo na rane sorte, srednje rane sorte, srednje kasne sorte i kasne sorte. Spremnost marelica za branje prepoznat ćemo po tom što se lako odvajaju od grane te su meke na dodir. Potpuno zrele marelice najpogodnije su za preradu zbog naglašene slatkoće.
Kod kupovine marelica treba obratiti pažnju da nisu nezrele što je moguće jer je uobičajeno vrijeme za branje marelica namijenjenih za transport - tjedan dana prije dostizanja zrelosti. Nezrelost će svakako utjecati na okus soka od marelica.
Recepti za sok od marelice
Sok od marelica čini se kao najpraktičniji način pripreme zimnice od viška voća. U nastavku ćemo vam predstaviti razne recepte koji se razlikuju po načinu pripreme, uloženom trudu, kombinaciji s drugim voćem te načinom zaslađivanja. Kroz recepte ćete se moći i sami poigrati sa željenom teksturom te kombinacijama s preporučenim voćkama.
Obavezno proučiti prije pripreme!
Domaći sok od marelica
Ovaj recept naglasit će slatku notu marelica, a ako koristite svoje marelice uživat ćete i sve hranjive sastojke koje se kriju u njezinoj kožici! Od ovoga recepta dobit ćete 2 litre soka.
Sastojci
- 1 kg marelica
- 1 litra vode
- 200 g šećera
- 1 žlica limunske kiseline
- na vrh žličice konzervans
Priprema
- Operite i očistite marelice od koštica. U slučaju kupovnih, preporučamo uklanjanje kožice.
- Usitnite ih u kašu.
- U loncu pomiješajte vodu i šećer te kuhajte do točke vrenja.
- Kada provrije u vodu ubacite dobivenu kašu od mandarina.
- Kuhajte sve zajedno 10 minuta na srednje jakoj vatri.
- Pred kraj kuhanja dodajte limunsku kiselinu i konzervans te dobro promiješajte.
- Vrući sok ulijte u prethodno sterilizirane boce i ohladite na sobnoj temperaturi.
Sok od marelica bez šećera
Ovdje vam donosimo recept s ukusnim i zdravijim zamjenama za šećer koji uz pravilno skladištenje može potrajati i do 6 mjeseci. Slobodno se poigrajte i s dodavanjem drugih voćki, preporučujemo citruse, dinje, jabuke i srodne im breskve. Od ovoga recepta dobit ćete 4 l soka.
Sastojci
- 2,5 kg marelica
- 200 g kokosova šećera
- 165 ml agavina sirupa
- 1,5 žlica limunova soka
- 1,5 l vode
Priprema
- Operite i izvadite koštice iz marelica te ih prepolovite.
- Stavite ih u lonac te dodajte vodu i kuhajte na jakoj vatri.
- Kada provrije smanjite vatru na srednju jačinu te kuhajte oko pola sata.
- Procijedite ih do željene gustoće.
- Dodajte im agavin sirup, šećer i limunov sok uz stalno miješanje.
- Presipajte u staklene boce te ih prokuhajte sa sokom 20 minuta.
Sok od marelica bez konzervansa
U ovom receptu šećer je prirodni konzervans, no ipak treba voditi računa o pravilnoj sterilizaciji staklenki te provedbi pasterizacije. Ovaj sok prožima nešto kiselija nota koja će svakako doprinijeti boljem razbuđivanju osjetila. Od ovoga recepta dobit ćete 8 l soka.
Sastojci
- 3 kg marelica
- 2 kg naranče
- 3 litre vode
- 500 g šećera
- 1 ekstrakt arome vanilije
Priprema
- Marelice dobro operite i očistite od koštica.
- Sameljite ih.
- Marelicama dodajte šećer i vodu te ih poklopite i ostavite na hladnom preko noći.
- Idući dan marelice kuhajte s aromom vanilije dok ne provriju.
- Kada provriju, smanjite vatru te kuhajte još 10 minuta.
- Procijedite ih do željene gustoće.
- Sipajte u staklene boce koju su prethodno sterilizirane.
Sok od sušenih marelica
"Amar al-din" jako je popularan na Srednjem istoku posebno za vrijeme Ramazana što potvrđuje njegov osvježavajući učinak. Ovaj recept praktičan je i zato što ne zahtijeva kuhanje osim uobičajenu provedbu postupka sterilizacije boca i pasterizacije. Sušene marelice možete pronaći u gotovo svakom dućanu ili se odvažiti pa ih sami napraviti! Od ovoga recepta dobit ćete malo više od 1 litre soka.
Sastojci
- 400 g sušenih marelica
- 750 ml vode
- 80 g šećera
Priprema
- Sušene marelice narežite na manje komade.
- Stavite ih u veću zdjelu te ih zatim prelijte s vodom i ostavite preko noći. Ako ste ipak u žurbi možete ih preliti s vrelom vodom i ostaviti 2-3 sata.
- U blenderu usitnite sušene marelice s vodom i šećerom sve dok ostaci pulpe nisu vidljivi.
- Procijedite po želji.
- Presipajte u sterilizirane boce te odradite postupak pasterizacije.
Čuvanje i skladištenje
Sok od marelice s upotrebom konzervansa moguće je očuvati i do godinu dana na mračnom i hladnom mjestu. Za sok od marelica bez šećera i konzervansa uz primjenu pravilne metode sterilizacije staklenih boca te provedbu pasterizacije sok je moguće očuvati i do 6 mjeseci uz preporuku čuvanja na tamnom i hladnom mjestu. Kada se sokovi otvore preporučuje se potrošiti ih u roku 3 dana.
Upotreba u kuhinji
Marelice se u soku jako dobro slažu s citrusima, dinjom, jabukama, breskvama i nektarinama. U kombinacijama potrudite se pronaći voće koje će dodatno naglasiti jednu od nota okusa marelica - onu slatku i/ili kiselu.
Amar al-din nam može poslužiti i kao baza za puding od sušenih marelica. Potrebno je prokuhati 2 šalice soka te postepeno dodavati smjesu od 2 žlice brašne umućene u oko 50 ml amar al-din soka.
Ljekovita svojstva
Marelice su najpoznatije po visokom udjelu karotena, čak 18 mg po kg. Karoten naše tijelo pretvara u vitamin A koji nam je potreban za očuvanje zdravlja mrežnice oka, pravilnog rada imunosnog sustava, a posebno se preporučuje adolescentima te trudnicama za pravilan razvoj embrija i kod jutarnjih mučnina.
Također, vegani su skloni smanjenom unosu vitamina A zbog čega su marelice pogodan izvor toga vitamina. Nadalje, zbog bogatstva minerala pogoduju zdravlju kostiju, a zbog visokog udjela vitamina C, kalija i vlakana dobre su za srce kao i za pokretanje probavnog sustava.
Preporučuju se i kod liječenja anemije, kožnih oboljenja poput ekcema i svrbeža, upale uha, vrućice te respiratornih problema. Njezino nutritivno bogatstvo svakako svjedoči i činjenica da su astronauti na misiji Apollo 15 jeli energetske pločice s osušenim marelicama kako bi očuvali snagu.
Foto: Jonathan Pearson / CC
Zimnica od marelica
Odgovori