Grožđe je još iz davnina poznato kao hrana za bogove. Primamljivog je izgleda i još boljeg okusa, a izrazito zdravo. Bogato je mineralima, vitaminima, hranjivim tvarima te su njegove dobrobiti jako korisne za naše zdravlje. U narodnoj medicini, grožđe se koristi za razna oboljenja.
Može se jesti sirovo ili se prerađuje u vino, džem, marmeladu, pekmez, ocat, sirup i sok.
Domaći sirup je veoma jednostavno za pripremiti, potrebno vam je svega 3 sastojka - odabrana voćka, voda i šećer. Naravno, postoje i recepti koji ne sadrže šećer, uvijek ga možete zamijeniti s nekim drugim sladilom ili potpuno izostaviti. Ako imate volje te svega 20-ak minuta slobodnog vremena, napravite svoj domaći sirup.
Karakteristike grožđa
Grožđe (lat. Vitis vinifera) je plod vinove loze koja se smatra jednom od najstarijih biljnih kultura koju je čovjek uzgojio. Nitko ne zna od kud doista vinova loza potječe, no pretpostavke su da je došla iz južne Europe. Plodovi se beru krajem ljeta i početkom jeseni te se jedu svježi ili se prerađuju. Danas postoji preko 8.000 vrsta grožđa, no 12 je osnovnih i najpoznatijih vrsta grožđa.
Vinova loza je penjačica u obliku grma koja raste i do 15 metara. Listovi su različitih boja i oblika, ovisno o sorti loze. Vrijeme cvata joj je od lipnja do srpnja te traje svega 5 dana. Plodovi sazrijevaju već u srpnju pa sve do listopada, ovisno o sorti. Okruglog su oblika i drugačijih boja, ovisno o vrsti. Postoji crno i bijelo grožđe. U sebi, plodovi sadrže malene sjemenke koje se također preporučuju za jelo jer su veoma zdrave.
Prilikom sadnje vinove loze, važno je odrediti sortu koja će najbolje uspijevati na željenom mjestu. One najbolje uspijevaju na brežuljcima gdje je prisutna veća količina sunčeve energije. Ovoj biljci najbolje odgovaraju pjeskovita i stjenovita tla pa u Hrvatskoj one najbolje uspijevaju u dalmatinskom kršu i na istarskom stjenovitom tlu. Vinova loza poprilično je otporna i na sušu, potrebno joj je redovno zalijevanje samo prvih mjesec dana nakon sadnje.
Grožđe za preradu
Najpoznatiji proizvod grožđa je vino, no odmah nakon njega slijede sirup i ostale zimnice. Ovisno o slatkoći ploda i njegovim vrijednostima određuje se namjena sorte. Slađe sorte koriste se u pripremi sirupa i marmelada i takvim sortama nije potrebno dodavati šećer jer su prirodno slatke. Uzgoj vinove loze prisutan je u cijelom svijetu kao i njegova sama prerada. U nastavku slijede sorte grožđa te njihove karakteristike.
Cabernet sauvignon
Najčešće se uzgaja upravo u svrhu proizvodnje vina. Plodovi su joj maleni, tamno-plave boje i čvrste strukture. Ova sorta nosi veliku plodnost što je i razlog njenoj popularnosti. Otporna je na biljne nametnike i parazite. Sazrijevanje plodova odvija se u jesen, a sama loza uzgaja se u južnoj Francuskoj, Bugarskoj, Australiji i Kaliforniji.
Merlot
Naziv dolazi od francuske riječi koja u prijevodu znači crna ptica - kos. Plodovi su joj tamno-plavi i maleni te čvrsto formulirani u grozdove. Okus plodova je sočan te sadrži tragove borovnice i metvice. Odličan je izbor pri proizvodnji sirupa upravo zbog kombinacije okusa plodova. Merlot sazrijeva poprilično rano, sredinom i krajem srpnja. Ova sorta uzgaja se u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Portugalu.
Nebbiolo
Naziv ove sorte dolazi od talijanske riječi nebbia što u prijevodu znači magla. Ovo je jedna od najpopularnijih talijanskih sorti. Plodovi su joj maleni i okrugli, tamno-crvene boje. Okus sadrži štih kiselosti te je zbog toga najčešće korišteno u proizvodnji vina. Mana ove sorte jest to što je poprilično osjetljiva na biljne nametnike i plijesan, no uz pravilnu zaštitu i rez, rodit će redovito.
Crni pinot
Nije toliko popularan jer ne donosi mnogo plodova - stabljika nosi svega 1-2 grozda koji kasno sazrijevaju, no okus im je vrhunski. Plodovi su maleni, tamno-plave boje i sočni. Uzgajano je na različitim teritorijima te dobro podnosi sušu. Plod ove sorte sazrijeva ranije, već početkom srpnja. Mana ove biljke je osjetljivost, zna često obolijevati pa ju je potrebno zaštiti od nametnika i hladnoće. Popularna je u Francuskoj, SAD-u, Australiji, Švicarskoj i Njemačkoj.
Syrah
Drevna sorta koja dolazi sa Srednjeg istoka. Njen naziv u prijevodu znači moja zemlja, a drugi naziv po kojem je poznata je Shiraz. Što je biljka veća i starija, to je sok njenih plodova gušći i tamniji. Bobice su male, jednolike i plavo-crne boje. Iako ova sorta donosi malo plodova, ona je popularna jer uspijeva na neplodnom i siromašnom tlu. Osjetljiva je na vremenske uvjete te o njima znatno ovisi vrijeme sazrijevanja plodova. Syrah sorta voli sunce i toplinu, no ne podnosi sušu. Poprilično je osjetljiva na biljne bolesti. Uzgaja se širom svijeta, no najpopularnija je u SAD-u, Australiji, Italiji i Francuskoj. Ova sorta je također popularna pri proizvodnji sirupa i džemova jer je okus ploda sladak.
Sangiovese
Crvena talijanska vinska sorta čiji naziv u prijevodu znači krv Jupiterova. Točan podatak o podrijetlu ove sorte ne postoji, no poznato je da je poprilično stara. Plodovi su mali, gusti i crno-ljubičaste boje. Za zdrav rast i dobru rodnost, Sangiovese sorti potrebno je dobro osvjetljenje, sunce i vlažnost tla. Poprilično je otporna na biljne nametnike i klimatske uvjete. Obavezna je ručna berba jer su plodovi meki i lako se oštete.
Sorte bijelog grožđa
Chardonnay
Sorta bijelog grožđa čija je potražnja u svijetu najveća. Podrijetlom je iz Francuske, vjeruje se da je ime dobila po selu Chardonnay. Grozdovi izbijaju odmah nakon cvatnje te su male veličine. Sam plod je malen, okrugao i svijetlo zelene boje. Okus je umjeren, sadrži odličan balans slatkoće i kiselosti. Otporno je na sušu te se koristi u različite prerade, ne samo u svrhu dobivanja vina. Nedostatak ove sorte je njena produktivnost i osjetljivost na vlagu. Veoma je zahtjevna za održavanje, potrebno joj je plodno tlo i zaštita od mraza. Uzgaja se u cijelom svijetu, vrlo je popularna sorta i u Hrvatskoj. Odlična sorta pri proizvodnji sirupa jer su plodovi istodobno i slatki i kiseli.
Chenin
Izvorno dolazi sa sjeverozapada Francuske te je smatrana jednom od najvažnijih francuskih sorti bijeloga grožđa. Danas je ova sorta najrasprostranjenija u Južnoj Africi gdje je poznata i pod imenom Steen. Vrlo je popularna sorta jer daje mnogo plodova koji su sočnog i slatkog okusa. Grozdovi su srednje veličine i razgranati, a bobice žuto-zelene boje. Nije zahtjevna za uzgoj, a odgovaraju joj hladnija područja. Obožavana je diljem svijeta pa se njen uzgoj proširio na cijeli svijet.
Traminac bijeli
Sorta bijelog grožđa koja je podrijetlom iz Alto Adigea čiji miris očara ljubitelje grožđa. Sadrži prekrasan miris koji podsjeća na kombinaciju ruže, tropskog voća i cimeta. Osim zavodljivog mirisa, okus mu je također odličan. Za razliku od ostalih sorti, nema kiselu notu već je poprilično sladak. Plodovi su ružičaste boje i poprilično osjetljivi. Srednje je rodnosti. U Hrvatskoj, ova sorta se ponajviše uzgaja u Iloku. Ova sorta je popularna i uzgaja se diljem svijeta.
Rizling
Drugi, nama možda poznatiji naziv, Graševina. Veoma popularna i cijenjena sorta jer uspijeva na gotovo svim područjima. Veoma aromatičnog okusa s dozom kiselosti što ju čini odličnom sortom u preradi vina i sirupa. Ovu vrstu nazivaju i kraljem vinograda upravo zbog velikih prednosti koje donosi. Zimska otpornost je poprilično visoka. Plodovi su malo većeg obujma, meki te svijetlo zelene boje. Jedina mana ove sorte je njena produktivnost, odnosno rodnost. Rizling sorta zastupljena je širom svijeta, te u Hrvatskoj uspijeva u svim regijama.
Sauvignon
Dolazi od riječi sauvage što u prijevodu znači divljak, naziv je povezan s korijenima koje ova sorta sadrži. Porijeklom je iz Francuske u kojoj pokriva najveće područje. Okus plodova sadrži arome zelenih jabuka, grejpa i vlažne trave. Plodovi su mesnati i svijetlo zelene, ponekad i zlatne boje te im je okus poprilično kiselkast. Ova sorta ima nisku otpornost na hladnoću zbog čega je važno odrediti povoljnu plantažu. Uzgaja se u Francuskoj, Kaliforniji, Španjolskoj, Moldaviji, Njemačkoj i Rumunjskoj.
Semillon
Glavna sorta u zapadnoj Francuskoj iz koje i potječe. Grozdovi su srednje veličine i zbijeni, a sami plodovi su mali, okrugli te sočnog i slatkog okusa. Upravo zbog arome okusa i tanke kožice, ova sorta dominira u proizvodnji slatkih vina i sirupa. Najznačajnije plantaže ove sorte nalaze se u Australiji, no uzgoj je rasprostranjen po cijelom svijetu.
Berba i kupovina
Berba plodova razlikuje se kod svake sorte te o uvjetima u kojima je rasla. Okvirno govoreći, plodovi se beru sredinom i krajem ljeta te početkom jeseni. Idealni vremenski uvjeti berbe su za vrijeme sunčanog razdoblja kada je temperatura od 20 - 25°C. Berba se odvija strojno ili ručno. Kod određenih sorti, upravo zbog osjetljivosti plodova, preporučuje se ručno branje.
Ako niste u mogućnosti ubrati vlastito grožđe, potražite domaće na tržnici ili kod privatnih uzgajivača. Prilikom kupnje grožđa, obratite pozornost na izgled bobica i njihovu mekoću. Izbjegavajte premekane bobe i one koje su promijenili boju.
Recepti za sirup od grožđa
Za domaći sirup od grožđa nije vam potrebno puno sastojaka, a ni vremena. Vama ostaje na izbor hoćete li koristiti crno ili bijelo grožđe. Sirup možete razrijediti s vodom i uživati u osvježavajućem napitku. Možete ga koristiti u kolačima, tortama ili kao preljev za palačinke, vafle i slične deserte.
Obavezno proučiti prije pripreme!
Domaći sirup od grožđa
Za ovaj recept potrebno vam je grožđe, voda, šećer i limun. Od navedenih količina dobit ćete 2 litre sirupa kojeg možete koristiti na razne načine. Kuhanje sirupa traje svega 15-ak minuta, a ako želite gušći sirup, potrebno ga je malo dulje kuhati. Sirup kuhajte dok ne postignete željenu gustoću. Količinu šećera također možete prilagoditi svom ukusu.
Sastojci
- 5 kg grožđa
- 2 l vode
- 800 g šećera
- 2 limuna
Priprema
- Grožđe je potrebno dobro oprati i odvojiti bobice od peteljki.
- Bobice možete usitniti u blenderu ili pomoću štapnog miksera.
- Mješavini dodajte vode i pasirajte sve zajedno.
- Smjesu prelijte u lonac i dodajte joj šećer i sok od limuna.
- Kuhajte ga sat vremena na umjerenoj vatri uz povremeno miješanje.
- Kada smjesa zakuha tada je vaš sirup gotov.
- Procijedite ga kroz gazu ili filter za kavu.
- Toplog ga ulijte u staklenke i dobro zatvorite.
- Nakon što se ohladi na sobnoj temperaturi, spremite ga na tamno i hladno mjesto.
Sirup od grožđa bez šećera
U nastavku slijedi recept za sirup od grožđa bez šećera, postupak je sličan kao u prethodnom receptu. Ako vam sirup nije dovoljno sladak, možete koristiti neko drugo sladilo umjesto šećera npr. med. Za ovaj recept, ako ste u mogućnosti, bilo bi odlično koristiti sortu grožđa koja je slatkog okusa. Od količine sastojaka navedenih u receptu dobit ćete 2 l sirupa
Sastojci
- 5 kg grožđa
- 3 l vode
- 1 limun
Postupak
- Grožđe dobro operite te ga očistite od peteljki.
- Pomoću štapnog miksera ili blendera usitnite ga.
- Mješavini dodajte vode i limunov sok.
- Smjesu izlijte u lonac i kuhajte sat vremena na umjerenoj vatri uz povremeno miješanje.
- Kada sirup zakuha, procijedite ga kroz gazu, cjedilo ili filter za kavu.
- Toplog ga ulijte u prethodno sterilizirane staklenke i dobro zatvorite.
- Nakon što se ohladi na sobnoj temperaturi, spremite ga na tamno i hladno mjesto.
Sirup od grožđa i jabuka
Grožđe i jabuke zajedno čine odličnu kombinaciju punu vitamina i minerala. Za pripravak ovog recepta trebat će vam svega nekoliko sastojaka i pola sata slobodnog vremena. Omjer jabuka i grožđa u ovome receptu je 1:1, no vi možete staviti manje jabuka ako želite da prevladava aroma grožđa. Jabuke možete oguliti, ali i ne morate.
Vama na izbor kao i količina šećera koju ćete koristiti. Umjesto šećera možete koristiti i med ili neko drugo sladilo. Iz navedenih količina sastojaka, dobiti će te 2 l sirupa.
Sastojci
- 2,5 kg grožđa
- 2,5 kg očišćenih jabuka
- 2 l vode
- 2 limuna
Priprema
- Grožđe i jabuke temeljito operite. Odvojite voćke od peteljki.
- Sve zajedno ubacite u blender i usitnite.
- Mješavini dodajte vodu i limunov sok.
- Sve izlijte u lonac i stavite kuhati na umjerenoj vatri uz povremeno miješanje.
- Kuhajte dok smjesa ne zakuha.
- Sirup procijedite kroz cjedilo, filter za kavu ili gazu.
- Topli sirup izlijte u prethodno sterilizirane staklenke.
- Pustite da se ohladi na sobnoj temperaturi pa ga spremite na tamno i hladno mjesto.
Čuvanje i skladištenje
Prije same pripreme sirupa obavezno je sterilizirati staklenke te sirup naknadno dobro zatvoriti, okrenuti na poklopac i pustiti tako 10-ak minuta kako bi se stvorio vakuum. Sirup se mora čuvati na tamnom i hladnom mjestu kako bi njegov rok trajanja bio duži.
Prosječno, domaći sirup može stajati i do 6 mjeseci ako je dobro skladišten. Nakon njegovog otvaranja obavezno je spremanje u hladnjak te ga je potrebno potrošiti u razdoblju od tjedan dana.
Ljekovita svojstva
Grožđe je prepuno dobrobita za naše tijelo i zdravlje. Veliki je izvor vitamina i minerala, ponajviše vitamina C i skupine vitamina B. Osim njih, grožđe sadrži i kalcij, magnezij, mangan, natrij, fosfor, cink, željezo, bakar i kalij. Ova voćka je veoma lako probavljiva pa u znatno kratkom vremenu opskrbljuje tijelo svim potrebnim nutrijentima.
Crno grožđe bogato je mineralima koji stvaraju krvne stanice i odlično je za liječenje anemije. Također je učinkovito kod liječenja nesanice jer povećava lučenje hormona za spavanje.
Bijelo grožđe prepuno je dobrobitima za kosti i zglobove. Jača vid, poboljšava pamćenje, potiče rad probavnih organa i ublažava respiratorne probleme.
Sok od grožđa je prirodni lijek za migrene te se preporučuje kod problema sa želudcem.
Suhe grožđice sadrže tri puta veću količinu minerala nego svježe grožđe.
Za bolju cirkulaciju kuhaju se listovi vinove loze 15-ak minuta u litri vode. Pripremljenu tekućinu stavite u posudu i u nju položite noge.
Foto: Babs Müller / Pixabay
Zimnica od grožđa
Odgovori