Svatko je barem jednom u životu uočio ovo prekrasno voće koje svojom žutom bojom krasi ormare i police, a prostoriju obavija neodoljivim mirisom. Osim toga, dunja je voće koje se uglavnom koristi za preradu. Tako nastaju fini likeri, rakije, marmelade, džemovi i pekmezi koji su vrlo rado viđeni gosti na policama smočnice, ali i u gastronomiji.
Kako dunje ne bi samo stajale na vašim ormarima, predlažemo vam da isprobate aromatični pekmez prema receptima koje smo pripremili u nastavku, a ujedno i saznate neke glavne karakteristike ovog mirisnog voća.
Karakteristike dunje
Dunja (lat. Cydonia oblonga) neobična je voćka iz porodice Rosaceae. Botaničko je ime dobila po grčkom gradu Kydonia koji se nalazi na sjeverozapadu otoka Krete. Porijeklom iz jugozapadne Azije, točnije Irana, gdje raste kao samonikla biljka, dunja se vremenom proširila i na zemlje Sredozemlja te po sjevernoj i južnoj Europi.
U Hrvatskoj je dunja raširena od sjevera do juga, a zanimljivo je kako se u Hrvatskom primorju mogu pronaći divlje, samonikle dunje.
Listopadno stablo dunje, koje može porasti i do 7 m visine, početkom svibnja krase predivni blijedo ružičasti cvjetići. U jesen stablo daje zlatnožute, nepravilno grbave plodove, oblikom slične jabukama ili kruškama. Plod je prekriven dlačicama koje se lako skidaju, izuzetnog je mirisa, tvrdog mesa te trpko-kiselog okusa.
Iako dunja svojim izgledom nije atraktivna voćka, vrlo je omiljena u narodu, prije svega zbog svog mirisa, zbog čega je i opjevana u mnogim pjesmama, najčešće narodnima.
Dunje za preradu
Dunja je voće s najmanjim brojem sorata o čemu svjedoči podatak da je u svijetu registrirano tek nekoliko stotina sorti, a uzgaja ih se samo desetak. Važno je spomenuti da se sorte dijele prema obliku ploda te se dunje tako svrstavaju u tri skupine: sorte jabučastog, kruškolikog i zvonolikog oblika.
U nastavku slijedi popis sorti koje su zastupljene u našim krajevima i odlične su za preradu, posebno pekmez.
Vranjska dunja
Spada u sorte kruškolikog oblika ploda koji može težiti oko 600 g te je izrazito intenzivnog mirisa i slatkog okusa. Prepoznatljiva je po glatkoj, tankoj kožici, zlatno žute boje i žutog mesa. Može se koristiti za pripremu pekmeza koji će imati posebno intezivan miris. U ovim plodovima možete uživati od početka listopada.
Leskovačka dunja
Poznata je po vrlo velikim plodovima jabučastog oblika koji dozrijevaju polovicom listopada. Plodovi su prepoznatljivi po izrazito žutoj boji te po čvrstom, sočnom, aromatičnom, slatko - kiselom mesu intenzivnog mirisa. Dobro se čuvaju, nisu osjetljivi na transport te su zbog odličnih karakteristika mesa vrlo cijenjeni za daljnju preradu, naročito pekmez.
Rasinjska dunja
Posebna je po ogromnom i vrlo rodnom stablu, zanimljivog izgleda zbog krošnji koje se savijaju pod težinom mirisnih plodova. Dobro se čuva i nije sklona bolestima. Njeni lijepi plodovi idealni su za stajanje u prostorijama gdje ispuštaju neodoljiv i intenzivan miris te osvježavaju prostor, ali i za pripremu pekmeza kojem daju izuzetan miris i okus.
Asenica
Novija je bugarska sorta. Sazrijeva početkom listopada dajući krupne plodove (oko 350 g) kruškolikog oblika, limunasto žute boje. Meso ploda je žućkaste boje, umjereno kiselkastog okusa te je kao takvo pogodno za sve vrste prerada, ali i za svježu konzumaciju.
Berba i kupovina
Berba dunja počinje početkom rujna i traje sve do siječnja. Plodovi su spremni za berbu kada dostignu maksimalnu krupnoću predviđenu za određenu sortu, poprime žutu boju i kada se lako otkidaju s grančica.
Idealno vrijeme za berbu ovih divnih plodova je po suhom i lijepom vremenu, počevši od donjih grana prema gornjima, kako bi se spriječilo otpadanje plodova.
Berba se odvija ručno ili hvataljkom pri čemu treba biti nježan jer svako moguće nagnječenje voćke vodi do truljenja iste. Vrlo je važno voditi računa kako se prilikom berbe ne bi trgale grančice koje daju plodove jer one su nositelji rodnih pupoljaka za sljedeću godinu.
Ako se bere za preradu, dunju je najbolje brati dok nije poprimila potpuno žutu boju jer će tako zadržati veliku količinu pektina.
Posegnete li za kupovinom mirisnih dunja, mala je vjerojatnost da će te ih pronaći na tržnicama ili u trgovinama. Stoga, preporučujemo da ih potražite u voćnjacima, vinogradima ili vrtovima.
Ubrane plodove možete čuvati u zatvorenoj, plastičnoj vrećici do 2 mjeseca, a želite li prostor ispuniti neodoljivim mirisom, stavite ih u zdjelu za voće i uživajte u bogatstvu mirisa koji pružaju.
Recepti za pekmez od dunja
Iako je izuzetno zdrava i puna vitamina i hranjivih tvari, dunja je voćka koja se ne konzumira svježa, već ju je za daljnju upotrebu potrebno skuhati ili ispeći. Zbog velike količine pektina u kori, dunje su idealne za pripremu raznih vrsta zimnice, posebice pekmeza.
Kako bi iskoristili mirisne plodove i uživali u bogatom okusu koji pružaju, donosimo vam tri jednostavna recepta za pripremu pekmeza.
Obavezno proučiti prije pripreme!
Domaći pekmez od dunja
Jednostavan i brz za pripremu, prema recepturi naših baka, ovaj pekmez okusom, mirisom i bojom pravi je podsjetnik na jesen. Od količine ovih sastojaka, dobit ćete nešto manje 3 kg pekmeza.
Sastojci
- 3 kg očišćenih dunja
- 1 kg šećera
- 4 veće kisele jabuke
- 4 dl vode
- sok od dva veća limuna
Priprema
- Dunje dobro operite, očistite ih od dlačica (hrapavom stranom spužvice za pranje posuđa) i narežite na kockice te stavite u lonac.
- Jabuke također operite, narežite na kockice i dodajte dunjama.
- Dodati šećer, limunov sok i vodu te kuhajte na laganoj vatri, uz povremeno miješanje.
- Kada voće omekša (za otprilike 20 minuta), propasirajte ga pasirkom ili usitnite štapnim mikserom te ga vratite u lonac i kuhajte oko 10 - 15 minuta uz stalno miješanje.
- Pekmez će se vrlo brzo zgusnuti pa ga tako vrućeg ulijevajte u sterilizirane, vruće staklenke.
- Napunjene staklenke stavite u hladnu pećnicu, uključite je na 100°C i ostavite desetak minuta da se pasteriziraju, a zatim isključite pećnicu i ostavite ih tako preko noći da se ohlade.
Pekmez od dunja bez šećera
Vodite li računa o zdravom načinu prehrane, onda ste sigurno upoznati sa štetnim djelovanjem šećera koji pridonosi povećanju tjelesne težine, što dovodi do većeg rizika od razvoja dijabetesa i bolesti srca. Zdravija zamjena za šećer je stevija - prirodni zaslađivač koji možete koristiti u pripremi ove zdrave verzije pekmeza od dunja. Od ove količine sastojaka, dobije se nešto manje od 1 kg pekmeza.
Sastojci
- 800 g dunja
- 8 žličica stevije
- 200 ml vode
- 1 žličica soka od limuna
Priprema
- Dunje dobro operite, ogulite, očistite od sjemenki te narežite na kockice.
- Stavite ih u lonac, dodajte steviju i vodu pa kuhajte oko 20 minuta.
- Dodajte limunov sok, dobro promiješajte te nastavite kuhati još 5 minuta, a zatim ugasite vatru i izmiksajte smjesu štapnim mikserom.
- Vrući pekmez ulijte u vruće, sterilizirane staklenke te dobro poklopite metalnim poklopcima.
Pekmez od dunja iz pećnice
Posebnu aromu pekmez će dobiti bude li pripravljen od dunja pečenih u pećnici. Za takav način pripreme koristite domaće, neprskane dunje kojima nije potrebno guliti kožicu zbog pektina - prirodne želatine koja će zgusnuti pekmez do savršenstva. Od ove količine dobit ćemo malo manje od 500 g pekmeza.
Sastojci
- 500 g dunja
- 200 g šećera
- 1 - 2 čaše vode (ovisno o gustoći koju želite)
Priprema
- Pećnicu zagrijte na 200°C.
- Dunje operite, očistite, narežite na četvrtine te rasporedite na pladanj za pečenje, prelijte vodom i pecite oko 30 minuta.
- Kada se dunje ispeku, prebacite ih u posudu, dodajte šećer i izmiksajte.
- Smjesu kuhajte na laganoj vatri uz povremeno miješanje do željene gustoće. Gustoću ćete prepoznati tako da ulijete malo smjese na tanjurić.
- Ako nije dovoljno gusta, nastavite s kuhanjem dok ne postigne željenu gustoću.
- Vruć pekmez ulijevajte u vruće, sterilizirane staklenke, zatvorite metalnim poklopcima te ih grijte u pećnici uključenoj na 100°C 40 minuta.
- Staklenke ostavite u pećnici da se potpuno ohlade do idućeg dana.
Čuvanje i skladištenje
Pravilnim steriliziranjem i pasteriziranjem staklenki s pekmezom produžuje mu se rok trajanja. U tamnoj i hladnoj prostoriji, podrumu ili smočnici, pekmez će bez otvaranja biti jestiv do godine dana, a otvorenog ga možete držati u hladnjaku do mjesec dana.
Upotreba u kuhinji
Kao što smo već prije spomenuli, dunja je voće koje se baš ne koristi za svježu konzumaciju, ali je zato vrlo zahvalna za preradu te se kao takva često nalazi u kuhinji.
Bilo da se koristi kao nadjev za pite ili se priprema punjena s mješavinom šećera, maslaca i vrhnja, dunja obogaćuje kuhinju svojim neodoljivim mirisom i okusom. Poslužena kao umak uz pečeno meso, piletinu, patku, junetinu ili divljač, čini pravo zadovoljstvo našem nepcu.
Prerađena u džem, pekmez, marmeladu, liker ili rakiju kojima daje posebno mirisnu notu, dunja je rado viđen gost u gastronomiji.
Pekmezom obogatite okus pitama i kolačima, koristite ga u nadjevima za palačinke, premazujte ga po biskvitu za torte ili po tostu uz malo sjeckanih oraha i omiljeni napitak kako bi dobili savršen obrok za zdrav doručak.
Ljekovita svojstva
Dunja je vitaminska bomba u punom smislu te riječi. Od davnina je poznata u narodnoj medicini kao lijek za ublažavanje kašlja i smirivanje probavnih tegoba. Sam plod dunje obilat je vitaminima, posebice vitaminom C, ali i mineralima te hranjivim tvarima. Svakodnevno konzumiranje dunje pomaže pri tegobama izazvanim proljevom, dizenterijom, bolestima jetre i očiju, čira na želucu. Vrlo je zahvalna u borbi s gubitkom kilograma, bolnim mjesečnicama, neprijatnim zadahom, ali i savršena za pomlađivanje i hidratiziranje kože.
Važno je napomenuti kako su i ostali dijelovi dunje vrlo zdravi i ljekoviti. Tako se, primjerice, dunjine sjemenke koriste protiv dekubitusa, ispucale kože, opekotina, svrbeža, ali i kao oblog za upaljene oči.
Čaj pripremljen od sjemenki pomaže u oslobađanju od nesanice i stresa te kod upale usne šupljine, a za pomoć kod proljeva u dojenčadi i djece, efikasan je čaj od lišća dunje.
Foto: Nesson Marshall / CC
Zimnica od dunja
Odgovori