Slatko od višanja

Rasprostranjena po cijelom svijetu, višnja je od davnina poznata po svojim ljekovitim svojstvima, ali i po zastupljenosti u kuhinji. Naime, ove malene kiselkaste bobice predivne crvene boje često su glavni sastojak u mnoštvu recepata za slastice, umake, juhe, preljeve, nadjeve, a ako se kandiraju ili preliju čokoladom, predivan su i dekorativan ukras na tortama.

Iako je višnja voće koje se može konzumirati svježe, mnogi će zbog kiselosti i trpkosti njenog ploda radije posegnuti za njenim prerađevinama u obliku pekmeza, kompota, marmelade, džema, soka, likera ili slatkog. Upravo je slatko od višanja tema o kojoj ćemo pisati u nastavku članka te vam otkriti nekoliko recepata za pripremu istog, ali i pobliže vas upoznati s karakteristikama ovog predivnog voća.

Slatko je iznimno vrijedna i ukusna poslastica vrlo jednostavne pripreme za koju vam je potrebno samo omiljeno voće i šećer te malo strpljenja tijekom kuhanja. Poznato i pod nazivom recelj, slatko je omiljeni desert u tradicionalnoj kuhinji balkanskih zemalja, posebice Srbiji, ali je vrlo zastupljeno i u bugarskoj i grčkoj tradicionalnoj kuhinji. Posluženo u malenim dekorativnim desertnim zdjelicama, obavezno uz čašu vode, slatkim se dočekuju gosti te im se tako pokazuje dobrodošlica i gostoprimstvo, a svojim intenzivnim mirisom i aromom ujedno služi i kao ukusan aperitiv uz kavu ili prije glavnog jela.

Karakteristike višnje

Porijeklom iz Perzije i Sjeverne Indije, višnja (lat. Prunus cerasus), listopadno je stablo koje pripada porodici ruža (Rosaceae), nastalo križanjem slatke trešnje s nekom od divljih kiselijih sorti. Visine do 6 metara, okrugle krošnje, visećih grana ukrašenih glatkim zelenim listovima i bijelim cvjetićima, višnja početkom ljeta dozrijeva u obliku crvenih plodova veličine 2 - 3 cm.

Plod višnje kuglastog je oblika, crvene boje čije nijanse variraju od svijetle do tamne (ovisno o sorti), oporog i kiselog okusa i tanke kožice. Izrasta na tankoj zelenoj peteljci, a unutar svog mesnatog dijela sadrži sjemenku. Iako je izgledom vrlo sličan trešnji čiji je plod iznimno sladak, okus ploda višnje daje kiselkast okus te je često tamnije boje od trešnje.

Višnje za preradu

Iako se u svijetu uzgaja mnogo sorti višanja, na našim područjima, posebice u kontinentalnoj i sjevernoj Hrvatskoj, uzgajaju se sorte porijeklom iz Europe. U Dalmaciji se pak uzgaja maraska - vrlo kvalitetna sorta višnje koja se ubraja u autohtone sorte. Važno je spomenuti kako je svaka od sorti ukusna i povoljna za preradu te nećete pogriješiti odaberete li bilo koju za pripremu delicija.

Maraska

Rasprostranjena na području Dalmacije, stara je i iznimno kvalitetna sorta višnje koja se uzgaja u Hrvatskoj. Karakteristična je po tamnocrvenim mesnatim i krupnim plodovima, slatkokiselkastog okusa i veoma snažne arome. Zbog kvalitete i sočnosti svojih plodova odlična je za preradu, najčešće za liker, ali jednako je ukusna preradi li se u džem, marmeladu, pekmez ili slatko.

Amarela

Težine ploda 5 - 6 grama, okruglog oblika i crvene boje, ova sorta višnje odlikuje se blagim okusom kiseline što je rezultat križanja višnje i trešnje te je kao takva savršena za izradu sokova, ali i ostalih prerađevina.

Oblačinska višnja

Dozrijeva u obliku sitnih plodova (oko 2,5 - 3,5 g), tamnocrvene boje, kiselo - slatkog okusa i ugodne arome. Samooplodna je biljka koja vrlo obilnog roda, otporna je na bolesti te kao takva odlična za preradu.

Rexelle

Samooplodna je sorta, porijeklom iz Njemačke, čiji plodovi dozrijevaju krajem lipnja. Plodovi su krupni, u obliku srca, predivne crnocrvene boje te tanke i sjajne kožice. Zbog mekanog i sočnog mesa, izrazito snažne arome i slatkokiselog okusa ploda, odličan je izbor za daljnju preradu.

Gorsemska višnja

Belgijska je sorta višanja koja cvate dosta kasno, a svoje plodove donosi početkom srpnja. Plodovi krupnog i okruglog oblika, tamnocrvene boje te mekanog mesa kiselog okusa, idealni su za preradu u prefine kiselkaste prerađevine.

Hajmanova konzerva

Porijeklom iz Njemačke, ova nas sorta višanja krajem srpnja daruje svojim krupnim plodovima (oko 5,5 grama), tamnocrvene boje, mekanog i sočnog mesa. Ova sorta višnje se, zbog žilave kožice koja ne puca i tako ne gubi sok i sočnost, uzgaja najviše za preradu u daljnje proizvode.

Berba i kupovina

Berba višanja započinje u lipnju i smatra se najzahtjevnijim poslom u uzgoju ove predivne biljke. Plodovi su spremni za berbu kada poprime zdravu tamnocrvenu boju te se lako otkidaju od peteljke.

Berba se najčešće odvija ručno što ima svoje prednosti, ali i mane. Naime, ručna berba omogućuje čisto ubiranje plodova, bez peteljki, lišća i zemlje, ali i manje oštećenje plodova te je moguća i po lošim vremenskim uvjetima, kao što su kiša ili vjetar, hladno i oblačno vrijeme. Međutim, ovakav način berbe je dosta spor i donosi smanjenu količinu ubranih plodova zato što su berači često primorani preskakati dijelove stabla koji im nisu pristupačni za berbu te tako dio plodova propada.

Koristi li se strojna mehanizacija za berbu višanja, veća je vjerojatnost da će se oštetiti stablo i plodovi te da će se vrijeme berbe morati odgađati u slučaju kvara stroja ili nepovoljnih vremenskih uvjeta. Rezultat toga može biti propadanje plodova koji će početi s trunjenjem što nikako nije poželjno za daljnju berbu.

Višnje su dostupne za kupovinu u trgovinama ili na tržnicama te kod lokalnih uzgajivača te odlučite li se za takav način nabave, obratite pozornost na izgled ploda koji treba biti neoštećen i s peteljkom jer se tako sporije kvari.

Recepti za slatko od višanja

Kao što smo već spomenuli, slatko od višanja je izuzetno cijenjena i kvalitetna poslastica koja se najčešće konzumira samostalno, kao slatki aperitiv, a jednako je ukusna i savršeno pristaje uz mnoge druge slastice. Jednostavne je pripreme, ne zahtijeva puno vremena niti sastojaka, a svojim kiselkasto-slatkim okusom i prefinom aromom pružit će božanstveni užitak našem nepcu.

Izvrsna stvar u pripremi slatkog je mogućnost prilagođavanja sastojaka prema vlastitoj želji. Odgovara li vam više kiseo okus višanja, šećer možete smanjiti, a želite li slatko začiniti aromama citrusa ili cimeta te nekih drugih primamljivih začina, slobodno ih dodajte u manjim količinama kako slatko ne bi izgubilo svoj prepoznatljiv okus.

Obavezno proučiti prije pripreme!

• pasterizacija
• sterilizacija staklenki

Slatko od višanja

Višnje i šećer, u omjeru 1:1 te malo strpljenja, karakteristike su klasičnog i jednostavnog recepta za slatko koji vam donosimo u nastavku. Koristite li jako kisele višnje, povećajte količinu šećera za 200 grama što će rezultirati savršenom slatko - kiselom kombinacijom okusa. Od količine navedenih sastojaka dobit ćete jednu staklenku deserta.

Sastojci

• 1 kg višanja
• 1 kg šećera

Priprema

1. Operite višnje i odstranite im koštice.
2. U lonac stavite višnje te ih posipajte šećerom i ostavite da odstoje preko noći kako bi pustile sok.
3. Sljedećeg dana stavite lonac na jaču vatru i kuhajte oko 20 - 30 minuta, bez miješanja, kako se višnje ne bi raspale već zadržale svoj oblik.
4. Tijekom kuhanja povremeno blago protresite lonac te žlicom skidajte pjenu koja se stvara na rubovima lonca.
5. Odvojite malo tekućine na tanjurić i ostavite da se ohladi kako bi mogli procijeniti gustoću. Slatko je kuhano ako je tekućina gusta, ali ne previše.
6. Skuhano slatko prekrijte mokrom ocijeđenom krpom i ostavite da se ohladi preko noći.
7. Ohlađeno ulijevajte u čiste sterilizirane staklenke te ih zatvorite poklopcem.

Slatko od višanja s vanilijom

Začinite klasičan recept vanilin šećerom i dobit ćete slatko od višanja obogaćeno božanstvenim mirisom i okusom predivne tamno crvene, gotovo crne boje. Od navedenih sastojaka dobit ćete oko 3 staklenke od 750 g fine poslastice.

Sastojci

• 2 kg višanja
• 2 kg šećera
• 2 dl vode
• 2 vanilin šećera ili 1 mahuna vanilije za intenzivniji okus

Priprema

1. Višnje operite, ocijedite i očistite od koštica.
2. U širem loncu 10 minuta kuhajte sirup od vode i šećera pa u njega dodajte višnje, protresite ga te nastavite kuhati slatko da lagano vri oko pola sata bez miješanja.
3. Tijekom kuhanja žlicom uklanjajte pjenu koja se skuplja na rubovima lonca.
4. Pred kraj kuhanja dodajte vanilin šećer ili mahunu vanilije. Prerežite kroz pola, sastružite sjemenke i dodajte u lonac.
5. Kad je slatko kuhano, maknite ga s vatre te ponovno protresite da se na sredini skupi pjena pa je uklonite.
6. Lonac omotajte vlažnom krpom ili ručnikom i ostavite da se ohladi, najbolje preko noći.
7. Ohlađeno slatko ulijevajte u sterilizirane teglice, zatvorite poklopcem i čuvajte na tamnom mjestu.

Slatko od višanja i malina

Iako je slatko od višanja samo po sebi vrhunska delicija te pruža pravo bogatstvo okusa, uz dodatak malina, okus i aroma će doseći novu razinu, jednako savršenu i ukusnu. Od ove količine sastojaka dobit ćete 1 staklenku slatkog.

Sastojci

• 1 kg višanja
• 300 g malina
• 1 kg šećera
• 150 ml vode
• 1 vanilin šećer

Priprema

1. Maline i višnje dobro operite, a višnjama uklonite koštice.
2. U loncu skuhajte sirup od vode i šećera te mu dodajte višnje i kuhajte bez miješanja oko 45 minuta. Povremeno skidajte pjenu s vrha lonca.
3. 10 minuta prije kraja kuhanja, u smjesu dodajte maline te samo blago protresite lonac i ostavite neka se još lagano kuha do kraja.
4. Kuhano slatko sklonite s vatre, omotajte lonac vlažnom krpom ili ručnikom i ostavite da se potpuno ohladi.
5. Ohlađeno ulijevati u čiste sterilizirane teglice te ih zatvorite poklopcem.

Svi recepti za zimnicu od višanja >>

Čuvanje i skladištenje

Slatko čuvajte u steriliziranim staklenkama s označenim datumom pripreme kako bi točno znali koliko dugo stoji. Idealno mjesto za čuvanje slatkog je tamna i hladna prostorija gdje može stajati oko 3 mjeseca uz uvjet da je pripremljeno na ispravan način. Nećete pogriješiti ni ako ga čuvate u hladnjaku, no nije obavezno.

Savjeti

Ako ste dijabetičar ili jednostavno izbjegavate šećer, možete ga zamijeniti fruktozom. Dodajte je višnjama u jednakom omjeru kao i voće i pripremite zdraviju inačicu slatkog od višanja.

Višnje iz zamrzivača jednako su dobre i pogodne za pripremu slatkog kao i svježe. Stoga imate li višak smrznutih višanja, ostavite ih da se otope i pripremite slatko prema omiljenom receptu.

Upotreba u kuhinji

Osim što se tradicionalno poslužuje u znak dobrodošlice gostiju, slatko od višanja čest je sastojak u pripremi raznih jela, najčešće slastica.

Premazan preko maslaca na tostu te poslužen uz omiljeni topli napitak, čini savršen obrok za početak dana, a odličan je i kao nadjev za palačinke ili preljev za tople vafle. Preliven preko omiljenog sladoleda, pružit će vam kiselkastu osvježavajuću notu okusa, a vrlo dobro će se uklopiti kao nadjev za buhtle, kroasane, kiflice ili lisnato tijesto.

Odlična se slaže s kavom gdje stvara poseban okus i aromu pa nećete pogriješiti dodate li u kavu žličicu slatkog umjesto šećera. Rezultat koji ćete dobiti poseban je i izvanredan.

U pripremi slanih jela, najčešće se koristi u umacima za razna mesa, najčešće uz divljač gdje svojim slatko - kiselim okusom savršeno upotpunjuje cjelokupno jelo.

Ljekovita svojstva

Višnja je od davnina poznata kao vrlo ljekovita biljka. Legenda kaže da ju je Buddhina majka koristila tijekom trudnoće kako bi očuvala dobar imunitet. Bogata raznim vitaminima i mineralima, posebice vitaminom A, višnja je odličan saveznik u sprječavanju nesanice i bolova, a posebno je važno spomenuti kako se konzumiranjem plodova čisti organizam i stvara osjećaj sitosti.

Zbog svoje ljekovitosti, plodovi višnje se preporučuju sportašima nakon treninga kako bi spriječili upalu mišića, a djeluju kao ublaživač boli kod artritisa i gihta.

Posebno je ljekovit sok od višnje koji će, uzima li se redovito, pomoći pri rješavanju anemije, smanjiti kolesterol, ali i pospješiti koncentraciju i pamćenje.

Ostali dijelovi višnje također su vrlo ljekoviti. Od peteljki se kuha čaj koji pomaže kod problema s mokraćnim kanalima, ali i celulitom te kroničnim kašljem. Imate li problem s peruti, čaj od lišća višnje je idealno rješenje za to, a isti učinak ima i smola iz drveta višnje.

U kozmetici se lišće višnje koristi za masku kojom se sprječava isušivanje kože te joj se povećava otpornost i produžuje vijek.

Foto: Rachel Tayse / CC