Srdele su često zanemarena namirnica, iako je riječ o jeftinoj plavoj ribi bogatoj mnogim nutrijentima. Od davnina se lovila i pripremala na području Mediteranu, a danas se više kupuje kao konzervirana sardina. Smatra se jednom od najčišćih riba jer se hrani isključivo planktonima i zbog toga je jako zdrava, a zbog svog kratkoga života ne stigne akumulirati veće količine žive i onečišćenja iz mora. Svježu ili zamrznutu srdelu možete koristiti za pripremu paštete i jesti kao namaz za doručak ili poslužiti gostima kao predjelo. Uz nekoliko sastojaka ova plava riba pretvara se u ukusan namaz, pun Omega-3 i Omega-6 aminokiselina i proteina važnih za razvoj ljudskog organizma.
Karakteristike srdela
Srdela je morska riba iz porodice haringi, a još se naziva i sardinom, srđelom, šardelom i stijavica i žir. Ovo je riba koje ima najviše u Jadranskom moru i jedna je od najvažnijih riba u našemu moru. Najviše nastanjuje područje zapadne obale Istre, lošinjski arhipelag, istočni dio otoka Oliba, vanjsku stranu Dugog otoka, Vis i Palagružu te južni kraj obale Pelješca i otoke Mljet i Lastovo. U prošlosti se smatrala hranom siromašnih ljudi i nije bila posebna delikatesa. Posebno je važna za ekološki sustav jer je srdela, ne samo važna prehrambena namirnica za čovjeka, već je važna hrana i za sve veće ribe. Može se pronaći u istočnom dijelu Atlantika, na području između Islanda i Senegala i u Sredozemnom moru.
Srdela ima izduženo vitko tijelo, na bokovima spljošteno što joj daje izvrsne plivačke sposobnosti. Bokovi su joj modre boje s crnim mrljama, a na škrgama odnosno škržnim poklopcima ima zvjezdoliki urez. Gornji dio tijelo joj je modrozelene boje dok je donji dio srebrni i prekrivena je s velikim ljuskama. Ima tijelo dužine do 24 cm, a može težiti do 80 g dok su peraje uske i sitne.
U trećoj godini života, srdele se počinju mrijestiti, a najduži životni vijek im je 15 godina. Mrijeste se u hladnim zimskim mjesecima u dubljim dijelovima mora. Pripada pelagijskim ribama što znači da se stalno kreće i nema stalno boravište ili dubinu na kojoj živi. Kreće se u plovama odnosno grupama, a hrani se planktonima i sitnim organizmima i ne jede druge morske vrste.
Srdele za preradu
Srdela je riba koja se od davnina lovi i predstavlja prepoznatljivu namirnicu u ljudskoj prehrani. Često se zabunom kaže da je sardina jedna od vrsta srdela, ali zapravo je sardina samo naziv za konzerviranu srdelu. Kada se govori o pravoj podjeli srdela ona se dijeli na običnu srdelu, Sardinops i Sardinelu. Svaka od vrsta ima još mnogo podvrsta, različite s obzirom na područje gdje žive.
Obična srdela
Obična srdela naziva se još i Srdela sardina ili Europska sardina, a ima izduženo tijelo sa zaobljenim trbuhom i težina joj varira u prosijeku od 30 - 60 g. Spljoštena je s bočnih strana s nekoliko tamnih crnih mrlja i ima škrge sa zvjezdastim uzorkom. Ova vrsta se lovi u Sredozemnom, Crnom i Jadranskom moru i na obalama sjeveroistočnog Atlantskog oceana. Može se pronaći u ribarnicama ili u trgivinama i najčešće se koristiti za pripremu paštete.
Sardinops
Druga vrsta srdele je Sardinops s tijelom dužim od Obične sardine. Može narasti do 30 cm i ima veća usta dok joj se tijelo sastoji od 47 - 53 kralježaka. Sardinops se dijeli na 5 podvrsta, a to su Iwashi, Australijsku, Južnoafričku, Peruansku i Kalifornijsku srdelu. Koristi se za pripremu paštete, ali ju jako teško pronaći u našim ribarnicama i trgovinama.
Sardinela
Sardinela je vrsta srdele s najviše podvrsta, čak 21. Za razliku od obične srdele, ova vrsta nema crne mrlje na leđima i bokovima. Ima 44 - 49 kralježaka, a živi na području Indijskog, Tihog oceana i istočnoj strani Atlantskog oceana. Može se pronaći u Sredozemnom moru, ali na našem području nije jako rasprostranjena.
Kupovina srdela
Srdela se lovi u proljeće pa sve do druge polovice jeseni i prosječna težina jedne ulovljene srdele je oko 30 g. Ako srdela teži više od navedenog, takva riba se najčešće vraća u more i ne lovi za komercijalnu prodaju. Svježe srdele mogu se kupiti u ribarnici i u trgovinama smrznute i pakirane u plastične vrećice. Srdela se može kupiti kao konzervirana riba i tada se naziva sardinom te ima dug rok trajanja.
Plava riba kao što je srdela pripada rangu cjenovno prihvatljive ribe. Svježe srdele prilikom prodaje moraju biti skladištene u kašete s ledom, a oči joj moraju biti bistre i sjajne. Koža srdele mora biti čvrsta i sjajna dok područje oko škrga mora imati crvenu boju. Riba mora imati svježi, a ne ustajali miris i nakon kupnje, paštetu je potrebno pripremiti u roku od dva dana.
Kada kupujete zamrznute srdele one moraju imati istaknut datum upotrebe i na dodir moraju biti tvrde. Pakiranje ne smije biti oštećeno i najčešće se prodaju pakirane u vrećice. Zamrznute srdele mogu biti panirane ili bez obrade, samo zamrznute. Panirana srdela se prije pripreme ne mora odmrzavati dok se obične zamrznute srdele prije termičke obrade moraju odmrznuti. Za pripremu paštete koristite obične zamrznute srdele ili svježu kupljenu u ribarnici. Osim zamrznutih i svježih, možete kupiti i konzervirane sardine koje se konzerviraju pomoću ulja ili soli. Slane srdele se kupuju cijele odnosno s glavom dok konzervirane u ulju imaju samo tijelo bez glave.
Recepti za paštetu od srdela
Srdela se najčešće priprema kao pržena riba tako da se uvalja u brašno i stavi u duboko ulje kako bi se ispržila. Jelo koje se priprema od srdela, brzo je gotovo i takva vrsta ribe se najčešće poslužuje s kruhom, malo limuna i ponekad tartar umakom. Ali ova riba ima puno veći potencijal i od nje je moguće napraviti ukusnu, a jeftinu paštetu. Posebno će vam biti ukusna ako volite ribu, ali možete ju jesti za doručak, međuobrok ili kao predjelo.
Domaća pašteta od srdela
Domaću paštetu možete pripremiti od prženih srdela, majoneze i nekoliko začina. Umjesto majoneze možete dodati i tartar, ali tada izostavite kisele krastavce. Koju god kombinaciju sastojaka i dodataka izabrali pašteta će vam uvijek imati okus po prženim srdelama i oduševit će svakoga. Navedena količina sastojaka dovoljna je za oko 500 g paštete od srdela.
Sastojci
- 300 g svježih srdela
- 60 ml maslinovog ulja
- 5 kiselih krastavaca
- 5 velikih žlica majoneze
- 1 glavica luka
- 1 mala žlica suhog mljevenog češnjaka
- 1 mala žlica dimljene crvene paprike
- 60 ml soka od limuna
- sol po želji
Priprema
- U tavu ulijte ulje i stavite ju na štednjak na laganu vatru da se zagrije.
- Na ulje stavite svježe srdele i pržite ih 15 - 20 minuta ovisno o jačini vatre i veličini srdela.
- Kada se isprže, izvadite ih na papirnati ručnik i ostavite da se malo ohlade i nakon toga ih očistite.
- Razrežite ih po sredini i izvadite kost koja ide od repa sve do glave. Ako ste kupili srdelu s glavom, nju nakon prženja obavezno odrežite i bacite prije blendanja.
- Kisele krastavce narežite na manje kockice, luk očistite i narežite na manje komade.
- Očišćenu srdelu stavite u blender i dodajte majonezu, kisele krastavce, luk, suhi mljeveni češnjak, dimljenu papriku i sok od limuna.
- Sve posolite po vlastitoj želji i sve sastojke izblendajte dok ne dobijete kompaktnu smjesu.
- Paštetu stavite u plastičnu ili staklenu posudu te ju zatvorite s poklopcem i spremite u hladnjak.
Pašteta od srdela s čilijem
Paštetu od srdele možete napraviti u ljutoj varijanti tako da prilikom pripreme dodate malo čilija u prahu. Budite oprezni kod doziranja ovoga začina jer je riječ o jako ljutom sastojku. Navedena količina sastojaka dovoljna je oko 450 g paštete od srdela.
Sastojci
- 350 g svježih srdela
- 1 glavica luka
- 70 g maslaca
- 3 velike žlice maslinovog ulja
- 1 mala žličica svježeg nasjeckanog vlasca
- sol po želji
- papar po želji
- čili prah po želji
- 30 ml limunovog soka
Priprema
- Svježe srdele očistite tako da ih prerežite po sredini trbuha i očistite od kostiju. Odrežite glavu srdele i napravite filete.
- Luk ogulite i nasjeckajte na sitne kockice. Vlasac operite i nasjeckajte ga na sitno.
- Uključite pećnicu i zagrijete ju na 180°C.
- U posudu stavite prethodno očišćene srdele i posolite ih i popaprite. Stavite srdele u pećnicu da se peku oko 8 minuta.
- Nakon što su se ispekle izvadite ih pećnice i ostavite da se ohlade.
- Nakon što su se srdele ohladile, stavite ih u blender i dodajte, maslac, luk, vlasac, maslinovo ulje, limunov sok i čili u prahu po vlastitoj želji. Pazite da ne pretjerate s čilijem i dodajte ga u nekoliko navrata ako je potrebno.
- Sve sastojke dobro izblendajte dok ne dobijete mazivu i kompaktnu smjesu.
- Paštetu stavite u staklenu ili plastičnu posudu te ju dobro zatvorite i spremite u hladnjak.
Čuvanje i skladištenje
Paštetu od srdele čuvajte u hladnjaku, najduže pet dana od dana kada ste ju pripremali. Paštete pripremljene od ribljeg mesa su lako kvarljiv proizvod, stoga morate biti jako oprezni prilikom konzumacije ovoga proizvoda. Nakon pripreme paštetu spremite u plastičnu ili staklenu posudu s poklopcem ili u staklenku koju možete hermetički zatvoriti. Paštete nemojte spremati u metalne posude jer meso može oksidirati u doticaju s metalom i takav namaz se ne smije konzumirati. Pripremite manje količine paštete od srdele tako da ju možete pojesti tijekom jednog obroka. Nakon korištenja paštete, posude u kojima ju čuvate, najbolje je odmah vratiti u hladnjak kako se pašteta ne bi razvodnila i pokvarila.
Riblja pašteta se može i zamrznuti na period oko 3 mjeseca. Ono što je važno i na što se trebate usredotočiti kod zamrzavanja riblje paštete je da ju zamrzavate hermetički zatvorenu. Ako zrak može ući, okus i tekstura će se brzo degradirati. S obzirom na to da pašteta ima nježnu strukturu, istovremeno može biti i osjetljiva za zamrzavanje. Sadrži visok sadržaj masti koji se može tijekom odmrzavanja može prilično lako promijeniti teksturu i okus. Preporučujemo zamrzavanje paštete u manjim porcijama kako biste znatno lakše odmrznuli samo onoliku količinu koja vam je potrebna. Za učinkovito zamrzavanje paštete koristite silikonske kalupe za led, koje ćete zamrznuti u kockicama prije nego ih sve spremite u vrećicu što će spriječiti da se zalijepe jedna za drugu.
Postoje dva načina odmrzavanja paštete. Iako je sporija metoda odmrzavanja, ostavljanje u hladnjaku preko noći najviše preporučuje jer je manje vjerojatno da će se pogoršati okus i struktura paštete. Večer prije nego vam zatreba, izvadite je iz zamrzivača i stavite na tanjur u hladnjak preko noći. Pašteta će se polako odmrzavati pa bi trebala biti savršena do trenutka kada je trebate upotrijebiti.
Ako vam je potrebno da paštetu brzo odmrznete, proces odmrzavanja možete ubrzati uranjanjem paštete u vrećici u vodi sobne temperature. Uzmite zdjelu i napunite vodom te uronite paštetu zamotanu u vrećici za zamrzavanje dok se ne odmrzne. Prije nego što je uronite u vodu, provjerite je li pašteta dobro zamotana ili ćete na kraju dobiti mokru, raspadnutu smjesu.
Pašteta nije nešto što se može iznova zamrzavati. Nježna struktura te sadržaj masti i vlage znači da će se kristali stvarati svaki put kad se zamrzava što mijenja ukupnu teksturu. Zbog toga ne preporučujemo ponovno zamrzavanje paštete.
Savjeti
Srdele je potrebno očistiti prije pripreme paštete, a to ćete najlakše napraviti ako ju razrežete s donje strane tijela i izvadite središnju kost koja se proteže duž leđa. Prilikom pripreme paštete, uvijek uklonite glavu srdele.
Upotreba u kuhinji
Pašteta od srdela poslužuje se kao namaz ili kao prilog na kruhu, tostu, krekerima, bruschettama i mnogim drugim hrskavim vrstama pekarskih proizvoda. Odlično se slaže sa svježim povrćem i često se poslužuje u obliku malih fingerfood zalogajčića ili kanapea. Kao dodatak kruhu i pašteti može se poslužiti i maslinovo ulje ili aceto balsamico.
Pašteta od ribe se često poslužuje sa sušenim i dimljenim mesom kao što je pršut, ali je ukusna i ako ju poslužite sa sirom. Prilikom posluživanja paštete od srdela, gostima poslužite i sol kako bi je dodatno mogli začiniti po svom ukusu.
Ljekovita svojstva
Srdela je riba koja bogata zdravim nezasićenim Omega-3 i Omega-6 aminokiselinama, korisnima za zdravlje srca i krvnih žila. Iako sadrži velike količine masnoća, ne sadrži puno kalorija jer na 100 g svježe srdele, na vodu se odnosi 73,8 g i 5,18 g na masti, a 18,4 g na bjelančevine i 0 g ugljikohidrate.
Pašteta od srdele bogata je proteinima, vitaminima i mineralima, a posebno kalcijem. Zbog toga je dobra za djecu, ali i starije osobe jer pozitivno utječe na kosti i zube. Važan je izvor i lako probavljivih bjelančevina. Sadrži vitamine B skupine, vitamin A i D, te kalcij, željezo i pozitivno utječe na sprječavanje upalnih procesa. Bogata je i B-kompleksom koje je važan za normalno funkcioniranje živčanog sustava.
Konzumacijom paštete od srdele osiguravate organizmu 10% ukupnih dnevnih potreba za željezom, 40% ukupne dnevne potrebe za kalcijem i 20% ukupnih dnevnih potreba za vitaminom D.
Foto: monicore / Pixabay
Recepti za paštete
Odgovori